KONFERENCIJA ZA TISAK U PREDSJEDNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Prijedlog konfederalnog ugovora, aktualne prilike u Hrvatskoj, boravak predsjednika Tuđmana i hrvatske delegacije u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, te aktivnosti hrvatskog vrhovništva glede prezentacije Repub- like Hrvatske u svijetu i potpomaganja demokratskih promjena u ostalim dijelovima Jugošlavije - bile su dominantne teme na današnjoj konferenci i za tisak u Predsjedništvu Repubulike Hrvatske, kojoj je u jednom dijelu prisustvovao i odgovarao na upite novinara i predsjednik dr. Franjo Tuđman. Konferencija za tisak počela je razgovorom o prijedlogu konfederalnog ugovora Hrvatske i Slovenije, uz zamjerku pojedinih redakcija što taj dokument nije dostavljen svima, pa su ga mogle objaviti samo neke redakcije, na što je odgo- voreno da će se ubuduće voditi računa o načinu na koji se takvi dokumenti dostavljaju glasilima. Na upit novinara koji su čitali tekst prijedloga konfederalnog ugovora o međusobno prilično udaljenim alternativama o uređenju nekih odnosa, koje su ostavljene u prijedlogu, savjetnik predsjednika dr. Slaven Letica rekao je da je tako uradeno u dogovoru sa Slovenijom, kako bi se izišlo u susret slovenskim potrebama, iako vrhovništvo Republike Hrvatske o spomenutim pitanjima ima sasvim uobličene stavove. Tako je kazano da Hrvatska već ima zgotovljen i plan o upotrebi novčane jedinice, te o monetarnoj politici u konfederaciji koji će poslije biti objavljen. Dr. Letica, je istaknuo kako je aktualno i pitanje opsega konfederacije, to jest s kojim će se sve republikama ići u uređivanje zajedničkih odnosa, s obzirom na postavljene europske kriterije civilizacijska dostignuća, što još nije ostvareno utvrđivanje sadašnjih federalnih jedinica. Na zamjerku zbog navodno malenog opsega ovlasti koje bi se po prijedlogu konfederalnog ugovora prenijele na zajedničke organe, posebice oružanim snagama, dr. Letica je ustvrdio da se na tom području predlaže da bude oko 85 posto repub- ličkih, a 15 posto zajedničkih snaga, uz stalnu težnju, i Slovenije, i Hrvatske, za demilitarizacijom. Potom je ustvrdio da konfederacija kao takva nema glavnog grada, a pojedini njezini organi bi bili dislocirani. Javio se i dopisnik "Politike" kojega su osobito zanimale špekulacije o tome koliko je vremena trajao kratak razgovor dr. Tuđmana i američkog predsjednika Busha za boravka hrvatske delega- cije u Bijeloj kući. To je ponukalo Hrvoja Šarinića, šefa kabineta predsjednika Tuđmana, da progovori o izvještavanju "Politikinih" izdanja o prilikama u Hrvatskoj. Kako je rekao, bez obzira na to što se reklo, zna se da će "Politika" opet napisati ono što ona želi. Zatim je citirao napise iz "Politike" i "Politike ekspres" kojima se, kako je rekao metodama gorim od Goebelsovih, nastoji unositi metež, posebi- ce među srpskim pučanstvom. Šef kabineta predsjednika Tuđmana tom zgodom je izjavio da će vlasti u Hrvatskoj biti prisiljene zabraniti distribuciju pojedinih brojeva "Politikinih" izdanja, ako ta kuća nastavi s neistinitim pisanjem. Za susret dr. Tudmana i Busha, Šarinić je ponovio da je bio kratak i srdačan, štoviše vrlo srdačan, a sve ostalo "uzvodno ili nizvodno" od toga pada na dušu novinarskih interpretacija. Uto je među novinare došao i predsjednik Tuđman, što su oni iskoristili za izravne upite. Prvo je upitan o pismu Pred- sjedništva Bosne i Hercegovine koje je stiglo za njegova boravka u Americi, na što je dr. Tuđman odgovorio da još nije stigao i pročitati to pismo. Zatim je potvrdio da je Pred- sjedništvo Hrvatske bilo uputilo Predsjedništvu Srbije poziv na razgovor, ali nakon nekoliko pokušaja da se dobije odgovor, druga strana nije odgovorila, pa se odustalo od daljnjih poziva. Tuđman je dodao kako bi hrvatsko vrhovništvo svakako željelo da se i u Srbiji uspostavi pluralna demokra- cija. Komentirajući posjet delegacije SIV-a Hrvatskoj, dr. Tuđman je naveo kako je dosad SIV bio dalje od političkih inicijativa, što je nadomještao gospodin Jović, ali da su i Slovenija i Hrvatska željele uključivanje SIV-a u sve nove dogovore. O odbijanju predsjednika Skupštine općine Knin da prigodom posljednjih pregovora razgovara s ministrom Boljkovcem, Tuđman je rekao kako to dokazuje da Babiću i onima poput njega i nije stalo do razgovora i pregovora nego žele metež."Mi ćemo razgovarati s onima koji priznaju Republiku Hrvatsku i njezin pravni i politički sustav", rekao je dr. Tuđman. Konferenciji za tisak naknadno se priključio i ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Josip Boljkovac, koji je odmah upitan o broju "specijalaca" u Hrvatskoj. On je na to odgovorio kako ih ima "nekoliko puta manje nego ih imaju drugi, a kudikamo manje nego ih treba", ističući da će se ustrajati barem u popunjavanju rezervnog sastava redarstva kako bi se mogla štititi mlada demokracija. "Mi smo zadovoljni što do sada nismo ispalili nijedan metak, niti je pala ijedna žrtva, dok se na nas pucalo, dok se dižu pruge u zrak, miniraju vodovodi i izravno se ugrožava ustavni poredak", rekao je Boljkovac pitajući se koja bi to država dopustila. Na to je dopisnik "Politike" ustvrdio da su "specijalci" ispalili dva gumena metka. Boljkovac je potom, pričajući o posljednjim pregovorima u Kninu u okviru savezne delegacije, naveo da ni tamo ne misle svi kao Babić, da ima i glasova za razgovore, te da ostale općine s većinskim srpskim stanovništvom ne žele da Knin govori u njihovo ime. Očitovao se i o nedavnim pokušajima da se crkvene svečanosti ili mjesta poput Jasenovca iskoriste za militantne pohode na Hrvatsku, ističući da se četničkim hordama više nikad neće dopustiti da lamentiraju po Hrvatskoj. Ministar Boljkovac je izjavio da je zadovoljan sadašnjom situacičom na Baniji, dodajući da u policijskim zatvorima više nema uhićenih, koji su predani pravosudu i vjerojatno će se moći braniti sa slobode. Na više upita o prometnoj blokadi i nevraćenu oružju, odgovorio je da je optimist, te da hrvatsko vrhovništvo želi da u Bosni i Hercegovini na miru proteknu izbori, što će promijeniti situaciju, pa će se i u Hrvatskoj morati poštivati zakoni. Informirao je novinare i o pojačanoj aktivnosti davno umirovljenih vojnih osoba i obavještajaca koji krstare Hrvat- skom, pozivajući ih da se smire, jer trebaju znati da žive od novca koji se uzima narodu. (Hina - svršetak) 080000 MET oct 90