SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠPANJOLSKA NEZAPOSLENOST

Nadnaslov:Visoka nezaposlenost - najznačajnije pitanje u španjolskim izborima Naslov: Nezaposlenost će odlučiti izbore? Podnaslov:Španjolska prednjači po postotku nezaposlenih koji je dvostruko veći od prosjeka u EZ. Unatoč tome što se socijalisti pozivaju na jačanje socijalne sigurnosti za desetljeća njihove vladavine, najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da desnica po prvi put ima šansu za pobjedu. Piše: Julia HAYLEY, Reuter MADRID - "Kako vlada može dozvoliti da se ovakve stvari dešavaju?", pita se Justino Adrada, dok vlakovi tutnje iznad njegova malog stančića na trećem katu zgrade u južnom predgrađu Madrida. "Ne radi se o novcu. Dobivam ga više no što sam ga dobivao kada sam radio. No ne podnosim dosadu". Justino je izgubio radno mjesto metalurškog radnika u siječnju, kao i polovica radne snage tvrtke Vulcano Sadeca SA sa sjedištem u Madridu, u kojoj je radio 28 godina. "Dizao sam se u 5.30 ujutro, odlazio na posao i vraćao se kući oko osam ili devet sati uvečer. Nisam od onih koji mogu cijeli dan mirno sjediti kod kuće", tvrdi. Sada kada je navršio 62 godine, malo je vjerojatno da će naći novi posao. Alfredo (32) je zabrinut zbog onoga što će se desiti kada u lipnju istekne njegov ugovor s ministarstvom turizma. "Jednostavno nema posla", tvrdi Conchita, koja je prije osam mjeseci ostala bez svoga radnog mjesta kao višak radne snage na jednoj od velikih televizijskih postaja. Nezaposlenost je u Španjolskoj pogodila 22 posto stanovništva u prvoj četvrtini ove godine, što je više nego dvostruko od prosjeka EZ-a. Čak i vlada priznaje da ima mnogo nepravilnosti. Gotovo trećina onih koji se vode kao nezaposleni rade na crno, tvrde ekonomisti. "Da su službeni podaci istiniti, redovi za potporu nezaposlenima ispunjavali bi čitave ulice", kaže jedan ekonomist. Istraživanje koje je vlada provela o aktivnom stanovništvu, koje uključuje i one koji traže posao ali nisu registrirani, pokazuje da je svaki peti ili 3.3. milijuna Španjolaca bez zaposlenja. Nezaposlenost se od 1990. godine polako povećava. Čak i tijekom blagostanja osamdesetih godina, mjerena na ovaj način, nezaposlenost nije nikada pala ispod 16 posto. Ministar gospodarstva Carlos Solchaga tvrdi kako je uzrok nenormalno visokog postotka nezaposlenosti djelomice i činjenica da su se žene kasnije i relativno iznenadno pridružile radnoj snazi Španjolske nego što je to slučaj u većini ostalih zemalja članica EZ-a. Sličan problem kao i sličnu tradicionalnu katoličku kulturu ima i Irska, navodi on. Španjolski su političari pretjerivali s tim trendom. Tijekom 40 godina Francove diktature žene se aktivno ohrabrivalo da ostanu kod kuće i da rađaju djecu. Nakon Francove smrti 1975. godine, puno veći broj žena je počeo pohađati sveučilišta, te su one, kao i mnoge druge, preplavile tržište radne snage. Međunaslov: Desnica ima šanse za pobjedu Nezaposlenost je najveći problem koji se postavlja pred opće izbore koji će se održati 6. lipnja. Taj će problem Socijalističku radničku stranku (PSOE) premijera Felipea Gonzalesa skupo stajati. Gonzales ističe kako se socijalna sigurnost široko dokazala za desetljeća otkako je na vlasti, no mnogi koji su glasovali za socijaliste 1989. godine veoma su razočarani. Po put put od 1982. godine ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi desna Narodna stranka (PP) mogla čak imati šanse za pobjedu. "Vlada jednostavno ne zna kako riješiti problem nezaposlenosti", smatra Adrada. Sve velike stranke nude svoja rješenja. I PSOE i PP žele reformu španjolskih krutih zakona o radu. PSOE je to već pokrenuo, no donošenje zakona odgodio je izborni proces. Socijalisti tvrtkama žele dati mogućnost da jeftinije i lakše mogu otpustiti radnike, nadajući se da će ih tako ohrabriti da zaposle više radne snage. Nastoje izbrisati strogu granicu između radnih mjesta i ojačati vezu između povećanja plaća i inflacije. Čelnik PP Jose Maria Aznar tvrdi kako će njegova stranka otvoriti tri milijuna radnih mjesta u roku od deset godina. Njegova obećanja glede drastičnih smanjenja troškova onima koji su u potrazi za radnim mjestom slute na zlo, no PP tvrdi da će to oživjeti gospodarstvo te dovesti do fiskalne inicijative koja će stimulirati otvaranje novih radnih mjesta. Ujedinjena ljevica (IU) s komunistima na čelu, treća nacionalna politička snaga, želi radna mjesta pravednije raspodijeliti. Oni predlažu da se radni dan smanji sa osam na šest radnih sati, te da se plaće smanje za osminu. Također predlažu i dulji godišnji odmor, raniji odlazak u mirovinu kao i veliko investiranje u javni sektor. Španjolski su poslodavci osim sa krutim radnim zakonodavstvom suočeni i s moćnim sindikatima koji traže znatna povećanja plaća. Recesija i manja inflacija učinile su da se njihovi zahtjevi ipak smanje. Sindikat željezničara pristao je na četiri posto povećanja plaće u svibnju, a dani izgubljeni na štrajkove smanjili su se za 70 posto u prvoj četvrtini ove godine, tvrde u federaciji metalurških poslodavaca. No prema predviđanjima EZ-a vjeruje se da će troškovi rada u Španjolskoj porasti za 4.6 posto ove godine dok je prosjek unutar EZ-a 2.9 posto. Podaci dvaju najvećih sindikalnih tijela pokazuju da su nadnice po kolektivnim ugovorima porasle u prosjeku 6,2 posto za prvih pet mjeseci. Oni koje najviše pogađa problematična gospodarska situacija je populacija ispod 25 godina života od koje je 31 posto nezaposleno. Istraživanja pokazuju da je taj dio populacije, koji se ne sjeća životnih uvjeta za vrijeme diktature, najpodložniji okretanju udesno i glasanju protiv socijalista. (Hina) br 032019 MET jun 93