PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) ITALIJA - IL MESSAGGERO 5. VI. 1993. Protiv kršitelja ljudskih prava UN ima samo oružje "Svjetska konferencija UN za ljudska prava zacijelo je jedina prilika za interveniranje u ime zaštite temeljnih prava ljudskoga bića", ističe Jimmy Carter, bivši predsjednik SAD. "Uz uvjet, dakako, da se nadvlada logika regionalnih i političkih postrojba, koje su same po sebi nosioci nesuglasica te stoga destruktivne. Konferencija što će se održati u Beču od 14. do 25. lipnja, prvi je svjetski vrh koji, nakon dvadeset i pet godina, pokreće pitanje djelotvornije kontrole poštivanja tih prava. (...) Veliki postotak pojedinaca podvrgnut je oblicima kršenja civilnih, političkih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih prava. Mnoge su zemlje, u ime političkih saveza, tolerirale okrutna kršenja. I mogu proći godine prije no što neke od njih prevladaju političku i gospodarsku krizu koja ih muči. (...) Pred tolikim teškim i sustavnim kršenjima, koja od pitanja ljudskih prava čine golem problem, čitava zajednica ima sada mogućnost stvaranja djelotvornijih mehanizama zaštite. (...) Ako se pomisli da se za zaštitu ljudskih prava izdvaja manje od jedan posto ukupne bilance UN, postaje jasno koliko su ograničena njena sredstva. Potencijalni izvori, ljudski i materijalni, koji danas mogu biti izdvojeni iz vojnih nadmetanja supersila, kako bi bili namijenjeni produktivnijim ciljevima, golemi su. Pa ipak, mnoge zemlje članice nerijetko se suzdržavaju od plaćanja predviđenih doprinosa. (...) Ali nepremostiva zapreka koja se nameće akciji UN jest visoko politiziran kontekst u kojem su međunarodni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava pozvani djelovati. (...) Svijet ima danas jednu jedinu priliku. Usprkos kulturnim razlikama, cjelokupna zajednica treba pronaći nagodbu o temeljnim načelima prava čovjeka te zajamčiti sustavno posredovanje UN u njihovu poštivanju", zaključuje Jimmy Carter. FRANCUSKA - LE MONDE 6/7. VI. 1993. Draškoviću prijeti kazna od petnaest godina zatvora Dopisnica iz Beograda Florence Hartmann izvješćuje iz Beograda o uhićenju Vuka i Danice Drašković. Njihovi su odvjetnici najavili da će vođa SPO i njegova žena biti zadržani u zatvoru trideset dana. "Ali budući da je u neredima poginuo policajac, u obzir se uzima član 139. Vuk i Danica Drašković bi stoga mogli biti osuđeni na najmanje deset godina zatvora", piše dopisnica. Njihovi su odvjetnici odmah najavili da je posrijedi 'montirani politički proces' te zatražili da se njihovim klijentima omogući bolničko liječenje koje im je do sada uskraćeno. Brojna srpska udruženja i institucije prosvjedovali su protiv uhićenja i premlaćivanja uhićenih, izvješćuje Florence Hartmann, dodajući na kraju da su zabranjeni prosvjedi oporbe izvan Beograda, te da se očekuje odluka ustavnoga suda o zabrani SPO. U međuvremenu je DEPOS potvrdio da bi takva odluka dovela do 'diktature i građanskoga rata'. RUSIJA - KOMSOMOLSKAJA PRAVDA 6. VI. 1993. "Balkanska krčma" Dopisnici RIA "Novosti" S. Grizunov i A. Baturin opisuju ozračje u Beogradu nakon uličnih nemira u povodu Ćosićeva opoziva. "Poslovični se srpski izričaj iz naslova može najjednostanije protumačiti kao mjesto gdje se događaji skrivaju u dimu opće pometnje, gdje caruje bezakonje. Mnogi Srbi sami zovu 'balkanskom krčmom' događaje u zemlji nakon raspada komunističke Jugoslavije, a osobito početka suvremenoga balkanskog rata. Smjenjivanjem predsjednika SRJ Dobrice