TRIBINA "HRVATSKA GRAMATIČKA TRADICIJA"

ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - "Hrvatska gramatička tradicija" peta je u ciklusu tribina o hrvatskom jeziku, priređena večeras na Tribini grada Zagreba. Ravnatelj Katedre za povijest hrvatskog jezika prof. dr. Josip Vončina u uvodu predavanja sažeo je pregled hrvatskih gramatika od 17. do 19 stoljeća, istaknuvši gramatiku Bartola Kašića, objavljenu 1604., i Vjekoslava Babukića 1836. Kazao je da su u tom razdoblju hrvatski slovničari težili sređivanju leksika, fonologije i morfologije, "a tvorbu riječi nisu uopće doticali". Gramatike su se uglavnom razlikovale po zastupljenosti jednog od triju hrvatskih narječja, rekao je dr. Vončina, dodavši da su gramatičari svoja djela ipak ostavljali otvorenima i za druga narječja. Prvi gramatičar koji je počeo sintetski pisati o narječjima sjeverne i južne Hrvatske bio je Šime Starčević, a njegova je veličina, iako je uglavnom zastupao ikavicu, u tome što je svojom gramatikom pokušao uvesti tzv. ilirički pravopis, kazao je prof. Josip Vončina. Dodao je kako je pjesništvo i proza Marka Marulića, Marina Držića, Šiška Menčetića i Ivana Gundulića dokazala da je hrvatska gramatička tradicija jekavska. Na upit stručnog voditelja prof. dr. Josipa Silića, kako bi ocijenio odnos današnjih i prošlih gramatika, dr. Vončina je odgovorio da bi "bila zabluda misliti da je hrvatski jezik nastao odjednom". "Ono što je Bartol Kašić učinio za razvoj hrvatskog književnog jezika u 17. stoljeću jednako je naporima Vuka Karadžića u 19. stoljeću. Zato oni koji kažu da je Kašić hrvatski Karadžić nije točno, jer je u biti Karadžić srpski Bartol Kašić", ustvrdio je dr. Vončina. (Hina) mć 202112 MET may 93