USTAVOTUORNA KOMISIJA RASPRAVLJALA 0 PRIJEDLOGU NACRTA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Danas se u velikoj vijećnici Sabora sastala, na drugoj sjednici, Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike Hrvatske da bi raspravila o Prijedlogu nacrta Ustava Republike Hrvatske. Sjednici je prisustvovalo 155 članova Komisije, a u raspravi ih je sudjelovalo 50. Predsjedao je dr. Franjo Tuđman, koji je u kratkoj uvodnoj riječi istaknuo da unatoč kašnjenju postoje svi izgledi da Hrvatska dobije novi Ustav do kraja godine. Uvodno izlagnaje održao je predsjednik radne grupe struč- njaka dr. Smiljko Sokol, koji je iznio i obrazložio osnovne postavke i njihove odnose te intencije Nacrta novog hrvatskog Ustava, koji je priredio Urednički odbor. Suverenitet hrvatskoga naroda istaknut je u Preambuli, gdje se govori o tisućljetnoj povijesti hrvatskog naroda. Na tome se zasniva i pravo hrvatskog naroda na samoodređenje, što znači i na odcjepljenje i udruživanje s drugim narodima. "Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika drugih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demo- kratskim normama OUN i zemalja slobodnoga svijeta" - stoji u Preambuli. Novi Ustav jamči svima nacionalna prava kao nijedan drugi ustav - istaknuo je dr. Sokol, potkrijepivši to odredbom iz Čl. 15 kojom se "pripadnicima svih naroda i manjina jamči (Hina - nastavlja se) 36. USTAVOTVORNA ... ( 2 ) sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija". Sabor će sve odluke s područja nacionalnih odnosa donositi dvotrećinskom većinom, a ista će većina biti nužna za prihvaćanje Ustava. Republika Hrvatska definirana je u Čl. 1. kao "jedin- stvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država", u kojoj "vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana". Time se definira suve- renitet i ravnopravnost, objasnio je dr. Sokol, nastavivši zatim prikazivati i obrazlagati odredbe o ljudskim pravima i slobodama, o polupredsjedničkom sustavu, u kojem vlada odgovara i predsjedniku i parlamentu. Sabor će imati najmanje 120 a najviše 200 zastupnika, birat će se na četiri godine, bit će jednodoman, a moći će ga, u za to predviđenim sluča- jevima, raspustiti predsjednik Republike. Zasjedat će dvaput godišnje: od 15. siječnja do 30. lipnja i od 15. rujna do 15. prosinca, a zastupnici će biti plaćeni kao profesionalci. Predsjednik Republike birat će se neposredno na pet godina, a on će, između ostalog, imenovati i razrješavati predsjednika vlade, na čiji će prijedlog takoder imenovati i razrješavati potpredsjednike i članove vlade; postavljati će i opozivati diplomatske zastupnike Hrvatske, te primati vjerodajnice; bit će vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga Republike Hrvatske; u slučaju ratnog stanja ili državne ugroženosti donosit će uredbe sa zakonskom snagom, a vjerojatno će pred- sjedati i Republičkom sudbenom vijeću. Do "novog sporazuma jugoslavenskih republika" Hrvatska "ostaje u sastavu SFRJ"- - stoji u Prijelaznim i završnim odredbama. (Hina - nastavlja se) 36. USTAVOTVORNA ... ( 3 ) U raspravi iznesene su brojne, najčešće promišljene i argumentirane, no više puta i međusobno protivne primjedbe i protuprijedlozi. Osobito je bilo riječi o Preambuli. Nekima je smetala njezina povijesna opsežnost, a neki su tvrdili da ona nije punopravan dio Ustava. Stoga su, npr. dr. Šime Đodan i dr. Vlado Veselica, zahtijevali da se odredba o hrvatskom narodu kao nositelju suvereniteta stavi i u nor- mativni dio. Dr. Veselica k tome je inzistirao i na odredbi Hrvatske kao "samostalne", a ne samo slobodne i suverene države. Dr. Ljubo Boban pristupio je nekim odredbama u svjetlu Radićeva nacrta republikanskog hrvatskog ustava iz g. 1921., a Ivan Milas primijetio je da taj ustav nije nikad bio u praksi provjeren, pa je stoga sigurnije služiti se usta- vima drugih zemalja koji su prokušani, kao što se njima služio Urednički odbor. Željko Olujić iznio je cijeli niz primjedaba, od pravopisno-gramatičkih do logističkih i načelnih. Ustvrdio je, nakon što