ZAGREB, 19. rujna - Danas je na Zagrebačkom velesajmu
predštavljena EFTA - Europsko udruženje za slobodnu trgo-
vinu. Ta je organizacija posebno zanimljiva za privrednike
iz Jugoslavije, jer je prošle godine osnovala poseban
Razvojni fond za Jugoslaviju s kapitalom od 100 milijuna
USD.
Inače, Jugoslavija i EFTA službeno suraduju od 1983.
godine kad je potpisana Deklaracija u Bergenu. Jedan od
rezultata tog sporazuma je i sudjelovanje EFTA-e na Za-
grebačkom velesajmu.
Predstavljanje EFTA-e na ZV-u pobudilo je veliko zanimanje
domaćih privrednika, a da će suradnja biti i nadalje u
središtu interesa govori i podatak da će EFTA biti "zemlja-
-parnter" na ZV-u 1992. godine.
Gospodin Berndt Olof Johansson, zamjenik generalnog sekre-
tara EFTA-e, govoreći o sadašnjoj suradnji s Jugoslavijom,
istaknuo je da ta organizacija pomno prati izgradnju
integralnog tržišta u Jugoslaviji, povećanje deviznih
rezervi, konvertibilnost dinara i reformu bankovnog sustava.
Posebno je istaknuo nedavni zaključak Radne grupe za su-
radnju s Jugoslavijom o jačanju institucionalnog povezi-
vanja EFTA-e i SFRJ, o čemu će biti govora na sastanku
u studenom, u Švicarskoj.
O Razvojnom fondu EFTA-e za Jugoslaviju govorio je gospodin
Tom Roar Nilsen, viši komercijalni referent u uredu general-
nog sekretara EFTA-e. On je obavijestio da Fond formalno
još ne funkcionira jer se čeka ratifikacija osnivačkog
akta u zemljama EFTA-e i Jugoslaviji, navodeći kako to,
međutim, nije zapreka primanju molbi za odobravanje financiranja
projekata. Osnovna zamisao Fonda je poticanje malih i srednjih
poduzeća koja zapošljavaju 15 do 250 radnika, što će omogućiti jačanje
ekonomske dinamike, inovacija i napokon, učvršćivanje tržišne
orijentacije jugoslavenske privrede, te povećanje robne razmjene sa
zemljama EFTA-e. Tijekom prvih pet godina Fond će izdvjati najviše 20
milijuna dolara na godinu, a u tom razdoblju korisnici, čiji programi
budu prihvaćeni, neće vraćati nikakva sredstva, niti će im se
obračunavati kamati. Tijekom sljedećih pet godina također neće biti
vraćanja financijskih sredstava, ali će se obračunavati kamati od 3
posto, dok će se od 11. godine vraćati petnaestina dobivenih
sredstava, također uz kamatu od 3 posto. Projekti koje će financirati
Fond moraju biti zaokruženi, tako da se vide troškovi i ostale
reference. Fond će svojim sredstvima sudjelovati najviše do dvije
trećine vrijednosti projekta, ali neće financirati nikakve
infrastrukturne pothvate. U prednosti će biti projekti koji povećavaju
izvoz iz Jugoslavije i kupnju robe (opreme za poduzeća) iz zemalja
EFTA-e. Zasad nije predvideno da se iz Fonda financira obrtni kapital.
Prosječna vrijednost zajmova koje će Fond odobravati bit će, kako se
očekuje, izmedu 500 tisuća i milijun dolara, a otplata je u dinarima.
(Hina - svršetak)
190000 MET sep 90
La Liga: Atletico s 2-0 bolji od Mallorce
Jadranska liga: Jadran uvjerljiv u Dubrovniku
Bundesliga: Remi bez golova Union Berlina i Leipziga
Italija: Atalanta - Torino 1-1
Trump kaže da je naredio zračni napad na Islamsku državu u Somaliji
ATP Montpellier: Finale Kovačević - Auger-Aliassime
Šah: Azijski studenti najbolje startali
Ski-skokovi Willingen: Nova pobjeda Tschofeniga
Umro hrvatski književnik Feđa Šehović
HNL: Varaždin nanio Rijeci prvi poraz u sezoni