40. CELJSKI SUSRET TUĐMANA I KUCANA

CELJE, 7. prosinca (Hina) - Večeras su se u Celju, prigodom 120. obljetnice slovensko-hrvatskih razgovora o konfedera- ciji, susreli predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan. Upriličen je i jednosatni razgovor pred televizijskim kamerama, u kojemu su dvojica predsjednika odgovarali na pitanja urednika "Dela" Jože Volfanda na temu "Kakva Jugo- slavija kao konfederacija". Razgovor je izravno prenosila Televizija Slovenija i Hrvatska televizija. U odgovorima na postavljena pitanja predsjednici Tuđman i Kuščan zapravo su rezimirali stavove Hrvatske, odnosno Slovenije, u vezi s temeljnim pitanjima razrješenja jugoslavenske krize i budućnosti ovih dviju republika. Tako je predsjednik Tuđman istaknuo da postoji samo jedna mogućnost razrješenja krize, a to je demokratski dogovor predstavnika suverenih naroda, odnosno republika, o budućem obliku suživota, a ako do toga ne bi došlo, preostaje jedino potpuna suverenost i samostalnost Hrvatske. Dr. Tuđman je istaknuo da nikome više nije stalo do Jugosla- vije, koja se kompromitirala u proteklih sedamdeseet godi- na, pa prema tome ni do obnove Jugoslavije, ili nekakve treće Jugoslavije. Ono što je uspio Tito - obnoviti Jugos- laviju, toga više nema. Moguće je govoriti samo o tome "mogu li se narodi Jugoslavije, demokratski predstavnici republika, sporazumjeti o nekom savezu, savezu republika današnjega SFRJ, po uzoru na Europsku zajednicu", zaključio je svoj odgovor dr. Tuđman. Na prigovor da je konfederalno načelo protivno europ- skoj integraciji na federativnim osnovama, dr. Tuđman je pojasnio da se u Europi integracija ne ostvaruje na osnova- ma suverenosti naroda i država, "a mi ovdje u Jugoslaviji moramo izići iz jednoga stanja gdje se susrećemo još uvijek s težnjama supremacije, dominacije, hegemonizma, pa čak i asimilacije nesrpskih naroda. Prema tome, ovdje smo u takvu povijesnom položaju u kojemu nam je zadaća da u općoj demokratskoj preobrazbi izvučemo zaključke iz sveopćega dosadašnjeg iskustva i da u stvaranju novoga europskog poretka dođemo na te europske pozicije u kojima se priznaje suverenost, opstojnost, samobitnost svakoga naroda". Na upit o novim integracijama na Balkanu u sklopu opće integracije u Europi, predsjednik Tuđman je upozorio da treba uočiti dvije činjenice: da se svijet zaista civiliza- cijski integrira u najširem smislu te riječi, ali da se istodobno i nacionalno individualizira. Prema tome, "ta se integracija ne obavlja na osnovama stvaranja nadnacionalnih saveza koji bi nijekali postojanje nacija, nego naprotiv", rekao je Tuđman. Upitan o mogućnosti libanonizacije Jugoslavije, dr. Tuđman je istaknuo da smo s time suočeni od samoga početka demokratske preobrazbe, no da je on optimist jer misli da snage koje žele zapriječiti miran demokratski preobražaj - nemaju nikakve šanse, ni s obzirom na odnose u Jugoslaviji, niti s obzirom na međunarodne odnose, uz oprez da se ne isprovociraju unitarističko-hegemonističke snage. "Mislim da smo mi u Hrvatskoj stekli povjerenje, pa i ugled, da je naša politika u skladu s demokratskim kretanjima i u Europi i u svijetu i da ćemo na toj crti dobivati potporu za ostvarenje onoga čemu težimo, znači pune političke demokra- cije i izlazak iz real-socijalističkoga gospodarskog stanja u stanje slobodnoga tržišta, slobodnog svijeta", rekao je dr. Tuđman. U vezi s kninskim događajima predsjednik Tuđman je ustvrdio da u Hrvatskoj ne postoji sukob hrvatskog naroda i većine srpskog pučanstva, nego sukob uvezen od velikosrpskih elemenata koji se ne mogu pomiriti ne samo sa suverenošću nego čak ni s opstojnošću hrvatskoga naroda. Dr. Tuđman drži da će se taj problem riješiti čim se riješe odnosi u Jugoslaviji. Na upit o prijetnjama iz vojnih krugova predsjednik Tuđman je najprije spomenuo predavanje umirovljenog admira- la Branka Mamule u Londonu i interview ministra obrane gene- rala Veljka Kadijevića u "Danasu", a zatim nastavio: "Prema tome, opasnost i pogibelj vojne intervencije pos- toji. Ali mi smo u Hrvatskoj kazali da ćemo se u tom slučaju suprotstaviti ne samo sa svim ustrojem demokratske vlasti, nego da ćemo pozvati na obranu slobode i suvere- nosti Hrvatske i čitav hrvatski narod i da u tome imamo jedinstvo hrvatskoga naroda. Jer u politici uvijek postoji i iracionalnih momenata i iracionalnih neodgovornih ljudi... Ali ja sudim da eventualni takvi pothvati nemaju nikakva izgleda na uspjeh, osim da izazovu tragične događaje i definitivni raspad svega onog čemu misle služiti. U odnosu na te izjave Predsjedništvo Jugoslavije morat će se oglasiti". "Zanimljivo je da je naš nacrt konfederalnog ugovora naišao na dobar odjek u svijetu. Recimo, s velikom su ga pomnjom čitali u Moskvi, u Sovjetskom Savezu, a u našoj javnosti nije dovoljno zabilježeno da su Rusija i Ukrajina već potpisale konfederalni ugovor, a mnogi službeni krugovi i demokratsko javno mnijenje smatraju da je samo takav konfederalni nacrt moguć za rasplet jugoslavenske krize", rekao je predsjednik Tuđman, podsjetivši na ljubljanski kongres održan prije sto dvadeset godina, nakon skupa u Sisku, izjavivši da su stavovi u mnogo čemu tada bili slični današnjima. Predsjednik Kučan u svojim je odgovorima isticao da ostvarivanje slovenske suverenosti, a isto tako i hrvatske, ne treba shvaćati u smislu da se nešto hoće postići na račun drugih jugoslavenskih naroda i republika. Ističući važnost integracijskih procesa predsjednik Kučan je ustvr- dio da je moguća uskladba interesa svih naroda i republika u ovom dijelu Europe na temelju dogovora čija je pretpos- tavka suverenost i samostojnost svakoga naroda i njihova međusobna ravnopravnost. U tome smislu predsjednik Kučan je istaknuo odgovornost za rasplet jugoslavenske krize u sklopu ukupnih europskih integracijskih procesa. U vezi s očekivanim potpisivanjem hrvatsko-slovenskoga dogovora ili povelje primijetio je da tome ništa ne stoji na putu no da treba pričekati rezultat slovenskoga plebiscita, odnosno donošenje novoga hrvatskog ustava da bi se mogli konkreti- zirati sadržaji međusobnih dogovora, po mogućnosti ne samo između Slovenije i Hrvatske nego i ostalih republika. (Hina - svršetak) 070000 MET dec 90