19. ŠKOLA BIOLOŠKE ANTROPOLOGIJE O PREHRANI

ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - "Posljednje istraživanje reprezentativnog karaktera vezano za prehranu pučanstva u Hrvatskoj učinjeno je prije 40-tak godina. Taj podatak, a posebice naša ratna situacija, obvezuju da zajedničkim nastojanjima i s dostatnom pažnjom odredimo strategijske smjernice prehrane našeg pučanstva", kazao je prof. dr. Hubert Maver, predsjednik Kolegija za javno zdravstvo Hrvatske akademije medicinskih znanosti, na današnjoj 19. Školi biološke antropologije. Današnji skup bio je posvećen temi "Kruh, mlijeko, voda - strategijske smjernice prehrane". Hrvatsko društvo za razvoj prehrane potaknulo je održavanje Škole, a u njezinom organiziranju surađivali su i Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko antropološko društvo, Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu te Komisija za medicinsku antroplogiju i epidemiologiju Međunarodne unije antropoloških i etnoloških znanosti. Govoreći o prehrambenoj, zdravstvenoj i materijalnoj vrijednosti kruha, dr. Danko Matasović naglasio je kako je kod nas teško pronaći stručnjaka koji će se javno deklarirati o vrijednostima kruha kao osnovne prehrambene namirnice. Dodao je da stručnjaci preporučuju da je za čovjeka potrebno minimalno 300 grama crnog kruha dnevno, koji je po prehrambenim kategorijama vrijednosti i najkvalitetniji. Suprotno tomu kod nas je tijekom posljednjeg desetljeća rasla potrošnja tzv. posebnih vrsta kruha. Dr. Matasović drži da je, stoga, potrebno mijenjati naše prehrambene navike te povećati potrošnju kvalitetnijeg miješanog kruh. Tomu bi se moglo pomoći i tako da se u kategoriju "osnovnog kruha" uključe i vrste miješanog kruha. Također je istaknuo da je skrb svake države potrebno usmjeriti na opće zdravlje i prehranu stanovništva. Tijekom današnjeg rada Škole govorilo se i o mlijeku kao namirnici koja je od osobitog značenja u prehrani kako dojenčadi i djece, tako i odraslih. Naglašeno je da dnevno treba popiti minimalno četvrt litre mlijeka, dok bi za djecu trebalo osigurati barem pola litre mlijeka dnevno. Po riječima prof. dr. Josipa Grgurića, potrošnja mlijeka u Hrvatskoj pala je s 18,5 litara godišnje po stanovniku 1985. godine, na 11,9 litara predratne 1990. godine. Dodatna je pozornost posvećena rizičnim faktorima koji nastupaju u prehrani kravljim mlijekom kod dojenčadi, ali i kod odraslih. Zaključeno je da se postojeće opasnosti prenaglašavaju, a premalo se govori o prehrambenim vrijednostima mlijeka, koje zbog naših teških ratnih prilika treba istaknuti. "Vodu nam nitko ne može darovati već je moramo sami osigurati i čuvati", kazao je dr. Ivan Vodopija, govoreći danas o temi - voda za svaki dan. Također je upozorio da se kod nas malo pažnje poklanja desalinizaciji kao jednom od načina za "popravljanje vode". Izvješćem o kvaliteti vode za piće u razdoblju tijekom obrambenog rata u Hrvatskoj 1991/1992. godine, uz ocjenu da je njena kvaliteta, ratu usprkos, bila bolja nego u predratnom razdoblju, završen je niz predavanja na 19. Školi biološke antropologije. (Hina) žb 031439 MET may 93