PAŽNJA REDAKCIJAMA

Upravo smo iz Predsjedništva Republike Hrvatske dobili ispravljenu naslovnu i posljednju stzanicu teksta Nacrta ugovora o jugoslavenskoj konfederaciji. Ispravke se odnose na naslovnu i posljednju stranicu teksta koje smo vam ranije dostavili, pa molimo da po mogućnosti hitno intervenirate. Ovaj zahtjov stigao nam je iz Predsjedništva Republike u 19 sati te vam ga sada prosljeđujemo. RREDSJEDNlŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE N A C R T UGOVORA O JUGOSLAVENSKOJ KONFEDERACIJI - SAVEZU JUGOSLAVENSKIH REPUBLIKA Predsjedništvo Republike Hrvatske objavljuje tekst nacrta ugovora u Jugoslavenskoj konfederaciji - Savezu jugo- slavenskih republika, što ga je sastavila radna skupina Pred-, sjedništva Republike Hrvatske, a predstavlja moguću konkreti- zaciju modela konfederacije u Jugoslaviji, koji je dana 3.listo- pada o.g. dan na uvid javnosti i dostavljen Predsjedništvu SFRJ i ostalim republikama. U Zagrebu, 11. listopada,1990. 2. Sporazumi država članica koji se nalaze u produžetku integralni su dio ovog Ugovora. 3. Države članice Saveza i stranke ovog Ugovora ratificirat će Ugovor i izvršavati njegove odredbe u suglasnosti s njihovim ustavnim propisima. Instrumenti ratifikacije bit će položeni što je moguće ranije kod vlade Republike Hrvatske, koja će oba- vijestiti sve druge države članice ovog Ugovora o svakoj predaji. Ugovor će stupiti na snagu između država koje ga ratificiraju, i to na dan predaje ratifikacijskih instrumenata. 4. Nakon što ovaj Ugovor bude na snazi deset (ili pet) godina ili u svako doba poslije toga, države članice Saveza će se, na traženje bilo koje od njih, međusobno savjetovati u cilju revizije ovog Ugovora ilu raspuštanja Saveza. 5. Ovisno o daljnjem razvitku i širenju europske integracije, države članice Saveza mogu i prije navedenog roka, pojedinačno ili zajednički, vlastitom, odnosno odlukom Vijeća ministara, napustiti ili raspustiti Savez i zatražiti prijem u Europsku zajednicu. 6. Ovaj Ugovor sastavljem je na službenim jezicima država članica - i svaki je podjednako vjerodostojan. Potpisano u ________________ dana _________ 1990. , . ....ţţ..ţ, ţ.... . .ţţ ţ. ţ. ţ.ţ.. 11. ? O e I S oo. i oţusrr= uţD H I T N O ISPRAVAK U tekstu Nacrta ugovora o jugošlavenskoj konf/ederaciji - Savezu jugoslavenskih xepublika stranica 5, četvrti redak odozdo treba glasiti: ...Broj član.ova izvršne komisije može se ... Zahvaijujemo na ispravci UREDNIŠTVO Hine 11. lo. 199o. --ţ= .ţ-- POKUSNI RAD -- UPOZORENJE REDAKCIJAMA, _ , g ' .. -ţ. iţ ţ I ţ ţ ţPj - i J 'ţů L L Emitiramo dopunu "Nacrta ugovora o jugoslavenskoj konfedera- ciji - Savezu jugoslavenskih republika", koja se odnosi na uvodni tekst i prijelazne i završne odredbe, te skidamo embargo. Napominjemo, da u skladu s tim uvodni tekst koji smo emitirali pod brojem 2. pod naslovom Nacrt ugovora o savezu jugoslaven- skih država treba promijeniti u tom smislu, a u tom uvodnom tekstu u četvrtom retku treba stajati "Nacrt ugovora o jugoslavenskoj konfederaciji - Savezu jugoslavenskih republika" umjesto "Nacrt ugovora o savezu jugoslavenskih država ili Savezu država jugoistočne Europe". Zahvaljujemo na ispravci koja nije proistekla iz naše greške. URELNIŠTVO Hine I: 11. 10. 1990. UPOZOR.ENJE REDAKCIJAMA: POKUSNI RAD Stavljamo embargo do 14,00 sati na Nacrt ugovora o Savezu jugoslavenskih država, zbog izmjena u 8. glavi Nacrta. UREDNIŠTVO Hine r . UGOţTO 0 JUGOSI,ţţENSKOJ gONFEDţazJz - SAţEZU JUGOShţYENggIg gBpUBDIg9 - r- ůů- 'ů ů 'ů ů, Ro ublika (ů-lrvatslcţ Re ublike-Sfovan;'a. ' ů ů . ů ---ů-- u tr'ne svo'ilr rral ucll y. , .e . . . e / - po tvrduj uEI vj eru u moralne vrijet:lrrvsCi kuje Su zţljţţll;;ţlţţl lţţţ;;lili;ţ svih europskih naroda, kojima su u osnovl.slobode pojeclinaca vlili"k 1 vIadavina prava, I koje čIn ů , N ů v a SlUI.7UrţU ů e temelţ svake fsCfnske dernoicrţ . ' - odbaculuši svako podvrgavanje bilo kvjeg narocla iIi ili vjersie skupine jarm I ţ ů dr'uJr' strzii=Ice ů ů , / u i i prevlasti drugog naroda ; .poCvrrlujuţI načela prfvatnog, vitog vlasništva zadružnog, dlorzićlcvu, javllvcţ i rlljr.