je konkretizirao kritičke opaske, da tekst nacrta nije konzistentan. Slavko Goldstein iznio je jednoglasan zaključak Jevrejske općine u Zagrebu da je židovska manjina zadovoljna time kako se u nacrtu Ustava štiti pravo židovske manjine u Hrvatskoj, a zatim je iznio neke nedoumice u vezi s Preambulom i pojedinim norma- tivnim odredbama. Đorđe Pribičević predložio je, između ostalog, da se u Preambuli istakne da je Hrvatska održala svoj terito- rijalni suverenitet kao predziđe kršćanstva u doba osmanlijske najezde, a u čemu su i Srbi u Hrvatskoj imali značajnu ulogu. Dr. Zvonimir Šeparović zauzeo se za eksplikaciju načela da o ljudskoj slobodi može odlučivati samo sud, da se utvrde (Hina - nastavlja se) 36. USTAVOTVORNA ... ( 4 ) državljanska prava i zajamči dokraja sloboda iznošenja misli, te da se kao najteža krivična djela predvide izdaja domovine i potpisivanja kapitulacije. Pozdravio je kao re- volucionarno ukidanje smrtne kazne, zaštitu prava na život nerođenih te mnoge druge formulacije. Milan Vuković usprotivio se tome da bi predsjednik Sabora u slučaju nužde zamjenjivao predsjednika Republike, a dr. Antun Vujić ustvrdio da se predloženim odredbama Sabor svodi na servis Vlade i predsjed- nika Republike. Ivica Račan zauzeo se za isticanje parlamen- tarizma, za solidarnost, precizniju autonomiju sveučilišta i za lokalnu samoupravu, a protiv prevelikih ingerencija predsjednika. Petar Šegedin inzistirao je na zaštiti kulturnih vrijednosti, Miko Tripalo za bolju ravnotežu zakonodavne izvršne i sudbene vlasti, akademik Dalibor Brozović za termi- nološka razgraničenja, a Stjepan Sulimanac, uz pravo na odcjepljenje, protiv spominjanja odnosno ustavnog predviđanja udruživanja. Živko Kustić ustao je, s obzirom na Čl. 4., protiv spominjanja samo slobode vjere, a ne i nevjere, te za "laičku" a ne "klerikalnu" državu, u kojoj bi nerođeno dijete moralo imati pravo na život bez protivnih formulacija. Hrvoje Hitrec tražio je da se precizira pojam hrvatskog državljanstva, a Vice Vukojević da se u Preambuli istakne važnost hrvatskoga državnog Sabora. Nakon svih pedeset diskutanata, na neke je najvažnije prigovore odgovorio dr. Smiljko Sokol, ustvrdivši ponajprije da je u pravnoj znanosti preambula ne samo sastavni dio nego čak i temelj ustava, a da je cijeli Ustav višestruko kraći od (Hina - nastavlja se) 36. USTAVOTVORNA ... ( 5 ) dosadašnjega. U zaključnoj riječi, predsjednik Tuđman zahvalio je svima na plodnoj raspravi, koja će omogućiti da se pred- loženi tekst znatno poboljša. Izrazio je želju da Hrvatska dobije najslobodniji ustav što se može zamisliti, ali i funkcionalan. Predsjedništvo će razmotriti sve primjedbe te konačnu verziju za nekoliko dana uputiti saborskoj Ustavnoj komisiji, koja će prijedlog novog Ustava dati Saboru, nakon čega će se on naći u javnoj raspravi. Do Nove godine Hrvatska bi trebala imati svoj novi Ustav. Obrazlažući sadržaj Preambule, predsjednik Tuđman rekao je kako je isticanje povijesnoga kontinuiteta hrvatske državnosti bilo potrebno zbog toga što se u inozemstvu i dalje uporno pronose laži o tome da Hrvatska nije imala svoje državnosti, da ju je Srbija oslobodila g. 1918. i slične neistine i podmetanja. A najnoviji otkriveni franački izvori iz 9. stoljeća govore o onodobnim hrvatskim kraljevima. Osim toga, treba dokraja afirmirati hrvatsku državnost i u našim redovima, nastavio je dr. Tuđman, jer se i u Hrvatskoj, a osobito vani, u posljednje vrijeme čuje kako hrvatskom vrhov- ništvu tobože nije stalo do suverene i samostalne Hrvatske. No, ishitrenim postupcima samo bismo dali povoda vojnoj sili, a u Europi ni drugdje ne bismo imali potpore. Bitka, naime, za demokraciju i međunarodni poredak još nije završena, i nitko ne bi smio dopadljivim frazama stjecati naklonost puka, izlažući ga istodobno neželjenim i opasnim posljedicama. Težimo punoj državnosti, ali izbjegavamo ishitrenosti, a u tom svjetlu treba gledati i prijedlog konfederalnog ugovora, koji je za sada načelne naravi - zaključio je dr. Tuđman. (Hina - svršetak) 130000 MET nov 90