SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA RECESIJA

Nadnaslov:Privrednici i vlada slažu se glede situacije u njemačkom gospodarstvu Naslov: Najgora poslijeratna recesija Podnaslov:Procjenjujući pad proizvodnje većim od predviđenog, njemački privrednici upozoravaju vladu i sindikate da bi zbog ubrzanog rasta troškova svoju proizvodnju mogli preseliti izvan Njemačke Piše: William BOSTON, Reuter HANOVER - Silazna putanja njemačkog gospodarstva mogla bi se pretvoriti u najgoru recesiju od kraja Drugog svjetskog rata, mišljenja su vodeći njemački privrednici ali i njemačka vlada. Njemačka industrijska federacija BDI predviđa da će zapadnonjemačko gospodarstvo narednih mjeseci zapadati u sve veće poteškoće te da će pad biti veći no što se ranije predviđalo. "U važnim industrijskim granama sadašnja bi silazna putanja mogla prerasti u najgoru recesiju od kraja Drugog svjetskog rata", izjavio je predsjednik BDI-a Tyll Necker na industrijskom sajmu ovog tjedna u Hanoveru. "Obzirom na šire gospodarstvene prilike, moramo očekivati pad brutto nacionalnog proizvoda između jedan i dva posto", dodao je. Necker je izjavio da je ova recesija s lakoćom dostigla prethodne dvije najgore krize koje su od 1945. godine pogodile bivšu Zapadnu Njemačku. Obje, i ona koja se zbila 1974/75. godine kao i ona 1981/82. godine uslijedile su nakon šoka izazvanog porastom cijena nafte uslijed kojeg su porasli troškovi industrije. Njemački ministar gospodarstva Guenter Rexrodt također je iznio mračna predviđanja, sudjelujući u radu ekonomskog foruma sajma, na kojem su vodeći privrednici bili čak zabrinutiji od vlade. On je potvrdio da bi pad mogao biti veći od onog kojeg je vlada predvidjela u svom godišnjem izviješću. Ministar je u interviewu za Reuter izjavio kako ne očekuje da će se ove godine stanje njemačkog gospodarstva poboljšati. "Nalazimo se u razdoblju duboke recesije, kroz koje moramo proći, a da bi se onda slijedeće godine situacija popravila", dodao je. Po njegovu mišljenju, prerano je ipak predviđati koliki će biti pad njemačkog gospodarstva kao i trajanje recesije. Razloge postojećoj situaciji Rexsrodt vidi u slaboj potražnji njemačke robe, sporazumima o visokim nadnicama kod kuće i gubljenju povjerenja potrošača, dodajući da iza tog pada stoje i strukturalni problemi koji umanjuju njemačku konkurentnost na međunarodnom planu te ističući da se i druga zapadna gospodarstva bore s recesijom. Međunaslov: Strukturalni problemi njemačkog gospodarstva Predsjednik BDI-a Necker tvrdi pak kako su ključni razlozi ovakve situacije koja je zemlju zadesila prošle jeseni, slaba potražnja za njemačkom robom, jaka marka te rastući troškovi njemačke industrije. Za razliku od ranijih izjava vodećih privrednika i ekonomista, i Necker tvrdi da je sada postalo jasno kako je njemačka recesija izazvana strukturalnim problemima koji će imati dugotrajne posljedice po gospodarstvo. Po njegovu mišljenju, malo je vjerojatno da će potražnja od strane gospodarstava u oporavku, kao što je ono SAD ili Velike Britanije, biti dostatna da Njemačku izvuče iz ralja recesije. "Ne smijemo gajiti lažne nade. Malo je vjerojatno da će nam izvanjski impulsi donijeti olakšanje prije kraja 1993. godine", navodi Necker. Čak ni ponovno oživljavanje izvoza u SAD koji iznosi oko 6.3 posto njemačkog sveukupnog izvoza, njemačkoj industriji ne bi bilo od velike pomoći. Umjesto toga, njemačka vlada kao i sindikati moraju pomoći da se obuzda porast troškova s kojim se suočava industrija. Necker je tako predložio je da se troškovi tvrtki smanje ukidanjem pune plaće za vrijeme bolovanja njenim smanjenjem na 80 posto za prvih četrnaest dana bolovanja. Necker također ocjenjuje da je IG Metall, sindikat radnika metalurške industrije, "sasvim izgubio smisao za mjeru" tražeći da poslodavci održe svoje obećanje dano 1991. godine te podignu primanja istočnonjemačkih metalurških radnika ove godine za 26 posto. "Nitko ne želi štrajk, no štrajk bi ipak bio manje zlo". Direktori vodećih njemačkih tvrtki iskoristili su ovaj sajam da bi uputili ozbiljno upozorenje vladi i sindikatima da bi ih ubrzani rast troškova mogao natjerati da svoju proizvodnju presele izvan Njemačke. (Hina) br 232353 MET apr 93