ůšu- ů , teů slobode poduzetnišCva i sLvaraIaš.Lva - ůvjerujuţI u zajednićlci privracJrii i . ; ů solidarnost ks , ůSUcijJflli rIr.IIIIIţrI;llţ I rJ 1J/;(I;((I(/(II . ů o temelj ekonomske, socijaIne f osotjne sicţurůI(usli sv;,lcvcţ ţtIVjLltţt; / - udružujući se radi odrţanja vsr,jSICa sigUlůIlU,CI ; . ů - ů ţ7.;Iţ If! tJ(;t.(Vi.';r(Iţ- sti i nepovredivostl terocorila svalce cJlů:cava-bfţjl,;cs ů . ; - . . ů ţů nas toj eći tim putem doprinij e CI europsloj sl lurr Iv s li i ů; + L;rl ri lr Ivţ .' potalcnuti procesa integracije svih suvremanlll eUr'p )ţIC I J Ill IIflIIjCIir I rII/.iJVůIţ -. ů -ů na temelju neotudivog i ne o vog p ů , ů p troši rava svslvtţ riocůtjţla r,;ţ ssrrlu- , . odredenţ e, u!Ij učivši i pravo na o tcj eplj enj e i udruživanj e s + dc'uc i J . . i II rlţlt-rţclilrra i Cflůţ . _ ů ů ' žavama, - obr,učzzţ su ţa sE uţgužE U (I ţGOSBA.'VENSKU ţorrţţDţacIJu - sţvEţ JuGosrevţrrsţH/ ţcrszIţrr (dalţe:Savez).ţ - ţţţrţ ' ů ů l. Države /ćlaniCa ...ţ. rava svake od ţ Saveza uzajajrrtlo si + ljrizjlujl" ůtA,rrelj . -njih na opastanak, neovisnosţ, jcţc.lrr;ll:nsl,, + tllociţju- naradnx .saobraćaj i na štovaIl ů je. One so obveţLlţll rlZ Ilrzlttt + jUů;ů-jzljc poslove unutrašnje nadležnosţi ţIjouge drůrzvcţ ţţ:IţIzt irů,ů + r,,; . j o 'ţo dozv . . , olj eno pravilillla Illuctj ţ i - utlalůoVţIvf (IůţIv:.Ji I i rjv i III + /Ilj=rţvrjrů , /. 2. Države elanice / oljvezuju v(r C.fi.t llrţrţrţ ::I:+ I.Ifi:l I medj unarodne - -ţů + II:1.1ţů1f ţ uţovore koji bi bili uperozij, f(zůa I. i v :::rvr;:::i + i, L.i. I, 1 u neskladu s.0vim Ugovorolrr, 1I.1 7lcZ ;; ůt ţ r / ţ -u 17i.1r) I rů) jůů + ůIIůIljr.ů ůrl ć .ţzzice. iţ UGOVOR 0 SAVEZU JUGOSLAVENSKIH DRţAVA (1LI) / SAVEZU ORţAVA JUGOlSTOČNE EUROPE : (prijcdlog) Re ublika Hrvatsla, Re ublike Sloveni'a. u ime svo'ili nar-odao / - potvrdujući vjeru u moralne vrijednosti Ioje su + zajceJrţiela ţaštirţ svih europskih naroda, kojima su u osnovi.slobode pojedinaca, + političke slobode i vladavina prava, i koje čine temelj svake istinske dernolracije; - odbacujuši svako podvrgavanje bilo Iojeg naroda ili druge + etniele ili vjersle skupine jarmu ili prevlasti drugog naroda; - potvrdujuţi načela privatnog, zadružnog, diorţiekocţ, + javrţocţ i rrrješ vitog vlasništva, te slobode poduzetništva i stvaralaš.tva; . - vjerujuţi u zajedničli pr-ivr-ecJrji i socijalr,i ri;:rl,r+ rJ ,l i solidarnost kao temelj ekonomsle, socijalne i osobne siyur-nosti sv + rlv :cjvjc - udružuj/ući se radi održanja var jsle sigur-rjosti Sav + >.,ţ, tr? rrrţr / sti i nepovredivosti terotorija svale dr/žave-člariicc; / - nastojeţi tim putem doprinijeti europsIoj sic,lurrţosti i + rjtrrljilrţo potalnuti procese integracije svih suvrerzienili eur-oEjslili + riar-oclţj i clr i;r ,; - na temelju neotudivog i nepotrošivog prava svalog narucla + na sarrţo- o odredenje, ulljučivši i pravo na otcjepljenje i udruživanje s drugirri+ rţa roeJirr " i zavama,- ODLUČILE SU DA SE UDRUţE U "SAVEZ JUGOSţAVCIţlSIůCll-I ; DRţAVA" (ILI) "SAVEZ DRţAVA JUGOIS1'O(;NE LUIţOfţE) (dalje; Šavez). I. NAčELA I UZAJAMNA JAMSTVA l. Države članice Saveza uzajamno si priznaju temeljna prava svake od njih na opastanak, neovisnost, jednakost, medju- narodni saobraćaj i na štovanje. One so obvezuju rja nemiješanje u poslove unutrašnje nadležnostj. druge clrţžave člţziri.ce, osirn l:ada je to dozvoljeno pravilima nredjuljarodlioţ; l,zţava j,:l :i cjv-inr + (Jgovorţţm. 