ARAPI I IZRAELCI NASTAVLJAJU U UTORAK PREGOVORE O MIRU

WASHINGTON, 25. travnja (UPI/Reuter/AFP/Hina) - Arapi i Izraelci će se u utorak ponovo susreti u Washingtonu da bi nakon četveromjesečnog prekida nastavili bilateralne pregovore o miru na Bliskom istoku. Ovog puta na devetom sastanku nakon otvaranja konferencije o miru na Bliskom istoku u listopadu 1991. godine u Madridu, pregovorima će biti nazočni i predstavnici nove američke administracije koja je odlučila sudjelovati u mirovnom procesu kao punopravni partner. Zadnje zasjedanje mirovne konferencije prekinuto je 17. prosinca prošle godine na dan kada je Izrael, nakon ubojstva jednog graničara, protjerao iz zemlja 415 Palestinaca prema jugu Libanona. To je izazvalo do sada najduži prekid u bilateralnim mirovnim pregovorima. Bilo su potrebna četiri mjeseca razgovora i "trgovanja" da bi konačno Palestinci prihvatili ponovno sjesti za pregovaračkis stol. Palestinci su kao glavni uvjet prvo zahtjevali momentalni povratak svih protjeranih. Izraelci su povratak odobrili 19-torici, a zatim ponudili da se u svoje domove vrati još 101 Palestinac ali ovi to nisu htjeli. Izrael je prihvatio da se svi Palestinci protjerani u prosincu 1992. vrate do kraja ove godine. Prihvatio je i povratak i drugih Palestinaca protjeranih nakon 1967. godine. Osim toga suglasio se da u pregovorima sudjeluje i Fajsal Huseini, nesumnjivi vođa Palestinaca s okupiranih područja Gaze i Zapadne obale rijeke Jordan. Prethodna izraelska vlada stranke Likud nije dozvoljavala sudjelovanje Huseinia u pregovorima budući da on prebiva u istočnom djelu Jeruzalema, kojeg Izraelci smatraju svojim jedinstvenim glavnim gradom. Za novu koalicijsku vladu Laburista to međutim nije problem. Uoči nastavka pregovora u Washingtonu Arapi su od nove američke administracije dobili ponovnu potvrdu načela na kojima je nekadašnji američki državni tajnik James Baker (Džejms Bejker) pokrenuo mirovni proces 1991. godine. Njegov nasljednik Warren Christopher (Uoren Kristofer) je ponovio da je Rezolucija 242 Vijeća sigurnosti temeljni dokument za pregovore. Tim se dokumentom predviđa povratak "teritorija" ili "teritorije" okupiranih od strane Izraela 1967. godine u zamjenu za mir. Razlika u terminu (jedan) "teritorij" ili (više) "teritorija" nastala je u razlici engleske i francuske verzije teksta rezolucije što je od samog usvajanja dokumenta izazivalo poteškoće u tumačenju koja je "prava". Christopher je ujedno podvukao da politička prava Palestinaca moraju biti poštovana te da svatko na Bliskom istoku mora živjeti u sigurnosti. Tri su osnovne teme o kojima će se nastaviti pregovarati u Washingtonu: 1) Izrael-Palestinci: rok od godinu dana da se Palestinci i Izraelci sporazume o modalitetima prijelaznog razdoblja petogodišnje autonomije na okupiranim područjima; razgovori o tome su zaključeni u studenom prošle godine bez rezultata. Izrael je predložio plan kontrole okupiranih područja u prijelaznom razdoblju, koji bi doveo do njihove podjele na židovske, palestinske i miješane zone. Palestinci su to odbili. Palestinci i Izraelci se razilaze u stajalištima oko palestinskih organa koji će se uspostaviti u petogodišnjem prijelaznom razdoblju: Palestinci zahtjevaju izbor skupštine koja će imati stvarnu zakonodavnu vlast i ujedno predstavljati temelj buduće palestinske države. Izrael prihvaća samo izbor Administrativnog vijeća s ograničenim ovlastima dok će najvažnije odluke pripadati izraelskoj vojnoj upravi. Što se tiče Jeruzalema i SAD i Izrael traže da to pitanje bude razmotreno u završnom dijelu pregovora. 2) Izrael-Sirija: u jesen 1992. godine došlo je do pomaka u pregovorima kada je Izrael najavio mogućnost kompromisa o Golanskoj visoravni koja je okupirana 1967. godine i zatim 1981. pripojena izraelskoj državi. Damask je spomenuo mogućnost "potpunog mira" s Izraelom. Izraelski premijer Rabin potvrdio je da mir sa Sirijom ovisi o povlačenju s Golana. Ali, o tome se nije nastavilo pregovarati. 3) Izralesko-jordanski pregovori zabilježili su u listopadu izvjestan napredak kada su se dvije strane suglasile da na dnevni red pregovora stave projekt koji bi omogućio da se pregovori zaključe sklapanjem ugovora o miru. 4) pregovori između Izraela i Libanona nisu napredovali. Šef palestinske delegacije Haidar Abdel Šafi izjavio je da "usprkos razlikama između članova delegacije PLO-a o oportunosti sudjelovanja na bilateralnim pregovorima, palestinska delegacija u nedjelju putuje u Washingtion." "Neće biti loše iskušati još jednom nakane Izraela kao i stajališta pokrovitelja mirovnih procesa, SAD i Rusije", dodao je Šafi. Za Palestince, kako je podsjetio Šafi, glavni su problemi poštivanje prava čovjeka od strane Izraela, kao i njegov angažman na primjeni Rezolucija 242 i 338 UN kojim je uvedeno načelo "teritoriji za mir". Izraelski premijer Yitzhak Rabin (Jichak) smatra da su pregovori o miru na Bliskom istoku "zadnja borba" za njegovu zemlju. U interviewu koji je u nedjelju objavio dnevnik Yediot Aharonot (Jediot Aharonot) uoči obilježavanja 45. obljetnice izraelske države, Rabin je rekao: "Bitka za mir bit će naša zadnja borba". On je rekao da je "spreman odobriti Palestincima praktički svu administrativnu upravu na (okupiranim) područjima". Dodao je "da neće biti teritorijalne podjele, da Izrael ostaje odgovoran za svoje građane kao i za sigurnost na Zapadnoj obali i u području Gaze". I tako će u utorak u Washingtonu po prvi puta sve biti na jednom mjestu: izraelski premijer spreman da sklapa poslove, američki predsjednik odlučan igrati aktivnu ulogu, palestinska delegacija koja zna da pregovori nemaju alternativu, i sirijska vlada koja vidi da može dobiti natrag dio svoje zemlje. (Hina) fs 251200 MET apr 93