SERVIS POSEBNIH NASLOVA ČERNOBIL-NUKLEARKE

Nadnaslov: Ukrajina još uvijek trpi posljedice černobilske katastrofe Naslov: Uz sedmogodišnjicu Černobila Podnaslov: Dok se ekolozi, s jedne i znanstvenici i nuklearna industrija, s druge strane spore o otvaranju nuklearnih centrala, dotle žrtve katastrofe uživaju neodgovarajuću ili čak nikakvu pomoć Piše: Ron POPESKI, Reuter KIJEV - Sedam godina nakon do sada najveće nuklearne katastrofe u Černobilu nekoliko tisuća života rastrojeno je bilo uslijed masovnog raspršivanja, zagađenosti tla i bolesti uzrokovanih radijacijom. Bivša sovjetska republika Ukrajina danas je podijeljena između zagriženih protivnika nuklearne energije i lobbyja znanstvenika koji drži da nema alternative njezinu širenju. Ukrajinski parlament ispituje prijedlog za dovršavanje izgradnje najmanje tri reaktora, zamrznute nakon eksplozije i požara četvrtog reaktora atomske centrale 26. travnja 1986. Udruženja koja zastupaju žrtve tragedije koja je zadesila Černobil, 80 kilometara sjeverno od Kijeva, tvrde da se vlada pokazala nedoraslom teškoćama koje su uslijedile kao posljedica te katastrofe. Ukrajinske vlasti izvijestile su da 11 posto svekolikih troškova vlade u Kijevu otpada na posljedice černobilske nesreće u kojoj je prema službenim podacima stradalo više od 8000 ljudi. Na njih otpada i 40 posto proračuna ministarstva zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je krajem prošlog tjedna u Ženevi da je černobilska katastrofa izazvala porast raka štitnjače među djecom u susjednoj Bjelorusiji za više od dvadeset puta nego ranije. Međutim, u priopćenju povodom sedmogodišnjice černobilske katastrofe navodi se da broj slučajeva leukemije uzrokovanih radijacijom u Bjelorusiji, Ukrajini ili Rusiji nije toliko porastao. Na području te tri republike, koje su uslijed radijacije bile najteže zagađene, živi približno 5 milijuna ljudi. Obraćajući se ovih dana grupama za pružanje pomoći Černobilu ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk ukazao je na potrebu stvaranja novog programa za pomoć žrtvama Černobila, uz istovremeno preispitivanje i ispravljanje postojećeg. Zamjenik ministra financija Mikola Sivulski izjavio je da je ukupnom proračunu za 1993. godinu dodana svota od 200 milijuna dolara, no da je potrebno daljnjih 170 milijuna dolara kako bi se potpuno pokrile potrebe Ukrajine. Međunaslov: Žrtve štrajkaju glađu Organizacije koje zastupaju žrtve tvrde da oni koji su bili najteže pogođeni černobilskom tragedijom ne dobivaju pravu vrst pomoći, ili pak uopće ne dobivaju bilo kakvu pomoć. "Ne postoji nikakav mehanizam za sprovođenje programa državne pomoći. Premalo je sanatorija, nema specijaliziranih klinika, radiološki centri nisu pouzdani", saopćio je Kravčuku čelnik Ukrajinske černobilske unije Jurij Andrejev. "Postoje nedostaci u zakonodavstvu; vrlo malo je učinjeno da bi se zbrinuli beskućnici; nema koordinacije aktivnosti između Rusije i Bjelorusije", ustvrdio je Andrejev. U istočnom gradu Harkovu, 113 ljudi među desecima tisuća dobrovoljaca koji su se razboljeli nakon pomaganja u suzbijanju požara na nuklearki 1986. godine, započelo je štrajk glađu kako bi postigli izmjenu sustava raspodjele pomoći. Zastupnik štrajkača glađu izjavio je da su prošlog utorka osmorica odustala od štrajka nakon što su izgubila svijest. Prema odluci ukrajinskog parlamenta, nuklearka u Černobilu biti će zatvorena do kraja ove godine. Dva od četiri reaktora nastavila su s radom kako bi se pokrile energetske potrebe Ukrajine tijekom 1993. godine. Jedan od njih prošlog je mjeseca zatvoren nakon posljednjeg u seriji manjih incidenata koji su onemogućili njegov daljnji rad, uključujući i dva požara u siječnju. Dva betonska "sarkofaga" izgrađena oko eksplodiralog četvrtog reaktora puna su dubokih pukotina te je raspisan međunarodni natječaj za izgradnju novih držača. Ekolozi zahtijevaju zatvaranje ne samo Černobila, neko i svih pet nuklearnih centrala koje proizvode više od 30 posto struje u Ukrajini. No nuklearna industrija tvrdi da Ukrajina, inače siromašna energetskim izvorima te stoga ovisna o Rusiji zbog uvoza nafte i zemnog plina, mora zadržati i nastaviti s razvijanjem svojih nuklearnih kapaciteta. Ministri vlade koji izrađuju novu energetsku strategiju pomno nastoje pripremiti javnost na proširenje nuklearne mreže. Neki su stručnjaci pokušali podići moral u nuklearnoj industriji organizirajući kampanju za ponovno puštanje Černobila u pogon. Dnevnik "Holos Ukrajini" piše da je direktor Černobila Mikola Sorokin prihvatio istraživanje koje ukazuje na činjenicu da bi zatvaranje Černobila Ukrajinu stajalo milijune dolara, pošto bi bila prisiljena na uvoz goriva i obnovu zastarjelih termoelektrana. (Hina) br 291552 MET apr 93