2. Države članice obvezuj u se du irţcţc ,ů,; I::l.,-r + 1,ţ1 L i nilcal medjunarodne ugovore koji bi bili upereni protiv Saveza ili bili u neškladu s ovim Ugovororn, il.i na š-LeLu ljilo lcnjţţ + ţlrţuj=r: ţţr članice. - 3. Države članice obvezuju se da če štititi od svakog vanjskog napada neovisnost Saveza kao cjeline i u tu svrhu ovim Ugovorom ustanov- ljuju sustav kolektivne sigurnosti i zajedničke obrane. 4. Sve države članice priznaju i poštuju pun obujam prava na jednak postupak, na sudjelovanje u političkom odlučivanju, na jezik i pismo, te na kulturne ustanove svih etničkih grupa koje žive ţ na njihovu području. 5. Države članice Saveza obvezuju se da će dosljedno poštivati i izvršavati obveze iz Europske konvencije za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda iz 1950, te njenih protokola br. 1, 4, 6. i 7. Do pristupanja svake od država članica ili Saveza ovoj Konvenciji, odredbe predvidene u njoj, izvršavat će organi prema ovom Ugovoru. 6. Gradani svake od država članica stalno nastanjeni u bilo kojoj drugoj državi članici Saveza, izjednačeni su s njenim gradanima u svim pravima, uključujući ona gradanska i politička. ţ. Gradani svake države članice imaju pravo slobodnog kretanja na području bilo koje druge države članice Saveza. Sloboda kretanja neće se ograničavati pregledom putnih isprava, uz uvjet zabrane zloupotrebe tog prava, s obzirom na član I/1, ovog Ugovora. 8. Na području Saveza postoji sloboda kretanja radne snage. Neće se činiti nikakva diskriminacija medu gradanima država članica na temelju njihova državljanstva, što se tiče zapošljavanja, nagradivanja i drugih uvjeta rada. 9. Fizičke i pravne osobe iz svake od država članica imaju na području Saveza slobodu osnivanja poduzeća i podružnica i njihove djelatnosti i pod jednakim uvjetima za sve. 'I0. Zbog jedinstvenosti evropskog ekološkog prostora kojemu je Savez dio, poštivat će se opće prihvaćene norme potvrđene medu- narodnim ugovorima o zaštiti i unapredenju okoliša. 11. Države članice če izvršavati odluke i druge pojedinačne akte organa drugih država članica na temelju uzajamnosti i prema sporazumima koji će se u te svrhe uklopiti. (R) 2a m .II ČLANSTVO l. Izvorni članovi Saveza su države-stranke ovog Ugovora. 2. Članovima Saveza mogu postati i druge države koje prihvate obveze+ iz ovog Ugovora, koje su ustanovile demokratskf parlamentarni sustav vlasti na + temelju slobodnih, višestranačkih i tajnih izbora, s općim i jednakim pravom glasa, + koji osigura- vaju slobodu izražavanja i zastupanja volje birača, te koje su već osigurale + pravo vlas- ništva, slobodu poduzetništva i potpunu slobodu sindikalnog udruživanja. ' 3. Svaka se takva država prima u članstvo Saveza stupanjem na snagu za te svrhe sklopljenog ugovora, nakon što ga ratificiraju nadležni organi te + države iţ svih držaya-članica Saveza. 4. Članstvo države, koja po ocjeni Konfederalnog suda uporno i + sustavno krši obveze iz ovog Ugovora bitne za održanje Saveza, može se suspendirati + odlukom Vijeća ministara. Pri donošenju takve odluke ta članica nema pravo glasa. Pod + istim uvjetima takva se država može isključiti iz Saveza. I , -3- ' III NADLEţNOSTI 5. Države-članice Saveza provode zajedničku pol'o rivredriu jcrlitilu 1 p f ra di pove,ćanja proizvodnosti u poljoprivredi, osiguranja životnog stanrJarcJ;j + Ijuljulţri- vrednog pučanstva, stabilizacije tržišta i osiguranja opskrbe pučanstva Iţo + razurrţnim cij enama. ' . 1. Države-članice Saveza imaju vlastite oružane snage. OdrerJeni dio tih snaga države-članice stavljaju pod komandu Saveza i u vezi s tirn + osnivaju od-ţ govarajuće organe. 