DOSAD ZASIJANO MANJE OD 10 POSTO PLANIRANIH POVRŠINA

ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Od ukupno 657.734 hektara površina koje se ovog proljeća planiraju zasijati u Hrvatskoj, prema posljednjim raspoloživim podacima, sjetva je dosad obavljena na ukupno 61.871 hektaru ili 9,4 posto od plana, rekao je načelnik Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske Branko Čakara. Proljetnu su sjetvu uvelike omele obilne oborine. Prošloga je tjedna izmjereno između pet i 20 litara padalina po hektaru. Sjetveni rokovi za pojedine kulture istječu, a za jare kulture već su istekli, istaknuo je Čakara. Jarom pšenicom zasijano je 1852 hektara, 2,8 posto više od plana, ječam je zasijan na 6607 hektara ili na 43,6 posto previđenih površina, a zob na 2979 hektara, što je samo 16,2 posto planiranog. Uskoro istječe i rok za sjetvu šećerne repe, koje je dosad zasijano na 10.974 hektara ili 61 posto od plana. Kasni i sadnja krumpira, kojim je dosad zasađeno 21.064 hektara, odnosno trećina planiranih površina. Sjetva kukuruza, koji se predviđa zasijati na ukupno 385.650 hektara, tek je počela, pa zasad nema bojazni da se plan neće ostvariti, rekao je Čakara. Na početku su i rokovi za sjetvu suncokreta, koji se planira zasijati na 20 tisuća hektara ili 10 posto više nego prošle godine te soje i duhana. Po Čakarinim riječima, ovog će tjedna biti potpuno regulirana opskrba gorivom i gnojivom iz Direkcije za robne rezerve. Međutim, financiranje i kreditiranje proljetne sjetve ne provodi se po dogovoru, pogotovu kada su posrijedi tzv. gubitaši i privatni poljoprivrednici. Naime, kaže Čakara, poslovne banke dosad nisu održale obećanje da će kreditirati poljoprivrednu proizvodnju na privatnom sektoru, o čemu će Ministarstvo obavijestiti i hrvatsku Vladu. Vlada Republike Hrvatske nedavno je odredila zaštitne cijene za otkup poljoprivrednih proizvoda koje, uz ugrađenu deviznu klauzulu, jamče realno istu razinu cijena tih proizvoda i nakon žetve. Tako je zaštitna cijena po kilogramu kukuruza, na dan stupanja na snagu Odluke, iznosila 235 hrvatskih dinara, sirovog duhana u prosjeku 2900 hrvatskih dinara po kilogramu, šećerne repe 63 HRD po kilogramu, a soje i suncokreta 550 HRD po kilogramu. Takve bi cijene, revalorizirane s indeksom promjene vrijednosti hrvatskog dinara prema njemačkoj marki na dan plaćanja, uz provedbu kreditne politike, mogle potaknuti povećanje poljoprivredne proizvodnje. Inače, po podacima Sektora za poljodjelstvo Hrvatske gospodarske komore, ako bi se plan proljetne sjetve ostvario uz prosječne klimatske uvjete, može se očekivati proizvodnja nešto više od 1,5 milijuna tona kukuruza, što bi u potpunosti zadovoljilo potrebe potrošnje u Hrvatskoj. Šećerne repe bi se proizvelo 770 tisuća tona. Proizvodnja šećera iznosila bi 96 tisuća tona, uz osam tisuća tona šećera iz uslužne prerade madžarske šećerne repe. Preostale potrebne količine (oko 50 tisuća tona) morale bi se uvesti. Povećana sjetva suncokreta i soje omogućit će proizvodnju od 110 tisuća tona zrna. Uz proizvodnju 32 tisuće tona uljane repice, dobilo bi se 42 tisuće tona sirovog ulja. Time bi se zadovoljilo 60 posto potreba u Hrvatskoj. Planirana proizvodnja krumpira od oko 528 tisuća tona u potpunosti bi zadovoljila potrošnju, a predviđa se da će se ovogodišnja proizvodnja duhana, zbog velikih zaliha iz prošle godine, smanjiti za 22 posto. (Hina) sj 211000 MET apr 93