SKUPŠTINSKA KOMISIJA 0 NACRTU USTAVA SLOVENIJE

LJUBLJANA, 26. STUDENOGA (Hina) - Komisija za strategiju na- cionalnoga i regionalnog razvoja Skupštine Slovenije, pod predsjedanjem Milana Emila Pintara (Stranka demokratskih pro- mjena), raspravljala je danas, medu ostalim, i o Nacrtu Ustava Republike Slovenije. Kao uzor za izradu novog ustava uzeto je nekoliko moder- nih ustava evropskih demokratskih država, a glavna je ambicija postizanje standarda razvijenog civilnog društva, te zaštita gradanina i njegovih sloboda, čemu je posvećena polovica teksta Nacrta. U samom Nacrtu, Slovenija je definirana kao država koja se zasniva na samoodredenju slovenskog naroda. O suverenitetu gradana-pojedinca u njemu nema riječi, što će u skupštinskoj raspravi sigurno naići na odjeke s obzirom na postojanje madžarske i talijanske manjine, što bi se formula- cijom o državi suverenih gradana izbjeglo. Zakonski Nacrt predvida da će stranci, dakle strani državljani imati sva prava, osim onih koja su određena kao "prava državljana". Osobito je osjetljivo pravo stranaca na vlasništvo, pri čemu se većina stranaka slaže, a tako je definiran i ovaj tekst Nacrta, da stranci ne bi smjeli imati pravo na pravo posjedovanja nekretnina i zemljišta, osim na kojem se nalazi gospodarski objekt koji kupuje strani vlasnike U gospodarstvu se uvodi ravnopravnost svih oblika vlasni- štva, ali se socijalna prava u ustavnom tekstu svode na naj- nužnija i ona koja je moguće realizirati. Tako otpada ustavno pravo na rad, koje i do sada mnogi nisu bili u stanju ostvariti. Pravo na mirovinu takoder neće biti navedeno u Ustavu, jer ţe ideja predlagača da mirovinski fondovi postanu samostalni i ne ovise o državi, čije je upravljanje ovim sredstvima do sada bilo neefikasno. Prema mišljenju većine sudionika u raspravi, Ustav bi i na državnoj razini morao omogućiti uskladen regionalni razvoj, budući da se u sadašnjem prijelaznom razdoblju osjećaju pojave prevelike koncentracije vlasti i kapitala u jednom centru. U vezi s ovim je i pitanje da ţće budući slovenski parlament biti jednodomni ili dvodomni, dakle sa regionalnim vijećem. U odnosu na dilemu parlamentarni ili predsjednički sistem, pretežu mišljenja da je model koji ima Italija najprimjereniji Sloveniji. E.M. Pintar izjavio je na ovu temu slijedeće: "Moramo ojačati institut "padanja vlade", osobito zato jer nam talijanski model osigurava stabilnost preko instituta predsjednika Republike. Talijansko društvo ne doživljava nikakve potrese prilikom pada vlade, štoviše to se često dogada u vrijeme privrednog uspona. Moramo ustavno osigurati i kontro- lu parlamenta nad vladom, jer je sadašnji način njena funkcioni- ranja suviše samostalan i zaštićen od skupštine". Ovom mišljenju suprotstavio se dr. Veljko Rus, profesor na ljubljanskom Fakultetu za političke nauke i novinarstvo, koji je sjednici prisustvovao kao stručnjak: "Parlament mora, istina, imati što veću kontrolu nad vladom, ali vlada mora biti stabilna i treba joj dati više mogućnosti da vlada. Zato se zalažem za engleski sistem, u kojemu su načelo odgovornosti i efikasnosti rada vlade uskladeni. Posebno zanimljiv je i član koji praktično u slovenski Ustav uvodi institut poznat u Americi kao "impeachment". Naime, Ustavni sud, dopunjen članovima-laicima iz cijele Republike, ima pravo smijeniti predsjednika Republike i predsjednika vlade ako Skupština utvrdi da su "grubo kršili Ustav i Zakone". Za suce još nije jasno da li će se imenovati ili birati, ali bi, prema sadašnjem tekstu, imali neograničen mandat nakon pokusnog razdoblja u kojemu bi svojim radom dokazali sudsku samostalnost i stranačku neovisnost. (Hina - svršetak) 260000 MET nov 90