2. Na području Saveza djeluje tehnološki i ekonomsli usklaclen želje- znički, poštanski i telekomunikacijski sustav. / 3. Područje Saveza čini jedinstveno carinsko područje. Za promet ro- ba i usluga u Savezu neče biti nikakvih carina ili drugih pristojbio 4. Područje Saveza čini zajedničko tržište. Promet roba, usluga i kapi- tala unutar Saveza je slobodan i neće se nametati nikakva ograničenja + s)obodnoj tržišnoj utalmici. Taloder, Savez čini zajedničko monetarno pocJr/učjţ. 6. Države-članice u okviru Saveza usuglašuju mjere narriijerrje,ie potjo)j- ů šanju životnih i radnih uvjeta pučanstva. U tu svrhu mogu se osnivati + zajedriički f ondovi. , ů 7. Države-članice usuglašuju u okviru Saveza programe znaristvenoy i tehničkog istraživanja ,i razvoja. / . ' ů 8. Države=članice usuglašuju u okviru Saveza mjere za zašlitu i očuva- nje prirodnog okoliša. (Ovo nabrajanje zajedničkog djelokruga nije konačno. Za izvr/šr:rije rţe.- kih zajedničlih oblasti sročit će se opsežni dopunski protokoli koji Ce + čiriiti irţte= gralni tekst s ovim Ugovorom). I V. ORGANI l. Glavni organi Saveza Glavni organi Saveza su Savjetodavni parlament, Viječe ministara , Izvršna komisija i Konfederalni sud. a) Savjetodavni parlament ů 1. Savjetodavni parlament sastoji se od predstavnila rJržava-elanica Saveza. On obavlja savjetodavna i nadzorna ovlaštenja iz ovog Ugovora. m4- 2. U svaloj državi-ţlanici gradani biraju ncţjosrůEţdiiirn i Lrijriirrr+ rll7:ova- ů njem po 50 zastupnila u Savjetodavni partament,ů po. jedrioobraznorn + izlrurrţr>rn kojeg utvrduţe Vijeţe ministara. ůů 3. Savjetodavni parlament zasjeda četiri puta godišnje. Izvanrůedna za- . sjedanja sazivaju se na zahtjev većine zastupnika ili na zahtjev Vijeća + ţministara i ' Izvršne komisij e. 4. Savjetodavni parlament bira iz redova zastupnika Predsjedr-jila i + čas- ništvo. .ů ů 5. Članovi Izvršne komisije mogu sudjetovati na svim sjeclnicarna i na vtastiti zalitjůev raspravljati u ime Izvršne komisije. 6. Izvršna komisija odgovara usmeno ili pismeno na pitanja koja joj uputi Savjetodavni parlament ili zastupnici. 7. Vijeţe ministara može se obratiti Savjetodavnorn parlarrientu u sl;la- du .so svojim poslovnikorn. ů 8. Savjetodavni parlament donosi svoje zaključke apsolulrţorrr većirţorn glasova. 9. Na svom zasjedanju u ožujlu Savjetodavrii parlaţrjaţrt + rrrr,lrrrrvlj:r dišnjem izvještaju kojeg mu podnosi Izvršna komisija. Na zasjedarţju u + průosiţţcu S vţetodavni parlament raspravlja o nacrtu budžeta Saveza za slijecleću + cJor)inu. 10. Ako se u vezi s djelatnošću Komisije predloži + izglasavarţje neaovje- renja Izvršnoj komisiji, Savjetodavni parlament odlučuje o tom + pc-ijedlogu javnirn glasovanjem. Ako se prijedtog opoziva usvoji dvotreţinskom veţiriorrr + ylasova, člar, vi Izvršne komisij e podnose zaj edničku ostavku. Oni nastavlj aj u + obavlj a ţi tel slove do izbora novih članova Izvršne komisije. 11. Savjetodavni parlament donosi svoj poslovnik verinorn + cţlţscjva svih ů članova. b) Vijeţe ministara 1. Vijeće ministara sastavljeno je od po jedriog + preelstţţvrţila svalr? r žave-članice Saveza. 2. Dužnost predsjednika obavlja svaki član Vijeća ministara + naizrnjerii- čno za vrijeme od šest. mjeseci po abecednom redoslijedu država-članica. 3. Vijeće ministara sastaje se po odtuci predsjedni!a, na + zalitjev jed- nog od svojih članova iIi na zahtjev Izvršne komisije. . ů , -5- 4. Osim u pitanjima postupka Uijeće ministara donosi svoje odluke jednoglasno. Uzdržavanje od glasovanja ne sprečava donošenje punovažne odluke. 5. Vijeće ministara donosi odluke o svim pitanjima iz ovog Ugovora i njegovih dodataka gdjp j2 predvideno odlučivanje. Ono može prenijeti na izvršnu komisiju ov?aštenja za provedbu propisa koje donosi. Ono može na Izvršnu komisiju ţrcnijeti i nadležnosti odlučivanja o nekim pitanjima koju može povući !uu to smatra potrebnim. 6. Vijeće ministara može zatražiti od'Izvršne komisije da poduzme bilo koje istraživanje koje smatra potrebnim radi ostvarivanja ciljeva iz ovog Ugovora i može zatražiti od Izvršne komisije da mu podnese prikladne pr=jţdloge. 