SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-ZAVJERA

Nadnaslov:Ruski povjesničar svjedoči o zavjeri za ubojstvo Naslov: Staljin planirao ubiti Tita Podnaslov:"To je još jedno svjedočanstvo duboke nemoralnosti pristaša boljševičkog terora", navodi savjetnik ruskog predsjednika, otkrivajući tajne iz arhivskih dokumenata u kojima se detaljno opisuje plan ubojstva, jednog od rijetkih koje nije ostvareno, u nizu inače "uspješnih", osvjedočenih terorističkih metoda Piše: Gregory GRANSDEN, UPI MOSKVA - Sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin planirao je ubojstvo jugoslavenskog čelnika Josipa Broza Tita nakon razmimoilaženja koje je uslijedilo kada je Jugoslavija poduzela mjere da se oslobodi sovjetske dominacije, objavila je moskovska Izvestia. Dmitrij Volkogonov, liberalni zakonodavac i savjetnik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, naveo je u jednom članku da je otkrio arhivske dokumente koji svjedoče o tome da je Staljin bio pokrenuo plan za ubojstvo na Tita preko sovjetskog agenta koji je bio ambasador Costa Rice u Jugoslaviji. Taj plan nikad nije izveden zbog Staljinove smrti 1953. godine a njegovi nasljednici u Kremlju prekinuli su proces i pozvali agenta natrag u Moskvu. Tito je doživio duboku starost i umro 1980.godine. Tito, koji je tijekom drugog svjetskog rata vodio partizanski pokret protiv njemačke okupacije u Jugoslaviji, prekinuo je sa Staljinom 1948. godine i oslobodio Jugoslaviju sovjetske kontrole - uspjeh kojim je kod Staljina zaradio vječno neprijateljstvo. Pod vodstvom Tita, Jugoslavija je postala najliberalnija komunistička država u Europi koja je vodila nesvrstanu vanjsku politiku. Volgonov navodi da je agent - čije je tajno ime bilo 'Max' - stekao široko iskustvo radeći po Zapadnoj Europi i Latinskoj Americi, te iskoristio kontakte koja je tamo razvio kako bi se uspeo na mjesta ambasadora Costa Rice u Italiji i Jugoslaviji. Maxovo pravo ime je bilo Josif Grigulevič, komunistički povjesničar koji je kasnije postao član Sovjetske akademije znanost. Međunaslov: Berija traži suglasnost Lavrentij Berija, Staljinov zloglasni šef tajne policije, stvorio je u jesen 1952. godine plan po kojem je Grigulevič imao tri mogućnosti za ubojstvo jugoslavenskog čelnika. "Ministarstvo za nacionalnu sigurnost SSSR-a traži Vašu dozvolu da bi organiziralo i izvršilo teroristički čin protiv Tita uz pomoć agenta 'Maxa'", bile su Berijine riječi u pismu Staljinu kojeg je pronašao Volgonov. Jedna mogućnost koju je naveo Berija bila je da Tito bude zaražen smrtonosnom bolesti pluća koju bi proširila naprava skrivena ispod Grigulevičeva odjela, "i njome bi bila osigurana Titova i smrt svih prisutnih." Druga je bila da se Tita ubije iz vatrenog oružja s prigušivačem tijekom prijema u jugoslavenskoj ambasadi u Londonu. Treća je bila da mu se pokloni kutija za nakit koja bi ispustila otrov u trenutku kad bi je ovaj otvorio. Sovjetski agent je trebao sa sobom nositi pismo svojoj supruzi, u kojem se navodi da je akciju izveo sam i iz ideoloških uvjerenja, u slučaju da ga uhvati jugoslavenska služba sigurnosti. "Ovo nije sadržaj detektivskog filma - ovo je istinita zavjera (sovjetskog) rukovodstva," piše Volkogonov. "Mi znamo da je Staljin dao svoje odobrenje." Volkogonov u članku primjećuje da su drugi Staljinovi planovi ubojstava bili uspješni, poglavito zavjera za ubojstvo izgnanog boljševičkog čelnika Lav Trockog, koji je ubijen u Mexico Citiju 1940. godine. On je rekao da je upotreba terora protiv oponenata sovjetskoj vlasti od samog početka komunističke vladavine bila rutinska. "Od Lenjinovih vremena, Komunistička partija bila je uporištem terorističkih akcija koje su bile namjenjene ne samo njihovim zemljacima, nego također stranim državljanima," izjavio je Volkogonov, koji je također supredsjedatelj komisije za ispitivanje sudbina nestalih američkih vojnika u korejskom i vijetnamskom ratu. "(To) još jednom svjedoči koliko je bio dubok ponor povjesne nemoralnosti pristaša boljševičkog terora," rekao je. (Hina) br 151648 MET jun 93