DVA PROJEKTA RUSKOG USTAVA

MOSKVA, 10. svibnja (AFP/Hina) - Boris Jeljcin, odlučan okončati svemoćnu zakonodavnu vlast u zemlji - nasljednicu sovjetske epohe - i uspostaviti predsjednički sustav, opredijelio se u provođenju svog plana za oprezno suprotstavljanje parlamentarnoj oporbi koja odlučno odbija sve pokušaje preobrazbe za koje se zalaže reformistička struja u ruskom društvu. Jeljcin je nesumnjivo razočarao svoje najradikalnije sljedbenike kada, nakon uspjeha na referendumu održanom 25. travnja, nije jednostavno raspustio parlament i Kongres narodnih deputata. Ruski predsjednik se zadovoljio time da "izrazi želju" da se u jesen održe prijevremeni parlamentarni izbori te ponovo potvrdi da zemlji treba novi ustav. Novi ustav, koji treba zamijeniti postojeći nastao u doba Leonida Brežnjeva, mogla bi usvojiti Ustavotvorna skupština, novo tijelo čije osnivanje predviđa Jeljcin kako bi zaobišao postojeći Kongres narodnih deputata koji je, u stvari, jedini nadležan za ustavne promjene. O tome Jeljcin upravo diskutira s predstavnicima 88 područja, oblasti i autonomnih republika Ruske federacije. Opreznost ruskog predsjednika pokazuje njegov delikatan položaj spram oporbe odlučne da ne dopusti nametanje "pravila igre" i traži, ukoliko se budu zakazivali prijevremeni parlamentarni izbori, raspisivanje i prijevremenih predsjedničkih izbora, što Jeljcin ne želi. Sukob Jeljcina i parlamenta usredotočio se sada na dva prijeporna teksta prijedloga novog ustava Rusije, dok načini njihova usvajanja još nisu posve jasni. Jednom prijedlogu je autor Jeljcin dok se drugi projekt, po predsjedniku ustavne komisije Kongresa narodnih deputata Olegu Rumjancevu, naziva "Projekt Rumjancev". Najvažnije odredbe ustavnih prijedloga i razlike u rješenjima su sljedeće: PRAVA I SLOBODE Oba se projekta zasnivaju na općim načelima koja priznaju prava i slobode pojedinca. Jeljcinov prijedlog se pored ostalog izričito poziva na univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka. On garantira slobodu tiska. VLASNIŠTVO Jeljcinov projekt priznaje vlasništvo pojedinca, uključujući i vlasništvo na zemlju. Svaki monopolistički položaj je zabranjen. Projekt Rumjancev garantira jednakost svih oblika vlasništva (ali ne precizira koje vrste vlasništva predviđa). DRŽAVLJANSTVO Oba teksta garantiraju pravo na dvostruko državljanstvo, slobodno kretanje, pravo na izazak iz zemlje i povratak u nju. U Jeljcinovom nacrtu među obavezama građana govori se o plaćanju pologa. PREDSJEDNIK Jeljcin predlaže izbor predsjednika države na općim izborima, s petogodišnjim mandatom, a najviše može na taj položaj biti izabran dva puta. Ne predviđa se funkcija potpredsjednika. Predsjednik može predlagati zakone. On parlamentu podnosi prijedlog kandidata za šefa vlade, predsjednika središnje banke, imenuje ministre, predlaže čelnike najviših sudskih instanci. Predsjednik može raspustiti parlament, sazvati prijevremene izbore, pozvati na referendum. On proglašava izvanredno stanje sporazumno s lokalnim vlastima. U prijedlogu Rumjanceva predsjednik se bira na općim izborima i on je šef izvršne vlasti. On imenuje šefa vlade i ministre nakon suglasnosti parlamenta, predlaže kandidata za predsjednika središnje banke. Ne može raspustiti parlament ni sazvati referendum. Postoji položaj potpredsjednika. PARLAMENT Oba ustavna prijedloga ukidaju Kongres narodnih deputata (prošireni parlament) i položaj predsjednika parlamenta. Parlament je dvodomni, s četverogodišnjim mandatom. Donji dom - Duma, i Gornji dom "Vijeće federacije". Po Jeljcinovom prijedlogu dva doma zasjedaju odvojeno osim kada se glasuje o proračunu, kada se sluša godišnje izvješće predsjednika i glasuje o ustavnim amandmanima. Vijeće federacije ratificira međunarodne ugovore, izglasava deklaraciju o ratu i uporabi oružanih snaga van granica federacije. On može svrgnuti predsjednika dvotrećinskom većinom na inicijativu Dume. Duma izglasava zakone i poreze. Po Rumjancevljevom prijedlogu parlament ima inicijativu za referendume. Oba doma imaju jednak zakonski položaj. RUSKA FEDERACIJA Jeljcinov projekt predviđe više razina autonomije republika, područja i oblasti. Projekt Rumjanceva izjednačava njihove vlasti s mogućnošću bilateralnih pregovora između "središta" i svakog pojedinog "subjekta". PRIJELAZNO RAZDOBLJE Po Jeljcinovom prijedlogu predsjednik ostaje na dužnosti do kraja svog mandata. Kongres narodnih deputata se raspušta usvajanjem novog ustava. Vrhovni sovjet (stalni sastav parlamenta) se preobrazuje u Dumu; ulogu Vijeća federacije imalo bi vijeće sastavljeno od šefova izvršne i zakonodavne vlasti iz svake članice federacije. Po prijedlogu Rumjanceva Kongres i predsjednik ostaju na položaju do novih izbora. Protivnici Borisa Jeljcina, na čelu s predsjednikom parlamenta Ruslanom Hazbulatovim, osuđuju predsjednikovu strategiju i govore o "pseudo-ustavu". Potpredsjednik Aleksandar Ruckoj, koji se priklonio oporbi, ocjenjuje da je Jeljcinov ustavni projekt "lišen svakog legitimiteta" te da "može biti nametnut samo silom". U svakom slučaju referendum, na kojem je Jeljcin dopio potporu ali ne i dozvolu da raspusti zakonodavne institucije, stvorio je opasnu situaciju u zemlji. Svako raspuštanje parlamenta smatrat će se primjenom sile, što bi moglo izazvati radikalizaciju oporbe i njeno pribjegavanje sili. Sljedeća sjednica parlamenta, koja počinje ovog tjedna, omogučit će da se utvrde stajališta i jednih i drugih. (Hina) rb 101055 MET may 93