7. Kada Vijţće ministara odlučuje na osnovi prijedloga Izvršne komisije, ondţ može taj prijedlog izmijeniti samo jednoglasnom odlukom. 8. Vijeće ministara obavlja dužnosti predvidene članovima 28, 31, 32. i 54. Europske konvencije za zaštitu prava čovjeka i temelj- nih sloboda u pogledu svake države-članice Saveza koja nije postala strankom te Konvencije. 9. Vijeće ministara donosi svoj poslovnik. c) Izvršna komisija 1. Radi održanjaţ Saveza i ostvarenja svih ciljeva iz ovog Ugovora Iůzvršna komisija se brine o primjatţţora i njegovih dodataka kao i o mjerama koje organi Saveza donose ili su dužni donijeti u skladu s ovim Ugovorom. 2. Izvršna komisija donosi preporuke i podnosi mišljenja o pitanjima koja ureduje ovaj Ugovor i njegovi dodaci, kad je to izričito predvideno ili kad ona to smatra potrebnim. 3. Izvršna komisija ima samostalna ovlaštenja odlučivanja koja na nju prenese Vijeće ministara. . 4. lzvršna komisija objavljuje svoj izvještaj o radu Saveza svake godine najkasnije mjesec dana prije početka prvog zasjedanja Savjetodavnog parlamenta. 5. Izvršna komisija sastoji ţ ţtrinaest članova koje sporazumno imenuju vlade država-članica s mandatomţod četiri godine. Taj mandat može se obnoviti. Broj članova Izvršn z e izmijeniti odlukom Vijeća mini- stara. 6. Ćlanovi Izvršne komisije mogu biti samo gradani država-člani- ca Saveza. Najmanje po dva gradanina svake države-članice moraju biti -6. članovi Izvršne komisije. 7. Članovi Izvršne komisije izvršuju svoje dužnosti potpuno neovisno i u općem interesu Saveza. Oni ne traže niti primaju upute od bilo koje vlade ili drugog tijela. Oni se uzdržavaju od svake nakane koja nije u skladu s njihovim dužnostima. 8. Države-članice Saveza obvezuju se da će poštivati načelo iz točke 7. i da neće utjecati na članove Izvršne komisije u izvršavanju njihovih zadataka. 9. Članovi Izvršne komisije ne smiju za vrijeme svoga mandata obavljati drugu plaćenu iliţneplaćenu profesionalnu djelatnost. Preuzi- manjem dužnosti oni daju svečanu izjavu propisanu poslovnikom Izvršne komisije. 10. Konfederalni sud može razriješiti dužnosti, na prijedlog Vijeća ministara ili Izvršne komisije, svakog člana Izvršne komisije koji više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje njegovih dužnosti ili je proglašen krivim za znatnije propuste u svome radu. 11. Predsjednika i dva potpredsjedrjika Ižvršne komisiţe imenuje Vijeće ministara na rok od dvije godine. Njihov maridat može se obnoviti. 12. Izvršna komisija donosi odluke većinom glasova. Sjednice Izvršne komisije imaju kvorum ako je prisutan broj članova propisan njenim poslovnikom. 13. Vijeće ministara i Izvršna komisija međusobno se savjetuju i sporazumno utvrđuje načine svoje suradnje. 14. Izvršna komisija donosi svoj poslovnik. d) Konfederalni sud 1. Konfederalni sud osigurava poštivanje prava u tumačenju i primjeni ovoga Ugovora i njegovih dodataka. 2. Konfederalni sud sastoji se od petnaest sudaca izabranih iz- medu osoba najvišeg moralnog ugleda koje ispunjavaju uvjete što se u nji- hovim državama traže za vršeţnjo najviših sudačkih služba, ili su priznati pravni stručnjaci. 3.'Suci se imenuju sporazumom vlada država-članica Saveza na razdoblje od devet godina. Svake treće godine obnavlja se osam ili sedam sudaca. Nakon isteka mandata suci se mogu ponovno birati. 4. Predsjednika i potpredsjednika Konfederalnog suda biraju suci na razdoblje od tri godine. 7- ; . 