26. KUČANOV GOVOR ZASTUPNICIMA SLOVENSKE SKUPŠTINE

LJUBLJANA, 6. prosinca (Hina) - U uvodnom izlaganju u povodu današnjeg izjašnjavanja delegata slovenske Skupštine o Zakonu o plebiscitu poslanicima se obratio predsjednik Predsjedništva Slovenije Milan Kučan, na zajedničkom zasjedanju svih triju vijeća. Na početku svog izlaganja Kučan je poslanicima Skup- štine poručio da danas odlučuju o možda najvažnijem činu, od sudbonosnog značaja za slovenski narod. Kriza, koja traje u Jugoslaviji već više od desetljeća, navela je kaže Kučan, na preispitivanje nekih ranijih odluka koje su u povijesti Sloveniju vezale uz Jugoslaviju. "Tim putem" - rekao je Kučan - "krenula je i susjedna Republika Hrvatska u kojoj će najvjerojatnije još ovaj mjesec usvojiti Ustav samostalne države". Među razlozima ubrzanih poteza ka osamostaljivanju, Kučan je naveo sporost gospodarstvene i političke reforme, te činjenice da SIV zbog pogrešaka, nedosljednosti i popuštanja raznim interesima nije uspio realizirati inače dobro zamišljenu reformu. Zato se i slovensko gospodarstvo bliži kaosu koji bi imao i političke posljedice. "Za međunarodno priznanje Slovenija mora imati na svojem teritoriju stvarnu vlast", rekao je Kučan. Za uspostavljanje te vlasti morat će se potruditi nizom mjera u prvom redu slovenska Skupština i njena vlada. Kučan je u svom izlaganju spomenuo da je "Slovenija prije ne tako mnogo vremena vodila u procesima demokratizacije ne samo u Jugo- slaviji nego i u Istočnoj Europi, a nema razloga da tako ne bude i dalje. Svoj ulazak u Europu Slovenci ne žele ostvariti na račun prava drugih jugoslavenskih naroda niti ugrožavati mir drugih europskih država. Isto tako ne želi ovim činom ugrožavati demokratske procese u onim jugoslavenskim sredinama koje se nalaze pred izborima. Predsjedništvo Slovenije misli da će po održavanju slobodnih parlamentarnih izbora u cijeloj Jugoslaviji ipak biti moguće postići demokratski sporazum o uređenju svih pitanja, koja se tiču prava svakog naroda na samoodređenje. Kučan se oštro osvrnuo i na reagiranja nekih krugova u vojnom vrhu na demokratski rasplet krize u Jugoslaviji. "Nekim krugovima u vrhu JNA očito nije po volji demokratski rasplet krize i priprema novog dogovora naroda Jugoslavije, odnosno njihovih republika o budućem životur" rekao je. Spominjući izjave nekih visokih vojnih starješina i saveznoga sekretara za narodnu obranu Veljka Kadijevića, spomenuo je nedavni zahtjev Predsjedništva Slovenije Predsjedništvu SFRJ u kojem se traži da se osigura da se "JNA ne miješa u politički život u državi, da u armiji ne djeluje nijedna politička organizacija i da aktivne vojne starješine ne sudjeluju u rukovodstvima političkih stranaka." Prema Kučanovom izlaganju odgovarajuće republičke službe raspolažu informacijama iz kojih se "može zaključiti da se JNA nije odrekla ambicija da se miješa u uređivanje političkih prilika u Sloveniji čak i upotrebom svojih jedinica. To je u je u suprotnosti sa slovenskim ustavom, pa je od Predsjedništvo Slovenije od Predsjedništva SFRJ zatražilo da se takve aktivnosti JNA spriječe, o čemu je dobilo i garancije". U nastavku Kučanova ekspozea, koji se odnosi na djelovanje JNA u Sloveniji, se kaže: "Nastavljanje ovakvih aktivnosti JNA bi, po ocjeni Pred- sjedništva Slovenije moglo ugroziti normalnu, legitimnu i zakonitu provedbu plebiscita. To bi nas suočilo s činjenicom da je naša savezna država upotrijebila oružanu silu, koja je i naša, protiv legitimne i legalne vlasti u našoj republici te protiv njenih legitimnih radnji. To bi bio ekstreman čin. Zato Predsjedništvo predlaže Skupštini Republike Slovenije da u slučaju da plebiscit ne bi bilo moguće provesti u normalnim okolnostima, sama u okviru svojih nadležnosti i na osnovi postojećeg slovenskog Ustava usvoji odluke potrebne za konstituiranje samostalne i ne- zavisne države Republike Slovenije. Moguću upotrebu sile smatrat će Republika Slovenija u svakom slučaju za akt otvorene agresije i u skladu s tim će se ponašati unutar zemlje i u inozemstvu. Takva intervencija objektivno bi promijenila karakter našega plebiscita. To bi onda nužno bio plebiscit o otcjepljenju. Slovenska skupština mora biti spremna da u tom slučaju usvoji sve potrebne odluke." Kučan je apelirao na zajedničku akciju svih stranaka prilikom provedbe plebiscita i na uzdržavanja od stranačkih nazora. U zaključnom dijelu svog izlaganja govorio je o osnovnim smjernicama, "Pisma o namjerama", kojim bi trebalo jugo- slavenskoj i stranoj javnosti protumačiti odluku o plebiscitu. Prema Kučanu međunarodno priznanje Slovenije treba ubrzati i olakšati pregovorima o pravnom nasljeđivanju Jugoslavije. Ako bi se pokazalo da dogovor o uređivanju međusobnih odnosa sa drugim jugoslavenskim narodi- ma nije moguć, onda bi Slovenija svoje legitimne interese ostvarivala kao samostalna država, iako to ne znači da ne bi bila moguća i suradnja s drugim sadašnjim republikama. Samostalna Slovenija bit će spremna za uključivanje u europske procese integracija i sistem kolektivne sigurnosti, a njena bi dugoročna politika na vojnom planu bila razoružavanje u unutarnjem, vanjskom i međunarodnom aspektu. Kučan se u zaključnom dijelu izlaganja posebno založio za dobre odnose s Republikom Hrvatskom. "Slovenija želi posebno razvijati svoju dobru suradnju sa susjednom Republikom Hrvatskom, što je, među ostalim, posvjedočeno i pripremljenim modelom mogućeg konfederalnog uređenja između jugoslavenskih naroda, koji su "zajedno pripremili Predsjendištvo Republike Slovenije i Predsjedni- štvo Republike Hrvatske. Predlažemo Skupštini da taj model ponudi na razmišljanje svim narodima Jugoslavije kao mogućnost za uređivanje međusobnih odnosa." Kučan je na kraju izrazio mišljenje da će se državljani Slovenije odazvati na referendum i omogućiti uspjeh plebiscita iako "rezultat plebiscita naravno nije ni za slovensku vlast ni za vodstva političkih stranaka mjenica bez pokrića". Kučan je predložio da se "Pismo o namjerama" u Skupštini prihvati. Na kraju svog ekspozea Milan Kučan dobio je dug aplauz iz svih skupštinskih klupa. (Hina - svršetak) 060000 MET dec 90