ZAUSTAVLJANJE NE "KRŠKO" I ELEKTROENERGETSKE PRILIKE U HRVATSKOJ

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Nuklearka u Krškom će, prema prvim procjenama stručnjaka elektrane, biti izvan pogona oko 40 dana. Reaktor nuklearke ugašen je jučer u 19 sati i 15 minuta, a trenutačno su u tijeku pripreme za ponovno otvaranje neispravnog parogeneratora broj 1. Mjerenja su, naime, pokazala da se iz snopa cijevi u parogeneratoru broj 1 i nakon dvotjednih radova na sanaciji tog uređaja ispušta hladilo iz primarnog kruga. To je ispuštanje bilo upola manje od vrijednosti dopuštenih strogim propisima o radu nuklearke i nije izazvalo nikakve štetne utjecaje na okoliš, ali je usprkos tome u dogovoru sa slovenskom Republičkom upravom za nuklearnu sigurnost odlučeno da nuklearka prestane s radom do kvalitetne sanacije neispravnog parogeneratora. Idućih će se dana obaviti složena ispitivanja snopa cijevi vrtložnim strujama i drugi radovi na tom parogeneratoru, što će potrajati oko 30 dana. Stoga je odlučeno da se u tom razdoblju obavi i redoviti godišnji remont postrojenja, koji je prvotno planiran za razdoblje između 5. studenoga i 15. prosinca ove godine. Predviđeni će remont, u sklopu kojeg će se obaviti propisani radovi na turbini, generatoru i drugim postrojenjima, potrajati oko 40 dana, nakon čega će elektrana, uz osjetnu uštedu u vremenu, ponovno biti raspoloživa za rad punom snagom. Uz to, planirana će zamjena istrošenog nuklearnog goriva vjerojatno biti odgođena za iduću godinu pa neočekivane teškoće s parogeneratorom neće umanjiti očekivanu ukupnu proizvodnju tog pogona u ovoj godini. Stručnjaci nuklearke, inače, ističu da je NE "Krško" u pogonu već 12 godina te da se teškoće s parogeneratorima redovito javljaju nakon 10 do 15 godina rada takvih objekata. Cjelovito bi rješenje bila samo promjena oba parogeneratora, što stoji oko 100 milijuna američkih dolara. Taj bi se iznos, dodaju, mogao osigurati inozemnim zajmom za otplatu kojeg bi se izdvajalo oko 13 milijuna dolara na godinu. Zamjenom parogeneratora bi se, međutim, mogla povećati i snaga elektrane za oko 45 MW i osigurati dodatne isporuke električne energije vrijedne oko 23 milijuna dolara na godinu. Odluku o tome pak mogu donijeti samo vlasnici objekta, odnosno elektroprivrede Hrvatske i Slovenije. Zasad je izvjesno samo to da zaustavljanjem nuklearke obje elektroprivrede gube po oko sedam milijuna kWh električne energije na dan. Taj se manjak u Hrvatskoj, odnosno sjeverozapadnom dijelu razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje, zasad pokriva pojačanim radom termoelektrana u Sisku i Rijeci. Oba bi ta pogona, međutim, tijekom ljetnih mjeseci trebala dijelom ili u cijelosti obustaviti rad zbog planiranih remonta postrojenja, a jedina bi mogućnost za pokriće dnevnog manjka od oko pet milijuna kWh (kilovatsati) i u tom dijelu zemlje bio uvoz električne energije. U Hrvatskoj elektroprivredi upozoravaju da samo odgađanje planiranih remonta termoelektrana neće biti dostatno za pokriće manjka struje iz nuklearke, te da to poduzeće nema sredstava ni za plaćanje goriva ni za uvoz struje. Uz to, elektroenergetske su prilike u zemlji dodatno otežane dugotrajnom sušom pa će se rješenja, ističu u HEP-u, morati tražiti u suradnji s hrvatskom Vladom. (Hina) ds 271321 MET may 93