5. Konfedralni sud imenuje svoga tajnika i može se pobrinuti+ za ime- novanje drugih potrebrh službenika Suda. , , 6. Država-članica Saveza koja smatra da druga država-članica+ nije is- punila obveze koje proizlaze iz ovoga Ugovora i njegovih dodataka, + može podnijeti tužbu Konfederalnom sudu. Prije podnošenja tužbe ona će uputiti taj + predrnet Izvr- ' šnoj komisiji. Ona donosi obrazloženo mišljenje nakon što je prethodno + dala mo uć- 9 nost .,valoj odnosnoj državi da iznese, usmeno ili pismeno, svoje + mišljenje. Ako vršna komisija u roku od tri mjeseca ne donese mišljenje, izostanak + mišljenja ne sprječava podnošenje tužbe Konfederalnom sudu. 7. Ako Izvršna komisija ocijeni da neka država-elanica Saveza+ nije is- punila svoje obveze koje ,proizlaze iz ovog .Ugovora i njegovih + dodatala, ona o t predmetu iznosi obrazloženo mišljenje nakon što je toj državi da1a + rnoguc'nost da očituje. Ako ta država ne postupi po tome mišljenju u roku koji je + odredila Izvr- šna komisija, ona može protiv te države podnijeti tužbu Konfederaloţri+ suţu. 8., Ako Konfederalni sud utvrdi da drŽava-članica nije + isfjuriila otjveze koje proizlaze iz ovoga/ Ugovora i njegovih dodataka država če rnorati + poduzeti po- , trebne mjere kako bi postupila u skladu s presudom. Konfederalni sud + dostavlja / takvu presudu državi-članici i VijeEu ministara koje se brine o njenom + izvršenju. 9. Konfederalni sud nadzire zakonitost akata VijeCa rninistar+ a i Izvršne komisije, osim ţnjihovih. ůpreporula ili mišljenja. Konfederalni sud + je nadleia'ri lučuje o predmetima koje podnose države-članice, Vijeće ministara ili + Izvršna korni sija, u slučaju nenadležnosti, povrede bitnih pravila postupka, povrede+ Ugovora ili lo kojeg drugog propisa u vezi s njegovom primjenom, zloupotrebe + ovlaštenja, nedo- nošenja potrebnog propisa i1i nepokretanja predvidenog postupla. ů 10. Svala fizičla ili pravna osoba ima pod uvjetirrra iz + tućlr: ţ). Ijr podnijeti tužbu Konfederalnom sudu protiv odluke ili općeg propisa + odnosi i1i se odnosi na drugu osobu ali ima neposredno ili pojedinaerio + djelovanje n nju. Tužba se može podnijeti i ako je neki organ Saveza propustio da + donese potr,eb- nu odluku. . 11. Ako je tužba 'iz točaka 9. i 10 osnovana, Konfederalni sud+ Ee odluku u pitanju proglasiti ništavnom. Ako se radi o uredbi Konfederalni sud + će, kad to smatra potrebnim odlučiti koji učinei uredbe koja je proglašena + ništavnom ostaju , na snazi. ů ů 12. Organ čija je odluka proglašena n , ištavnom ili čije propuštanje + dje- lovanja jeů ocijenjeno suprotnim propisima Ugovora bit će obvezan + poduzeti potrebne mjere radi izvršenja presude Konfederalnog suda. m 8 m 13. Konfederalni sud je nadležan da odlučuje o prejudicijelnim pitanjima na zahtjev suda neke države-članice, kad se radi o tumačenju ovog Ugovora, o valjanosti i tumačenju odluka organa Saveza ili o tuma- čenju statuta tijela koja se osnivaju odlukom l/ijeća ministara. Ako se takvo pitanje postavi u predmetu o kojemu je već donesena konačna presuda bez priziva, sud u zadnjoj instanci upućuje taj predmet na odlučivanje Konfederalnom sudu. 14. Konfederalni sud imenuje iz reda osoba koje ispunjavaju uvjete iz točke 2. Komisiju od sedam članova na rok od šest godina. Ta Komisija obavlja dužnosti predvidene članovima 20 do 37. i članovima 44 do 48. Europske konvencije za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda, u pogledu tužbi fizičkih osoba, nevladinih organizacija i grupa pojedinaca protiv svake države-članice Saveza koja još nije postala strankom te Konvencije. 15. Konfederalni sud obavlja sve nadležnosti predviđene članovima 38 do 54. Europske konvencije za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda u pogledu svake države-članice Saveza koja još nije postala strankom te Konvencije. 16. Konfederalni sud je nadležan u svim sporovima izmedu organa Saveza i njihovih službenika u granicama i pod istim uvjetima utvrđenim pravilnicima o zapošljavanju ili o uvjetima zapošljavanja. 17. Sve svoje odluke Konfederalni sud ili njegova vijeća dono;se većinom prisutnih sudaca. U slučaju podjele glasova odlučuje glas pred- sjednika ili onoga koji ga zamjenjuje. 