U SUBOTU POČINJE RAD USTAVNE SKUPŠTINE KOJA TREBA ODREDITI BUDUĆNOST ZEMLJE

ZEMLJE MOSKVA, 4. lipnja (AFP/Hina) - Ustavna skupština, koju je sazvao Boris Jeljcin radi razmatranja njegovog projekta novog ruskog ustava, počinje u subotu s radom u Kremlju. Na tom će skupu sudjelovati više od 760 predstavnika 90 sastavnih dijelova Ruske Federacije kao i sadašnjeg parlamenta. Postojeće rusko zakonodavstvo zastupat će u prvom redu predsjednik Parlamenta Ruslan Hazbulatov. Uz njega će nazočni biti i predstavnici većine od 14 različitih parlamentarnih frakcija kao i 102 člana Ustavne komisije parlamenta. Oni će pokušati ograničiti izvršne vlasti koje bi htio dobiti Jeljcin svojim ustavnim projektom. S druge strane predstavnici raznih razina vlasti goleme Ruske Federacije pokušat će, sa svoje strane, ograničiti prerogative federacije i tražiti više autonomije za republike, te posebne statute kada je riječ o teritorijama i oblastima. "Ne očekujem laku pobjedu" rekao je Jeljcin. Sastanak, koji će potrajati sve do 16. lipnja, trebao bi u načelu okončati ustavne neizvjesnosti i sukobe između izvršnih i zakonodavnih vlasti koji traju već više od godinu dana. Tim sukobima pridonosi i postojeći ustav koji je naslijeđen iz sovjetske ere u kojoj su dominirali komunisti. Među predstavnicima izvršne vlasti bit će nazočni nekadašnji premijer Jegor Gajdar, koga je oporba smijenila 1992. gopdine, te ekonomist Aleksandar Jakovljev, "siva eminencija" bivšeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova. Nakon nekoliko tjedana savjetovanja s lokalnim čelnicima, rusko predsjedništvo je odustalo od nakane da Ustavnu konferenciju pretvori u Ustavotvornu skupštinu. Prema izjavama bliskih Jeljcinovih suradnika, uloga Ustavne konferencije bit će isključivo savjetodavna. Jeljcin je najavio da bi dio ustavnog projekta koje je predložila Ustavna komisija parlamenta mogao biti uključen u njegov projekt. Sa svoje strane predsjednik Ustavne komisije parlamenta Oleg Rumjancev je najavio sudjelovanje u radu Ustavne konferencije kako bi se došlo do "jedinstvenog" prijedlog teksta temeljnog zakona zemlje. On je predložio da parlament sazove za 17. studenoga zasjedanje Kongresa narodnih deputata, odnosno parlamenta u proširenom sastavu, na kojem bi se usvojio novi ustav. Odnosno, u slučaju da neuspije pokušaj "objedinjavanja" dva ustavna prijedloga da se sazove Ustavotvorna skupština. Jeljcin je pak najavio mogućnost da njegov prijedlog ustava bude usvojen bilo na referendumu, bilo na sjednici Ustavotvorne skupštine ili da ga usvaja novoizabrani parlament. Termin "jedinstveni" projekt već su spomenuli šefovi republika Ruske Federacije za vrijeme sastanka sa šefom države prije dva tjedna. Oni su tada odbili potpisati dokument kojim se obavezuju prihvatiti predsjednikov prijedlog ustava, prije svega da bi dobili mogućnost predlagati svoje amandmane. Za radikale koji podupiru predsjedničku ekipu, nema nikakve sumnje da Rusija jako kasni s usvajanjem novog temeljnog zakona države koji bi potvrđivao nove osnovne vrijednosti liberalne ere: pravo poduzetništva i privatnog vlasništva, te uvođenje i garancije "jake vlasti", drugim riječima predsjednički režim. Ali, zbog opasnosti da se dovede u pitanje cjelovitost već klimave Federacije, radikali prihvaćaju - ili su prisiljeni prihvatiti - ideju da svaki administrativni subjekt koji čini federaciju postigne što je moguće veću autonomiju, posebice na ekonomskom planu. Izvjesni analitičari procjenjuju da će u kratkom roku sadašnju federaciju zamijeniti konfederacija sastavljena od 90 različitih "subjekata" s različitom razinom autonomije. "Reformatori" su uglavnom sljedbenici demokratskih pokreta iz 90-tih godina, poduzetnici i drugi novo nastali bogataši, ukratko iz onih socijalnih i političkih slojeva društva koji su izvukli korist od pada komunističkog sustava. Oni jedva da prikrivaju kako ne mogu shvatiti zašto predsjednik ima toliko uviđavnosti za Kongres narodnih deputata, kojim dominira oporba i zbog čega već odavno to tijelo nije naprosto raspustio. Iako je i sam ruski parlament danas podijeljen, a njegov predsjednik Ruslan Hazbulatov izgubio na utjecaju nakon pobjede Borisa Jeljcina na referendumu u travnju, zahtjevi za "zakonitošću" i dalje postoje. Centristička oporba prihvaća neizbježno ukidanje Kongresa narodnih deputata, ali odbija predsjednički "diktat" koji se ogleda u zahtjevu da se raspravlja samo o jednom prijedlogu novog ustava, onom Jeljcinovom. Po mišljenju tih snaga na ruskoj političkoj sceni, zemlja treba dobiti "uravnoteženi" ustav koji bi sadržavao "pozitivne dijelove jednog i drugog prijedloga" i odmah bio dat na referendum. Po njihovu mišljenju zakonodavna vlast bi trebala nastaviti s kontrolom djelovanja vlade i sačuvati piramidalnu organizaciju "skupština", odnosno nekadašnjih "sovjeta". Na drugoj ekstremnoj strani su komunisti, sada već jasna manjina, ali koja nije neaktivna. Oni postojećim projektima ustava suprotstavljaju druga dva teksta kojima predviđaju ponovno uspostavljanje na različitim razinama "republike sovjeta". Više od 2.000 njihovih delegata okupljenih u četvrtak u Moskvi u okviru paralelne konferencije pozvalo je na iskazivanje "vjernosti" postojećem ustavu nastalom 1978. godine. Oni namjeravaju organizirati kampanju građanskog neposluha ako ih se nebude slušalo. (Hina) fp 041156 MET jun 93