ZAVRŠEN PRVI DAN MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O OBNOVI I RAZVOJU HRVATSKOG GOSPODARSTVA

HRVATSKOG GOSPODARSTVA ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - "Hrvatski je prijelaz na tržišno gospodarstvo dodatno opterećen ratnim razaranjima, troškovima skrbi o prognanicima i izbjeglicama i izdvajanjima za obranu zemlje. Da bi se postigla makroekonomska stabilnost, kao jedna od temeljnih pretpostavki za stabilizaciju i restrukturiranje gospodarstva, možda bi bilo dobro razdvojiti rashode u svakoj od tih kategorija i tako se pripremiti za razvoj u trenutku kada se ukupni izdaci rasterete troškova skrbi za prognanike i izbjeglice te smanje izdaci za obranu." To je, među ostalim, rekao direktor Odjela Svjetske banke za središnju Europu Kemal Derviš govoreći danas poslije podne na međunarodnom skupu "Obnova i razvoj hrvatskog gospodarstva - uloga međunarodnih institucija". Makroekonomska je stabilnost jedan od preduvjeta za prijelaz na tržišno gospodarstvo, i ujedno zajednička zadaća svih zemalja središnje Europe koje napuštaju socijalistički sustav. Ključno je pritom, drži Derviš, obaranje inflacije svim instrumentima gospodarske politike, a osobito odlučnim zahvatima u fiskalnoj politici. Državni izdaci, naime, moraju biti obuhvaćeni proračunom, a osobito je važno da središnja banka ne bude servis proračuna već neovisna institucija. Među pretpostavkama za šire uvođenje tržišnih mehanizama, Derviš je istaknuo privatizaciju, koja mora biti provedena dosljedno i brzo uz korištenje različitih modela. Univerzalnog modela nema pa ga ne može ponuditi ni Svjetska banka, a iskustva drugih zemalja pokazuju da najbolje rezultate daje kombinacija različitih modela. Uz to, Derviš ističe prijeku potrebu za sanacijom bankovnog sustava, bez koje nema ni uspješnog restrukturiranja poduzeća pa ni gospodarstva u cjelini. Konačno, sve te promjene treba pratiti i primjerena socijalna politika kojom će se ublažiti posljedice prijelaza na tržišno privređivanje. Republika Hrvatska mogla bi surađivati sa Svjetskom bankom u svim područjima njezina djelovanja, od hitnih aranžmana, zajmova za prilagodbu koji se u pravilu odobravaju u uskoj suradnji s MMF-om kao podrška stabilizacijskim programima, zajmovima bankama do projekta za financiranje infrastrukture. Sve to, međutim, napomenuo je Derviš, ovisi o procjenama političke stabilnosti određenih područja i pojedinih zemalja. Pomoćnik direktora Odjela za Europu Međunarodnog monetarnog fonda Maxwell Watson govorio je o različitim konceptima makroekonomske politike i pritom istaknuo da je ta institucija podržala stabilizacijski program hrvatske Vlade. Watson je istaknuo da je temeljna zadaća fiskalne i monetarne politike obaranje inflacije, a pritom je osobito važno sanirati velike dugove javnih poduzeća, što bi se moglo javiti i kao ozbiljna prepreka procesu privatizacije. Među pozitivnim primjerima Watson je naveo da je Hrvatska održala mehanizme slobodnog formiranja cijena i počela uvoditi realne cijene energenata, ali je istodobno preporučio uvođenje čvršćih proračunskih ograničenja i izbjegavanje indeksacije unazad pri isplati plaća korisnicima proračuna. Dramtične su promjene u zemljama srednje i istočne Europe nametnule niz ekonomskih i političkih problema, ocjena je Rolfa B. Westlinga iz Europske banke za obnovu i razvoj. Hrvatska je najmlađa članica EBRD-a pa je tek nedavno utvrđena strategija međusobne suradnje. Naglasak je za sada na pružanju tehničke pomoći, osobito u financijskom sektoru i pri provedbi procesa privatizacije, ali Westling ističe da su već definirana i dva konkretna programa. Riječ je o pomoći pri obnovi sustava kontrole leta i prijenosnog elektroenergetskog sustava. Tehnička bi pomoć trebala pridonijeti boljem međusobnom upoznavanju i razumjevanju, a Banka će dati prioritet konkretnim programima izvozno orijentirane industrije, turizmu, poljoprivredi, komunalnim djelatnostima, razvoju malih i srednjih poduzeća, te programima regionalnog značaja. Michaele Fratianni s Indiana University govorio je o različitim modelima bankovnih sustava i ulogama središnjih banaka u svijetu, a u raspravi nakon izalaganja bilo je riječi o iskustvima njemačkog Treuhanda, uz upozorenje da Hrvatska nema resurse koji bi joj omogućili da primjeni sličan model privatizacije. Preporučeno je stoga da se puna pažnja posveti poticanju poduzetništva građana i razvoju malih i srednjih poduzeća, koja su dosad pokazala veću fleksibilnost i otpornost tijekom recesije. Međunarodni skup "Obnova i razvoj hrvatskog gospodarstva - uloga međunarodnih institucija" sutra nastavlja s radom. (Hina) ds 071907 MET may 93