18. Presuda mora biti obrazložena. Ako presuda u cijelosti ili djelomično ne izražava jednodušno mišljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da joj doda izlaganje svoga posebnog mišljenja. 19. Presuda Konfederalnog suda je konačna i bez priziva. U slučaju spora o tumačenju i dc.mašajuţ presude, Sudu pripada pravo da je tumači na zahtjev svake stranke. 20. Statut Konfederalnog suda sastavni je dio ovog Ugovora. Kon- federalni sud utvrduje pravila postupka svojim poslovnikom. - 8a (R) 2. Drugi organi Posebnim ugovorima izmedju,država članica, a u izvršenju zajedničkih nadležnosti i interesa, mogu se osnivati organi i organizacije Saveza. 3. Opći proţpisi l. Sjedišta organa i organizac:ija 5ţivezţi vclrecliC će države članice uzajamnim sporazumom. 2. Radi izvršerija povjercnjţ)ţ i,n i,;;,ţI,I ţ.i,ţ",ţ; I:;;, ;;, zadataka organi i organizacije Saveza rnogu osnival:jţ ;ţalna i ad lioc pornoćna tijela. 3. Savez uživa na području svalco elrţi,zvţţ čl.ani cţ pravjţu sposoLţriostpoţzţebiiu zţi vrţcţije ,vcj;j:i.lţ iţ,i.ţIIţţţ;rţţţţ;Cj, + i. r:i postizanje svojih ciljeva. 4. Zgrade i prostorije konfederalnili organa su nepovredive. Organi države na čijem području se ove zgrade i prostorije nalaze ne smiju u njih ući osim .uz pristanalc nadlţež- nih organa 5aveza. Ta država obvezana je na poduzirnanje svih mjera kako bi spriječila da te zgrade i prostorije budu nasilno zaposjednute ili oštećene, te narušen rnir ili povrţijedjerro do- stojanstvo Saveza. Imovina Saveza, uključivši rrjericţ zgrade, ne može biti podvrnuta pretresu, oduzimanju, zapljeni ili mjeri' izvršenja. 5. PredsţCavnici država člariica i ţ:lţuilţţ:.ţrţici ;ţaveza uživaju povlastice i izuzeća po-trebna za neovisno otjavljanje. svojili funkcija u vezi sa Savezom. , ; i , i I - y- V. SUSTAV ZAJEDNIČKE OBRANE l. Države-članice Saveza potvrduju odanost načelima i ciljevima Pove- Ije OUN, kao i svoju želju da žive u miru sa svirn ostalim narodirna i + državarna. Posebno težeći unapredenju mira i stabilnosti Jugoistočne Europe, u sklopu ovog Saveza, one uspostavljaju načela i tijela sustava zajedničke obrane. 2. Osnovno načelo tog sustava jest suglasnost država-članica Saveza da Ee oružani napad na teritorij, brodove ili avione jedne od njih biti smatran + napa- dom na sve njih. U takvoj situaciji, države-članice Saveza obvezuju se cJa ţe + teći pravo na pojedinačnu i zajedničlu obranu, utv;deno članom 51, Povelje + UU(ţ- priteči u pomoč napadnutoj državi-članici, odmah poduzimajuCi zajedničlu + akciju, koju če smatrati potrebnom, ulljučujući upotrebu vojne sile, a u islIjučivo + cilju po- novnog uspostavljanja mira i sigurnosti u Savezu. 3. U zajedničloj vojnoj alcij, u načelu, sudjelovat Će orri clljelovi oru- žanih snaga država-članica Saveza, koj i se stavlj aj u pod zaj edničko zapovj + edniš tvo. Svala država-članica samostalno odlučuje o vojnom angažiranju dijela oružanifi+ sna- ga koji se nalazi pod njenim vlastitim zapovjedništvom. ' 4. Za dijelove zajedničkih oružanih snaga Saveza države-članice uspo- stavljaju Zajedničko zapovjedništvo, kao i Vojno-političli savjet Ioji je + s(jrernan da trenutačno raspravlja i/ odlučuje o ostvarivanju zajedničke obrane. (Ili ova + ţfunkcija ostaje Izvršnoj komisiji ili Vijeću ministara?). 5. S konsensusom država-članica Saveza i na osnovu odgovarajuţeg po- ziva Vojno-političkog savjeta (i1i Izvršne komisije), bilo koja država svijeta + može se pridružiti sustavu zajedničle obrane Saveza i, nakon polaganja instrurncrjata + o svorţţ ,pristupanju, angažirati se u zajedničkoj obrani mira i sigurriosti Saveza. / 6. Države-članice Saveza obvezuju se da neţe sklapati medunarodne ugo- vore ili ,stupati u obveze spram trećih država koje bi bile u sulobu s + odrecJborn susta- va zajedničke obrane ovog Ugovora. Takoder, države-članice Saveza svečarţo + izjavlju- ju da vlastitim ponašanjem neće zloupotrebiti sustav zajedničke obrane, niti + dovoditi u pitanje njegov strogo obrambeni značaj. 