MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O OBNOVI I RAZVOJU HRVATSKOG GOSPODARSTVA

ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Ministar financija Republike Hrvatske dr. Zoran Jašić, govoreći danas na međunarodnom skupu "Obnova i razvoj hrvatskoga gospodarstva - uloga međunarodnih institucija", istaknuo je da Hrvatska gradi institucionalni okvir kojim će u cijelosti biti obuhvaćeni temeljni principi tržišnog gospodarstva. Tako su već prihvaćeni međunarodni računovodstveni standardi, a priprema se i donošenje čitavog niza drugih propisa kojima će se fiskalni, monetarni i financijski sustav zemlje uskladiti s propisima zapadnih zemalja. Ministar financija i predsjednik Organizacijskog odbora skupa dr. Zoran Jašić upozorio da je Hrvatska, za razliku od drugih zemalja koje su napustile socijalistički sustav, opterećena teškim razaranjima i posljedicama rata. Ukupni se iznos ratnih šteta procjenjuje na 23 milijarde američkih dolara, a osobito je težak problem zbrinjavanja velikog broja prognanika i izbjeglica. Ministar Jašić je stoga pozvao međunarodne financijske institucije, poglavito MMF i Svjetsku banku, da uvaže te specifičnosti i Hrvatskoj pruže prijeko potrebnu pomoć. Riječ je, prije svega, o zajmovima za obnovu infrastrukture, jer je Hrvatska do sada iz proračuna uspjela osigurati samo 10 posto potrebnih sredstava za investicije u prometnom i energetskom sustavu. Govoreći o novom institucionalnom okviru, guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković posebno se osvrnuo na pripremu novog zakona o bankama, najavljujući da će njime i strancima biti omogućeno osnivanje banaka, te osigurana zaštita vlasnika i vjerovnika, a ne kao do sada dužnika. Zajednički je nazivnik svim navedenim promjenama sanacija bankovnog i financijskog sustava, te njihovo usklađivanje sa svjetskim standardima. "Za oporavak i razvoj hrvatskog gospodarstva najvažniji je svježi inozemni kapital, a u strategiji razvoja Hrvatska se želi oslanjati na direktne investicije i time se u međunarodnoj razmjeni dokazati kao ravnopravni partner", kazao je dr. Jurković. Za Hrvatsku je u ovom trenutku, prema riječima dr. Jurkovića, osobito važan aranžman s MMF-om, ne samo zbog novih zajmova već i zbog otplate dospjelih obveza, što bi u ovom trenutku bio pretežak teret za Hrvatsku. Gubitkom tržišta bivše Jugoslavije hrvatsko je gospodarstvo većim dijelom usmjereno na razmjenu s inozemstvom, pa dr. Uroš Dujšin sa zagrebačkog Pravnog fakulteta predlaže širu suradnju sa zemljama Srednjoeuropske inicijative. Time bi se, među ostalim, osiguralo partnerstvo sa zemljama s kojima dijelimo jednake probleme, i uspostavilo šire tržište koje bi u srednju Europu privuklo i strane ulagače. Inače, u prvom je dijelu današnjeg rada skupa bilo riječi i o dosadašnjim rezultatima u provedbi procesa pretvorbe i privatizacije. Tako je Ratomir Jurić iz Hrvatskog fonda za privatizaciju naveo podatke o dosadašnjem tijeku pretvorbe, ističući da je sljedeća zadaća Fonda okončanje procesa pretvorbe i poticanje daljnje privatizacije poduzeća. Ministar u hrvatskoj Vladi mr. Zlatko Mateša posebno se osvrnuo na problem privatizacije javnih poduzeća kojima je zajednička neefikasnost poslovanja. Ta bi poduzeća, prema Matešinim riječima, u prvoj etapi bila pretvorena u dionička društva u punom vlasništvu države, a potom bi se, prema posebnim programima za svako poduzeće, privatizirali pojedini njihovi dijelovi ili cijela poduzeća. Ističući da je za strana ulaganja potreban primjereni zakonski i institucionalni okvir, dr. Branko Vukmir s Pravnog fakulteta u Zagrebu je rekao da bi Vlada trebala biti oprezna pri liberalizaciji i osigurati njezinu ravnotežu s regulativom. Zaštita inozemnih ulaganja i repatrijacija dobiti trebale bi biti osigurane nizom zakonskih propisa, primjerice - zakonom o stranim ulaganjima, zakonom o deviznom poslovanju i drugima. U raspravi nakon izlaganja čulo se da Hrvatska još uvijek nema jasnih propisa o stranim ulaganjima. Kao dobar primjer istaknuta su iskustva azijskih zemalja, gdje se svi poslovi vezani uz strana ulaganja mogu obaviti na jednome mjestu, u pravilu u nevladinim institucijama. Skup nastavlja rad poslije podne. (Hina) ds 071333 MET may 93