7. SABOR POČEO RASPRAVU O USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Skupnom sjednicom svih vijeća danas je u Zagrebu počelo dvodnevno zasjedanje Sabora Hrvatske, na kojem će zastupnici raspravljati i, kako se očekuje, prihvatiti i proglasiti Ustav Republike Hrvatske. Također, uz temeljni dokument Republike Hrvatske, pred zastupnicima se nalaze tekst prijedloga Ustavnog zakona za provedbu Ustava i Prijedlog za donošenje zakona o grbu, zastavi i himni, te o zastavi i lenti predsjednika Republike. Današnju sjednicu, na kojoj je predsjedao dr. Žarko Domljan, predsjednik Sabora, prate i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i brojni drugi vrhovnici. Očekuje se da će, nakon rasprave i prihvaćanja Ustava, na sutrašnjoj sjednici, na kojoj će biti proglašen Ustav, govoriti i predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman. Prijepodnevno zasjedanje počelo je izlaganjem predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana koji je rekao da se ova godina može označiti prekretnicom u ostvarivanju gotovo tisućljetne državotvorne težnje hrvatskog naroda za punim suverenitetom i slobodom još od daleke Pactae conventae god. 1102. do danas. Hrvatski Sabor je tijekom dugih i teških stoljeća bio čuvarom samobitnosti hrvatskog naroda i sva važnija povijesna zbivanja u narodnom i političkom životu nisu prolazila a da Sabor o njima nije kazao riječ ili u njima aktivno sudjelovao, a taj časni državno-pravni kontinuitet bio je poremećen jedino u razdoblju od 1918. do 1941. godine. Nakon uspostave višestranačkog parlamentarnog života i promjena što su nastale povratom demokracije, ocijenio je Domljan, valjalo je početi i s izradbom novog Ustava što je, na prijedlog Predsjednika Republike, Sabor na zasjedanju 25. srpnja i odlučio. Komisija za ustavna pitanja Sabora i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike prionule su zatim teškom i odgovornom poslu priprema novog Ustava koji se treba temeljiti na višestranačkom parlamentarizmu, političkoj i gospodarskoj učinkovitosti Hrvatske, pravnosti i suverenitetu hrvatske države i poštivanju čovjekovih, ljudskih i građanskih prava. "Budući da je rasprava o novom Ustavu počela takoreći pojavom višestranačja i nastavljena u predizbornoj kampanji, a potom vođena i tijekom rada Ustavotvorne komisije, može se s punim pravom reći da je trajala dovoljno dugo da bi se mogao ozbiljno i odgovorno donijeti tako važan dokument kao što je Ustav zemlje" - ocijenio je dr. Žarko Domljan. "Rasprava je pokazala da smo, uključujući najširi krug građana i ustavno-pravnih stručnjaka, odabrali pravilan put Prema tome, siguran sam da projekt Ustava koji je pripremila Ustavna komisija Sabora i koji je pred vama, izražava volju hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske i vjerujem da ćete ga vi, gospodo zastupnici, danas prihvatiti golemom većinom" - rekao je Domljan i, uz ostalo, dodao da će prihvaćanjem i proglašenjem novog Ustava Hrvatska dobiti prijeko potreban ustavno-pravni okvir budućeg ustroja i funkcioniranja hrvatske države i usmjeriti sve snage prema stoljećima željenom velikom cilju - stvaranju politički suverene, gospodarski jake i socijalno pravedne Republike Hrvatske. O značajkama Ustava zastupnicima je govorio istaknuti pravni stručnjak prof. dr. Smiljko Sokol, ustvrdivši da novi Ustav Hrvatske pripada među kraće europske ustave te da se nacionalna državnost hrvatskog naroda temelji na njegovu neotuđivu, nedjeljivu, neprenosivu i nepotrošivu pravu na samoodređenje, odcjepljenje i udruživanje. Potanko tumačeći devet dijelova Ustava koji sadrže 142 članka, on je istaknuo uvjerenje da će novi Ustav cjelovitošću svojeg sadržaja, pravnim oblikovanjem odredaba i stilom uistinu biti demokratski, europski ustav i da bi po njegovim odredbama Hrvatska već sutra mogla postati članicom svake demokratske integracije europskih država. Predsjednik Komisije za ustavna pitanja Sabora Vladimir Šeks ukratko je iznio rad Komisije u proteklih mjesec dana, tijekom kojeg je pristiglo mnoštvo primjedaba, prijedloga, preporuka pa i čitavih ustavnih projekata. "Svi su ti prijedlozi bogatstvo ideja, pohvala ali i pokuda, i izraz su pluralističkog ustrojstva našeg društva", rekao je Šeks i dodao kako je "očito da iz cjeline javne rasprave izvire opća podrška građana Hrvatske novim ustavnim odrednicama koje predlažemo. Želim naglasiti da, za razliku od prakse u nekim prošlim vremenima, Ustavna komisija nije bila nikakav cenzor materijala koji je stizao na njezin naslov". Sve sjednice Ustavne komisije bile su otvorene za javnost i svaki radni spis Komisije ubrzo je postajao predmetom znatiželje i komentara, rekao je predsjednik Komisije za ustavna pitanja i dodao da je osnovno metodološko polazište u pripremi prijedloga Ustava bilo sadržano u deset filozofskih i državno-pravnih uporišta koje je Sabor 25. srpnja ove godine prihvatio na prijedlog Predsjedništva Republike, koje je tada izložio predsjednik dr. Tuđman. Time je dana politička okosnica novog ustava, izražena u izlaganju Predsjednika Republike, i Ustavna je komisija u tijeku rada stalno bdjela da se normativno izrazi političko određenje ovog Sabora, kao ustavotvorne skupštine. "Ustavna komisija Sabora razmotrit de sve primjedbe i prijedloge koji u Sabor stignu tijekom današnjeg dana. Isto tako, Ustavna komisija pretrest će sve vaše primjedbe i prijedloge na tekst Prijedloga Ustava i ustavnog zakona" - rekao je Vladimir Šeks. Zastupnici Sabora su na skupnoj sjednici nastavili s raspravom o predloženim odredbama novog Ustava Republike Hrvatske. (Hina - svršetak) 210000 MET dec 90