41. PRIJEDLOG USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE UPUĆEN SABORU

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Komisija za ustavna pitanja Sabora Hrvatske na svojoj je zadnjoj sjednici pred zasjedanje Sabora na kojem će se 21. i 22. prosinca usvojiti i proglasiti novi Ustav Republike Hrvatske, danas je utvrdila konačni tekst prijedloga Ustava. Na nacrt ovog temeljnog dokumenta, tijekom javne rasprave svakodnevno je stizalo, a stiže i sada, mnoštvo primjedaba, prijedloga, sugestija i amandmana, o kojima će zastupnici prilikom usvajanja također moći raspravljati. Članovi komisije danas su preciznije utvrdili još neke odrednice izvorišnih osnova Ustava, koje na određeniji način govore o povijesnom pravu hrvatskog naroda na puni državni suverenitet, što se očitovalo u kontinuitetu od stvaranja hrvatskih kneževina u VII. stoljeću do Ustava Socijalističke Republike Hrvatske iz 1963. godine. Novi Ustav Republike Hrvatske kako je danas utvrđeno sadrži 142 člana, obujmom je dvadesetak puta kraći od sadašnjeg i na potpuno novim, demokratskim temeljima, u skladu s iskustvima razvijenih zemalja, određuje odnose, podjelu vlasti, regulira ovlasti predsjednika, djelovanje dvodomnog Sabora i drugo. Tijekom jedanaestosatne rasprave članovi Komisije za ustavna pitanja usvojili su i izmjene članka 135, koji je predložio Predsjednik Republike, a koji sada predviđa da odluku o udruživanju ili otcjepljenju, kao i postupak udruživanja ili otcjepljenja u saveze sa drugim državama donosi zastupnički dom Sabora dvotrećinskom većinom, a on raspisuje i referendum o udruživanju, odnosno otcjepljenju ako mu to okolnosti dopuštaju, o čemu većinom glasova u roku od trideset dana odlučuju građani Hrvatske. Postupak može pokrenuti uz zastupnički dom, koji o tome odlučuje, trećinom glasova zastupnika, i predsjednik republike i vlada Republike Hrvatske. Također, krupna izmjena unešena je i u članak 141, koji predviđa da se izbori za hrvatski Sabor i predsjednika republike trebaju raspisati prema izbornim zakonima koji će se donijeti najkasnije za godinu dana od dana proglašenja Ustava. To praktično znači da se otvara mogućnost produžavanja ranije predviđenog roka za raspisivanje izbora u roku od godine dana od proglašenja Ustava, što je radna skupina usvojila na temelju primjedbi iz javne rasprave. Na današnjoj sjednici, koja je održana pod predsjedanjem Vladimira Šeksa, dosta sporenja bilo je oko odredbi koje se odnose na ovlasti redarstva u slučajevima istražnih radnji, kada se radi pronalaženja ili osiguranja dokaza ulazi u stan bez naloga, odnosno o preciznijem određenju prava vezanih uz slobodu i izražavanje mišljenja i slobodu tiska, kao i drugih sredstava priopćavanja. Zaključeno je da se u Ustavu izričito zabrani cenzura i novinarima garantira dostupnost informacija, a što se ovlasti redarstva tiče utvrđeno je da pretragu stana bez nazočnosti stanara može policija obaviti i bez sudskog naloga, ali uz obveznu asistenciju dva svjedoka. Također, u prijedlog ustavnog teksta, unešene su odredbe o tome da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ili drugim aktom, kao i jamstvo stranom ulagaču za slobodno iznošenje dobiti i uloženoga kapitala. Precizno je određena uloga i djelovanje Narodne banke Hrvatske, a odlučeno je da u sastav Županijskog vijeća ne mogu, kako je bilo predviđeno, ući predsjednici saborskih vijeća po isteku mandata, nego samo predsjednik republike. Na svršetku, članovi Ustavne komisije Sabora su usvojili i tekst prijedloga Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske prema kojem će se, između ostalog, nakon usvajanja Ustava umjesto Sabora Republike Hrvatske koristiti naziv Hrvatski sabor. (Hina - svršetak) 190000 MET dec 90