ZAVRŠEN SKUP O RATU U BIH

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - U Zagrebu je večeras završen dvodnevni znanstveni skup "Rat u Bosni i Hercegovini" koji je organizirala Franjevačka teologija iz Sarajeva, trenutačno u progonstvu u Samoboru. Poslijepodnevni dio skupa, na kojem je govorilo petnaestak uzvanika, otvorio je dr. Zvonimir Lerotić i svojim istupom izazvao više polemika. Nacionalno načelo, po Lerotiću, pokazuje se jačim od brojnih drugih načela života, pa se novi svjetski poredak, koji nudi zaštitu ljudskih prava i međunarodne pravne utjecaje, pokazuje nedostatnim za rješavanja problema koji nastaju iz kolektivne svijesti. Stoga novi svjetski poredak uočava uzroke naših patnji tek kad kolektivne sile postanu neprijateljske. Srbi u BiH izabrali su put priključenja Srbiji, Hrvati pak čvršćeg povezivanja s Hrvatskom. Pred Muslimanima i Hrvatima, koji mogu suzbiti razbijanje Bosne i Hercegovine i prebacivanje srpske osnove s Morave na rijeku Bosnu, po dr. Lerotiću stoji izbor (kon)federativnog uređenja. Sudbina BiH ovisi o ta dva naroda koji bi morali spriječiti Srbe u pripojenju Srbiji, drži dr. Lerotić. Vance-Owenov plan, objasnio je dr. Lerotić, ne polazi od apstraktnog nego od konkretnog: nacije su dobile teritorije i vojske. Ukoliko se zadrži volja za zajedničkom državom, koju sada pokazuju Muslimani, Hrvati i najveći dio Srba (!), BiH bi trebala ići k federaciji. Koliko će vremena proći dok se nacije ne pretvore u entitet sposoban za poimanje tržišta te da BiH kao feniks ustane iz pepela - ona sada postoji tek apstraktno - teško je reći, zaključio je dr. Zvonimir Lerotić. Profesor sarjevskog Filozofskog fakulteta dr. Sulejman Bosto pitajući se o mogućnosti multukulturizma drži da je cijela "ova katastrofa" utemeljena na katastrofi mišljenja, ponajprije na pobjedi simplificizma koja je najteže odjeknula kroz politiku. Ta se katastrofa u kulturi odrazila kroz primitivizam, u politici kroz totalitarizam, u psihologiji kroz narcizam i u psihijateriji kroz sadizam. Za suživot, izbjeglice iz Bosne imaju najmanje volje. Predsjednik Mešihata Islamske zajednice Ševko Omerbašić zapitao je tko će uopće ostati poslije rata u BiH. Kritizirao je institut dvojnog državljanstva koji će, po Omerbašiću, Hrvatima znatno smanjiti udio u ukupnom pučanstvu BiH. Protekli je režim toliko odijelio čovjeka od vjere da kršćani "nemaju volje ući u istinu islama i obrnuto", što je razlog nerazumijevanja. Dođe li do novih sukoba Hrvata i Muslimana, doći će u pitanje opstanak Muslimana, a moglo bi dovesti u pitanje i hrvatsku državu, drži Ševko Omerbašić. Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Bosni i Hercegovini dr. Zdravko Sančević upozorio je na stoljetne i bogate kulturne veze dvaju država i rekao da moramo otkloniti zaborav o tome koji se ispriječio zadnjih pedeset godina. "Ne možemo prošlost prenositi u sadašnjost, ali moramo biti svjesni tih vrednota", kazao je dr. Sančević. Veleposlanica Republike Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Bisera Turković zapitala je da li je tisuću godina BiH zabluda i utopija, a ovo danas stvarnost, ili obrnuto. Pitala je "šta znače posljednji potpisi sporazuma između Hrvatske i BiH ako se sutra službeno govori o konfederaciji". "Ne značili li da bi kraj BiH bio i kraj Hrvatske" protumačila je veleposlanica BiH i zaključila kako "to ne odgovara ni Republici Hrvatskoj, ni Bosni i Hercegovini". Dr. Vlado Pandžić upozorio je da se brzo i nepravedno zaboravila dobra suradnja Hrvata i Muslimana u posljednjem razdoblju bivšeg saveznog parlamenta i u BiH Skupštini. Dr. Kasim Trnka ocjenjuje da je jedina vrijednost Vance-Owenova plana u ustanovljenju države BiH. Taj je plan najbolja od najlošijih mogućnosti, a BiH je poligon za testiranje novog svjetkog poretka, kazao je dr. Trnka. Predsjednik Muslimanske demokratske stranke Armin Pohara zamjerio je muslimanskoj politici mnoga lutanja, a ponajviše "novu redefiniciju agresora u BiH i politiku ekvidistance". "Tko će odgovarati za 200 tisuća mrtvih u BiH?! U Mostaru, koji je podijeljen na dva dijela, na jednoj su strani Muslimani, a na drugoj Muslimani i Hrvati" kazao je Pohara. Osudio je Muslimane za "eksluzivizam otvaranja druge fronte", misleći na sukobe s HVO. "Teže je Srbima priznati suverenu BiH nego nama prihvatiti provincije" ocijenio je Ermin Pohara i zaključio "ako se prošire sukobi Hrvata i Muslimana - nama spasa za BiH". Sudionici skupa obratiti će se javnsti posebnim pismom. (Hina) 291959 MET apr 93