7. Države-elanice Saveza izjavljuju da sustav njihove zajedničke obrane nije u suprotnosti s pravima i obvezama Saveza, kao potpisnila Povelje OUN, + kao i odgovornostima Organizacije UN u održanju ţmedunarodnog mira i sigurnosti. Zato će Savez,o svakoj akciji zajedničke obrane odmah obavijestiti Vijeće sigurnosti+ GS a - OUN, a svoju akciju obustaviti čim Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne i+ do- voljne za uspostavljanje mira i sigurnsoti. ů VI FINANCIRANJE SAVEZA l. Svaka država-članica ustupa prostor i zgrade, financira + oclržavarţje i aparat onog zajedničkog tijela Saveza (Savjetodavni parlament, Viječe + ministara , Izvršna komisija, Zajedničko zapovjedništvo, Vojno-politički savjet itd), + kojeg je sj edište na nj ezinu teri torij u. ů 2. Opči i zajedničli troškovi djelovanja Saveza (diplomatsla i + konzular- na predstavništva, Zajedničko zapovjedništvo, administrativni troškovi itd), + koji se ne mogu locirati ili se o njima postigne konsensus država-članica, + financi- raju se Iotizacijom svih država-članica Saveza, koja se odrůecJuje + tvenog proizvoda po stanovniku (40 ţo), veličinom državne teritorije (3U "ţ) + i broja pučanstva (30 %). 3. Države-članice Saveza financiraju održavanje onog dijela + vlastitili oružanih snaga koj e stavlj aj u pod zaj edrčku komandu Saveza, kao i + troškove nj iho- ů va vojnog angažiranja. i. VII VANJSKI POSLOVI SAVEZA l. U opsegu ovlaŠtenja preneenih ovirn Ugovororrţţ, Savez održava + di- plomatske odnose s trećim državama i odgovarajućim meduvladinim i rnedunarod- nim organizacijama. ' 2. Države-članice Saveza mogu imati-i samostalna iii zajecliiička di- plomatska i konzularna ili informativno-trgovačko-turistička predstavništva u + tre- dim državama. 3. U obujmu svojih ovlaštenja, Savez može sklapati rTieclurrarodne + uyo- vore s trećim državama i odgovarajućim meduvladinim organizacijama. Te ugovorůe odobrava Viječe ministara, a ratificiraju ih nadležni organi svih + država-članica Sa- veza. ' , - 11 - VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 1. Države-članice Saveza i stranke ovog Ugovora ratificirat će Ugovor i izvršavati njegove odredbe u suglasnosti s njihovim ustavnim propisima. Instrumenti ratifikacije bit će položeni što je ţe ranije kod vlade Republike Hrvatske, koja će obavijestiti sve druge države- -stranke ovog Ugovora o svakoj predaji. Ugovor će stupiti na snagu između država koje ga ratificiraju, i to na dan pre daje ratifikacijskih instrumenata. 2. Nakon što ovaj Ugovor bude na snazi deset (ili pet?) godina ili u svako doba poslije toga, države-članice Saveza će se, na traženje bilo koje od njih, medusobno savjetovati u cilju revizije ovog Ugovora , ili raspuštanja Saveza. 3. Ovisno o daljnjem razvitku i širenju europske integracije, dr- žave-članice Saveza mogu ůi prije navedenog roka, pojedinačno ili zajednički, vlastitom, odnosno odlukom Vijeća ministara, napustiti ili raspustiti Savez i zatražiti prijem u Europsku Zajednicu. 4. Ovaj Ugovor čiji je tekst - sastavljen na službenim jezicima država-članica - podjednako vjerodostojan, bit će položen u Arhivu vlade Republike Hrvatske. Ta vlada će dostaviti vladama ostalih država-članicr propisno ovjerene prepise ovog Ugovora. Naprijed navedeno posvjedočuju opunomoćenici koji su potpisali ovaj Ugovor. Potpisano u NAPOMENA: dana 1990. Prilog Ugovora o Savezu, koji će činiti integralni tekst s njime, bit če različiti sporazumi država članica, među kojima i ugovor o svim pitanjima sukcesije nastalim preustrojstvom jugoslavenske federacije u Konfederaciju. 110000 MET oct 90