MINISTAR BIRZELE S PREDSTAVNICIMA PARLAMENTARNIH OPORBENIH STRANAKA

ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - Ministar unutarnjih poslova njemačke pokrajine Baden-Wuerttemberg Frieder Birzele, koji boravi u jednodevnom posjetu Republici Hrvatskoj, sastao se poslijepodne s predstavnicima šest oporbenih stranaka zastupljenih u Saboru. U razgovoru s predstavnicima Hrvatske narodne stranke (HNS), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), Srpske narodne stranke (SNS) i Hrvatske stranke prava (HSP) ministar Birzele je kao razlog svog posjeta naveo mogućnost iznalaženja sustavne regulative za povrat građana Republike Hrvatske, koji se kao izbjeglice nalaze u Njemačkoj. Predstavnici parlamentarne oporbe zahvalivši se, svaki u svoje ime, ministru za sve što su njemački narod i država učinili na političkom i humanitarnom planu za Hrvatsku složili su se u svojim izlaganjima da je osnovni preduvjet za povrat izbjeglica dosljedna provedba "Vanceovog plana, odnosno uspostava pravnog sustava Republike Hrvatske na njezinu cjelokupnom teritoriju te naglasili da se njihovo viđenje rješavanja problema izbjeglica ne razlikuje od onog hrvatske Vlade. Upozorivši da u ovom trenutku govori samo o izbjeglicama iz Republike Hrvatske a ne i o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine ministar Birzele je naveo da se u pokrajini Baden-Wuerttemberg nalazi 15 186 izbjeglica. U pokrajini se, dodao je, nalazi i 37 850 izbjeglica iz BiH te 6 500 iz čitave bivše Jugoslavije koje ne znaju specificirati po krajevima iz kojih dolaze. Svi oni, rekao je, imaju do 30. rujna '93. dozvolu privremenog boravka u SR Njemačkoj i radnu dozvolu a ako nemaju kod koga stanovati onda im je osiguran i smještaj. Ministar je dodao da je u protekle dvije godine Njemačka zabilježila 45 do 50 tisuća zahtjeva za politički azil ali da također nije uspjela specificirati iz kojih su krajeva bivše Jugoslavije ti ljudi došli. U protekla pak četiri mjeseca, precizirao je, u Baden-Wuerttembergu politički azil je iz Republike Hrvatske zatražilo 183 osobe, iz BiH njih 15 089 a iz ostalih krajeva bivše Jugoslavije 7 093. Postavlja se pitanje kako ćemo, imajući u vidu interese Republike Hrvatske i njezine mogućnosti da ih primi natrag, u budućnosti postupati sa tim ljudima, naglasio je dodavši kako ga zanima da li oporba dijeli mišljenje potpredsjednika hrvatske Vlade dr. Mate Granića, s kojim se prije toga sastao, da postoji mogućnost povratka samo onih ljudi koji nisu prognani sa još uvijek okupiranih teritorija. Miko Tripalo (HNS), kazavši da se slaže sa stajalištem hrvatske Vlade, naglasio je da će mogućnosti Hrvatske prvenstveno ovisiti o tome kako će se sprovoditi "Vanceov plan", jer je njime predviđeno da se u tzv. "ružičastim zonama" uvede pravni sustav Republike Hrvatske. "Kada bi se to ostvarilo izbjeglice bi se mogle i tamo vratiti", dodao je Tripalo. Dodavši kako hrvatski građani žive na rubu egzistencijalnog minimuma primajući mjesečno i manje od sto maraka plaće, te naglasivši da, zbog istine radi, tome nije samo kriv rat već i loša gospodarska politika Tripalo je kazao da bi Hrvatska mogla primiti natrag te ljude uz materijalnu pomoć međunarodne zajednice, poglavito Njemačke. Mirko Mađor (HSS) istaknuo je kako ne bi bilo dobro da njemačke vlasti potiču povratak izbjeglica jer u Hrvatskoj za to još uvijek nisu sazreli uvjeti. On je kao jedan od načina rješenja problema izbjeglica sugerirao izgradnju privremenih naselja i proizvodnih pogona uz njih. Mato Arlović (SDP), iznijevši podatke koji oslikavaju tešku socio-ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, kazao je kako je očito da Hrvatska očekuje od Njemačke i drugih zemalja političku i socio-ekonomsku pomoć u rješavanju problema izbjeglica. "Nama je potrebna politička pomoć u što skorijem ostvarivanju Vanceova plana te razvojna pomoć kako bi se što prije izbjeglicama osigurali stambeni i radni uvjeti", naglasio je Arlović dodavši da bi inozemni poduzetnici u tome mogli naći i profitni interes. Jozo Radoš (HSLS) upozorio je da 300 tisuća izbjeglica iz BiH, od kojih su većina Muslimani, otežava i političku situaciju u Hrvatskoj zbog aktualnih sukoba Muslimana i Hrvata u susjednoj državi. On je dodao da bi, ako Europa rastereti Hrvatsku tih izbjeglica ona onda mogla primiti nazad svoje građane. Radoš je kazao da bi, ako svijet prvenstveno diplomatskim sredstvima ubrzo ne pomogne Hrvatskoj da uspostavi svoj puni suverenitet, moglo doći do dugotrajne nestabilnosti Hrvatske uz moguću eskalaciju rata na cijelom području bivše Jugoslavije. On je upozorio da bi posljedica toga mogla bi biti da se zapadna Europa idućih pet do deset godina suoči sa novim valom izbjeglica. Veselin Pejnović (SNS) kazao je da je problem s povratkom izbjeglica utoliko složeniji što su najviše devastirana ona područja koja nisu pod okupacijom te što se neka, kao Zadar i Gospić i dalje razaraju. Ante Đapić (HSP) je rekao da se povratak izbjeglica i uspostava hrvatskog suvereniteta ne može odvojiti od rata u BiH te da bi "Njemačka trebala upotrijebiti sav svoj utjecaj da se okončaju tamošnji sukobi muslimana i katolika". Na upit ministra Birzelea da li u Hrvatskoj ima slučajeva političkih progona Ante Đapić, iz osobnog je iskustva, kazao da postoje, ocjenivši da je proces protiv njega i prvaka HSP-a pred Vojnim sudom u Zagrebu "politički" i "montiran". Đapić je kazao da je taj proces "pokrenut zbog onemogućavanja djelovanja HSP, koja nije neofašistička stranka kako ju vlasti često etiketiraju", te da mu se otežava kretanje po inozemstvu kada želi posjetiti podružnice njegove stranke dok ga se istodobno stavlja u parlamentarne delegacije koje primaju neke strane delegacije. (Hina) dd 111912 MET may 93