U ZAGREBU POČEO ZNANSTVENI SKUP O RATU U BIH

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Dvodnevni znanstveni skup Rat u Bosni i Hercegovini - uzroci, posljedice i perspektive počeo je danas u Zagrebu, priredila ga je sarajevska Franjevačka teologija u prognanstvu. Provincijal Bosne Srebrene fra Petar Anđelović kazao je da štovati Boga znači poštivati lijepo, dobro i istinito. "Franjevci stoljećima pokušavaju biti na strani Boga i čovjeka. Današnji skup treba pokazati da smo na strani istinitosti", kazao je Anđelović. Dekan Franjevačke teologije dr. fra Ivan Bubalo ocijenio je da današnja bosanskohercegovačka zbilja izmiče dosadašnjim pojmovnim određenjima. Ljudske granice u dobru i zlu, ljubavi i mržnji, nikad više neće biti iste, dodao je fra Ivan Bubalo. Muenchenski profesor dr. Srećko Džaja raščlanio je Bosnu u predodžbama nacionalnih ideologija i povijesne stvarnosti. "U Bosni su se sukobili različiti civilizacijski sustavi - ne ispuštajući iz vida tko je agresor - a njihova stajališta o prošlosti nisu znanstveno usklađena", rekao je dr. Džaja. Svaka civilizacijska skupina, dodao je, vidi Bosnu iz svojeg kuta, a druge drži "unesenima u Bosnu pod sumnjivim okolnostima. Srbi su najžilaviji kad proglašavaju Bosnu srpskom zemljom, iako su prije turskog osvajanja Bosne bili prisutni tek na današnjem području istočne Hercegovine i sasma marginalno u istočnoj Bosni. Najvišu zaslugu u 'ideološkoj povijesti Srba' ima Jovan Cvijić", kazao je dr. Džaja, ustvrdivši da je rat izbio nošen njegovim duhom, a mnogi se intelektulaci nisu ogradili od Cvijića nego su se pretvorili u vojvode. "Tri su skupine ostale čvrsto povezane s tradicijama izvan Bosne i Hercegovine. Povijest Bosne drukčija je od one kako je vide Hrvati Muslimani i Srbi", drži dr. Džaja i dodaje da budući model života svaka od tih skupina shvaća "autistički, bez odnosa s drugima". Dr. Marko Karamatić govorio je položaju konfesija za austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, na koje je "uvelike utjecao Beč, ali nije zatirao vjersku praksu, nego je smanjivao politički utjecaj izvana, kako bi se tamošnji stanovnici što više osjećali 'Bošnjacima'". Dr. Ante Markotić je kazao da se u zadnjih trideset godina iz Bosne i Hercegovine svakog sata iseljavao po jedan Hrvat, a na tjedan - po selo. Godine 1971. u BiH je demografski nestalo 160.OOO Hrvata, a svaki teritorijalni ustroj donosio je Hrvatima nova stradanja. Naveo je primjer Usore, na prostoru koje homogeno živi 38.OOO Hrvata, ali ga je uprava razdijelila na pet općina, bez ijedne zajedničke institucije. I negdašnji je kotar Kiseljak sa 47.OOO Hrvata razdijeljen na tri općine: Kiseljak, Fojnicu i Kreševo, koje danas pripadaju dvjema različitim pokrajinama. "BiH je danas prvi put statistički srpska zemlja. Sastoji se od dva 'kantona': 'srpskog' u kojem se masakriraju i odakle se protjeruju ljudi, i preostalog, koji drže Hrvati, a preplavili ga Muslimani protjerani iz okupiranih dijelova BiH", kazao je sarajevski profesor demografije Ante Markotić. Književnik Ivan Lovrenović ocijenio je da je život u BiH postao nemoguć zbog napuštanja trostruka načela: života, vjere i kulture, ujedno i prvih načela franjevačkog držanja. "Zatim su u Bosni zavladala načela broja - kilometara teritorija i pripadnika nacionalnih skupina. Franjevci su neopravdano napadani da suviše naginju bošnjaštvu na štetu hrvatstva. To je pogrešno", kazao je Lovrenović, istaknuvši da su kritičari uzimali u obzir neko "divinizirano hrvatstvo". Skup popodne nastavlja rad. (Hina) žb 271147 MET apr 93