VJESNIK: LIJEK ZA SOCIJALNU PATOLOGIJU

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Predsjednik saborskog Odbora za rad, zdravstvo, socijalnu politiku, obitelj i mladež Ivan Matija, zastupnik Socijaldemokratske partije Hrvatske, u razgovoru s Gorankom Jureško na početku iznosi podatke koji ocrtavaju socijalnu kartu Hrvatske u ovom trenutku. Matija napominje kako je prosječna plaća u Hrvatskoj oko 100 maraka, a mirovine su upola manje. Zaposleno je samo 1,2 milijuna stanovnika, ima oko 800 tisuća umirovljenika i 260 tisuća nezaposlenih. Ističe kako Hrvatska ima 265 tisuća prognanika i 403 tisuće izbjeglica, a 43 tisuće radnika prima minimalnu plaću, a 180 tisuću ljudi prima neki oblik socijalne pomoći. Uz to ima 23 tisuće teže ili lakše ranjenih, a invalida s određenim stupnjem invalidnosti koje treba rehabilitrati oko 13 tisuća. Oko 76 tisuća ljudi je poginulo, oko 13.700 je nestalo, oko 3700 djece ostalo bez jednog roditelja, 40 bez oba, a šezdesetak je djece invalida. Ivan Matija dodaje kako to ponajprije utječe na rast kriminaliteta, osobito maloljetničke delikvencije. "Ipak, Hrvatska je učinila čudo u zbrinjavanju socijalno ugroženih, u čemu ima veliku zaslugu međunarodna humanitarna pomoć, ali i naša dijaspora. Vrijeme je čimbenik koji nepovoljno utječe na dalje zbrinjavanje ugroženih", ističe Matija, dodajući kako je "po ovim podacima socijalna patologija neizbježna, i to sve više utječe na pogoršanje političke situacije. Ne zaustavi li se ovaj trend i nešto konkretno ne poduzme na političkom i gospodarskom planu, mogući su socijalni nemiri i štrajkovi", upozorava Matija. "Treba pokrenuti proizvodnju i stvaranje novih dobara", ocjenjuje Matija, dodajući kako "ne treba zaboraviti ni selo koje je u sve težoj situaciji, jer su se gazdinstva iscrpila, a iscrpljene su i devizne rezerve prosječnog stanovništva". "Činjenica je da u takvoj socijalnoj situaciji nestaje ili je već potpuno nestao srednji sloj. Društvo se drastično raslojava na sve veći broj vrlo siromašnih i sve uži sloj vrlo bogatih", ističe Ivan Matija i predviđa da će "ovakva događanja kad nestaje srednji sloj... imati nesagledive posljedice za moralno zdravlje društva i za političke prilike ili neprilike, osobito u daljem jačanju ili slabljenju demokracije, a rekao bih i ugleda Hrvatske u svijetu. Mislim da je nužno na globalnom planu činiti više da se taj trend zaustavi". Predlaže da se što prije dođe do "globalnog koncepta gospodarske i socijalne politike, političkog dogovora svih političkih snaga u Hrvatskoj, da se cjelokupnu pamet i raspoložive resurse stavi u službu kvalitetnije državne politike, i to na svim područjima, a osobito na socijalnom i gospodarskom". Ivan Matija napominje kako Odbor nije odvojeno raspravljao o socijalnom stanju, ali smatraju da je o kratkoročnom socijalnom programu koji je donijela Vlada ipak trebalo raspraviti na Saboru. Matija smatra da bi se zakoni iz socijalne sfere, a čije se donošenje uskoro očekuje, trebali "vezati na globalnu socijalnu politiku, jer bi iz njih trebalo proizići i zbrinjavanje socijalno najugroženijih, a dobila bi se i slika kako i što treba činiti da se taj socijalni pad zaustavi". Govoreći o problemima invalida domovinskog rata, iznosi stajalište Odbora da je taj problem "toliko složen da zahtijeva interdisciplinarni pristup u koncipiranju programa". Komentirajući zatim žalbe koje stižu u Odbor, Matija kaže kako žalbi ima mnogo i napominje da "za socijalnu politiku ne vlada dovoljno velik interes onih čimbenika u državi, koji bi presudno morali utjecati na rješavanje tih problema", te da bi "trebalo učiniti pomak u definiranju globalne koncepcije socijalne politike i što mi to u ostvarivanju socijalne države hoćemo". (Hina) gk 150633 MET apr 93