Ćosića, kako je sam izjavio, 'državnim pučem što ga je preko parlamenta proveo Slobodan Milošević uz potporu Vojislava Šešelja', izazvana je lavina potresa u zemlji. Neorganizirani pokušaji razjedinjene demokratske oporbe da zaštiti Predsjednika i 'otvori narodu oči' pretvorili su se u sukob rulje s pojačanim odredima posebnih policijskih snaga. A žrtve (u nejasnim okolnostima ustrijeljeni policajac i deseci ranjenih s obje strane) postali su argumentom da vlast pokrene masovna uhićenja te pokuša zabraniti Srpski pokret obnove, najbrojniju oporbenu stranku demokratske struje, koju srpsko čelništvo okrivljuje za tragičan rezultat noćnoga poprišta u Beogradu. Nije se uopće lako snaći u tome što se događa u Srbiji i Crnoj Gori danas, a još je teže predvidjeti što će se sutra dogoditi. Po mišljenju ovdašnjih oporbenjaka, pokušaji uvođenja policijskoga režima neće proći bez novih nereda te Srbiju čekaju novi potresi na unutrašnjopolitičkoj sceni, koji će joj nužno potkopati ionako klimav međunarodni ugled. U Crnoj Gori sve jasnije naziru se separatističke pojave, sve se glasnije govori o tome da nisu obvezni nositi breme sankcija skupa sa Srbijom koja bi morala sama odgovarati za vlastite grijehe. Bivši je predsjednik nazvao predsjednika Srbije Miloševića 'Staljinovim i Titovim ideološkim učenikom' i diktatorom, a ultranacionalistu Šešelja - fašistom. Povijest i sudbina već su izbacivali poznatog srpskog pisca Ćosića na politički greben. U svibnju 1968. godine on je, iako komunist i partizan, u CK SK Srbije oštro kritizirao titovsku koncepciju nacionalne politike. Danas je poznato do čega je ona dovela, ali je Ćosić tada bio izopćen postavši tako 'drugim disidentom'. Čast prvoga mjesta pripadala je Milovanu Đilasu. Nekoliko dana poslije Ćosićeva istupa u Beogradu počele su studenske demonstracije. A danas studenti nisu izišli da štite demokraciju. VELIKA BRITANIJA - Radio BBC O stanju u Sarajevu izvješće za radio-postaju poslao je novinar Oslobođenja Mensur Čamo. "Danas se navršava točno četrnaest mjeseci otkako su bosanski Srbi okupirali i potpuno blokirali Sarajevo. I lord David Owen prekjučer je, tijekom jednog od svojih bezbrojnih i neuspješnih posjeta Sarajevu, rekao da je međunarodna zajednica uz velike napore nekako uspjela ublažiti posljedice posljednje zime, ali da se boji katastrofe koju bi sigurno prouzrokovala iduća. Ako se opsada ne podigne u nekoliko idućih mjeseci, realno je očekivati nove valove izbjeglica iz Sarajeva. Alija Izetbegović gubi potporu Sarajlija. Taj je zaključak izveden na osnovi ispitivanja javnoga mnijenja koje je proveo bosanko-hercegovački politički magazin Dani. Po rezultatima, od nekada najomiljenijeg BiH političara danas su popularniji ministar vanjskih poslova Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva Stjepan Kljujić, kao i član Parlamenta Muhamed Filipović. Ni Izetbegovićev načelnik Glavnog stožera nije najpopularniji vojni zapovjednik među Sarajlijama. Ispred Sefera Halilovića su njegovi zamjenici Stjepan Šiber i Jovan Divjak. Ideja o razdiobi Bosne na tri etničke cjeline dobila je samo dva posto manje glasova nego Vance-Owenov plan, dvadeset devet prema trideset i jedan posto, što potvrđuje da Izetbegovićeva platforma o unitarnoj Bosni gubi potporu i u samom glavnom gradu. Ipak, čak osamdeset dva posto Sarajlija i dalje drži da s Radovanom Karadžićem, kao ratnim zločincem, ne treba pregovarati". Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd upravo se vratio s četverodnevnog putovanja po zemljama balkanskog poluotoka. Osvrt novinara radio-postaje: "Gospodin Hurd je tijekom svojih posjeta zemljama koje graniče s krnjom Jugoslavijom neprestano naglašavao svrhu sankcija, a to je ograničavanje sadašnjih borbi u Bosni i sprečavanje njihova širenja u druge dijelove Balkana. No njegovi domaćini uzvraćali su podacima o gospodarskim posljedicama sankcija u njihovim gospodarstvima. Bugari su izjavili kako su zbog primjenjivanja sankcija pretrpjeli izravnu štetu od milijardu osamsto milijuna dolara, a i Rumunji su iznijeli sličan iznos štete, ali su rekli kako toj svoti treba dodati i neizravne gubitke koji se procjenjuju na sedam milijardi dolara. Gospodin Hurd je u obje zemlje pažljivo saslušao žalbe domaćina, ali se suzdržao od obećanja bilo kakvog novca kojima bi se ti troškovi nadoknadili. Umjesto toga on je izjavio kako je odgovornost međunarodnih novčanih institucija da uzmu u obzir navedene gubitke kada se budu izrađivali idući programi gospodarske pomoći. On je također upozorio Rumunje da gubitke treba pažljivo dokumentirati, a ne samovoljno navoditi novčane iznose. Blokada Dunava je, čini se, sada postala djelotvorna, no problem trenutačno predstavljaju kopneni putovi iz bivše jugoslavenske republike Makedonije. Po riječima zapovjednika mirovnih postrojba UN u Makedoniji noću na makedonsko-srpskoj granici nema nikakve kontrole. U Skoplju je ministar Hurd, u razgovoru s predsjednikom Kirom Gligorovim, naglašavao važnost rigoroznog primjenjivanja sankcija. Koristeći takav pristup Rumunjska i Bugarska imaju barem neku korist. One tako popravljaju svoj ugled u međunarodnoj zajednici. No Makedonija je i dalje, zbog spora s Grčkom, nepriznata. Nesigurnost oko budućnosti te zemlje onemogućuje stranu pomoć i ulaganja. I dok sankcije uzrokuju velike teškoće u Srbiji, nema znakova da one zaustavljaju srpski ratni stroj u Bosni ili da su znatnije uzdrmale potporu srpskom predsjedniku Miloševiću. Srpski balkanski susjedi plaćaju veliku cijenu zbog zapadne politike suzdržavanja od vojnog posredovanja. Ponude gospodina Hurda o neizravnoj novčanoj pomoći vjerojatno nisu ostavile na njegove domaćine dojam da su posjetom britanskog ministra mnogo dobile". BRITANSKI RADIO - BBC 6. VI. 1993. Pregled tiska The Sunday Times objavio je pomalo kritičan članak svoga dopisnika iz Viteza o postupku britanskih postrojba iz sastava UN prema muslimanskim civilima. Alistair Duncan, novi zapovjednik britanskih jedinica u srednjoj Bosni, jučer je, naime, jednoj skupini uskratio zaklon. Potpukovnik Alistair Duncan, koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost od potpukovnika Boba Stewarta, izjavio je da je te civile unaprijed upozorio o opasnostima ulaska u to područje. Britanski vojnici kažu kako im pravila službe zabranjuju da Muslimane puste u svoju bazu u Vitezu. Ti su Muslimani bili ostatak jedne skupine 'gastarbajtera', koja je iz Njemačke i Austrije u Bosnu stigla u četiri autobusa. Oni su napadnuti na jednom hrvatskom kontrolnom punktu. Dvojica od njih su ubijena, a četrnaest ih je ranjeno. Pošto su im britanski časnici uskratili utočište, Muslimani, među kojima je bilo žena i djece, proveli su noć na otvorenom u blizini britanske baze. Neki su britanski vojnici bili toliko posramljeni postupkom svojih pretpostavljenih da su Muslimanima u ranim jutarnjim satima potajno prokrijumčarili nešto hrane i pokrivača. Danas su pod oružanom pratnjom ti Muslimani prebačeni u Zenicu. (Hina)vb 070338 MET jun 93