IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 9. prosinca (Hina) SKY News, Live at five - Poslije višetjednog boravka u Beogradu, odakle je izvješćivao o ratu u Slavoniji, Aernout van Lynden iznosi svoje dojmove u razgovoru s urednikom dnevnika. Tako uoči nastavka zasjedanja mirovne konferencije u Den Haagu, Van Lynden tvrdi da lord Carrington vrši neprekidan pritisak na europske vlade da odgode priznanje Hrvatske i Slovenije. Razlog je, kaže Lynden, što Carrington smatra da priznanje znači automatsko prenošenje borbi na teritorij BiH, a to opet znači još veće krvoproliće. Osim toga je Van Lynden istaknuo i izuzetno težak položaj stranih izvjestitelja u Beogradu. U Srbiji vlada opća ksenofobija, posvuda se čuje kako su svi protiv Srbije, a uvedene selektivne snakcije jedan su od konkretnih pokazatelja. RADIO DEUTSCHE WELLE - O problemima Hrvatske i Slovenije nakon njihova priznanja Pavao Lukšić razgovarao je s prof. Torstenom Steinom s Instituta "Max Planck" u Heidelbergu. Odgovarajući na pitanje znači li diplomatsko priznanje i gospodarsku ili čak vojnu pomoć Njemačke, odnosno kakve obveze s time nastaju za Njemačku, prof. Stein je napomenuo kako iz "diplomatskog priznanja ne proizlaze nikakave obveze". Prema njemu, čak ni UN neće imati nikakave obveze, jedino će Hrvatska i Slovenija, kao samostalne države, moći samostalno odlučivati hoće li i od koga tražiti pomoć. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - Marija Beženovska razgovarala je s makedonskim ministrom informiranja Martinom Trenevskim i upitala ga znači li, po njegovu mišljenju, Srbija opasnost za Makedoniju. "Blagi oblik agresije već postoji. Političke stranke Srbije vrše politički pritisak na Makedoniju, niječući suverenost Makedonije i njezin ustav", odgovorio je makedonski ministar informiranja i dodao kako je srbijanski potpredsjednik vlade Budimir Košutić dao izjave kojima se neposredno miješa u unutarnje poslove Makedonije i tako natjerao makedonske vlasti da drukčije razmišljaju o odnosu Srbije prema toj republici. "Htio bih podsjetiti da je sukob u Hrvatskoj počeo lansiranjem teze o nepoštovanju prava Srba u Kninu. Isti scenarij i sada se ponavlja. Navodno, krše se prava Srba u Makedoniji", rekao je Trenevski. KLEINE ZEITUNG (Austrija) - List ocjenjuje stajalište Sjedinjenih Država, koje ne žele priznati Hrvatsku i Sloveniju i istodobne upozoravaju da su nasilne akcije Srbije i njezinih saveznika jedina zapreka za mirno rješenje, "labirintom nelogičnosti", u kojem se najbolje snalaze upravo JA i Srbija. Guenter Lehofer ističe da američki primjer može biti smrtonosan na samo za Hrvate. "Ako Rusi žele spriječiti američko priznavanje Ukrajine, moraju poslati svoje snage na njezin teritorij... Da bi određena strana stekla pomoć Amerike, mora posegnuti za oružjem", komentira Lehofer. "Krajnje je vrijeme da europske drževe dovrše to ludilo", zaključuje on, dodavši da bi austrijska korektura europskog stajališta na predstojećem sastanku u Maastrichtu bila vrlo korisna. FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - "Sreća da postoji Božić. Inače bi Hrvati možda morali pričekati Uskrs", ističe Reissmueler u osvrtu na prvi precizan datum u brojnim njemačkim najavama priznanja Hrvatske. Komentirajući posjet hrvatskog Predsjednika Bonnu, Reissmueler kaže da savezni kancelar Kohl i ministar Genscher nisu sa svojim gostom razgovarali o vojnoj pomoći Hrvatskoj, uz napomenu da potencijalni kritičari njemačke suzdržanosti u vojnom aspektu ne smiju zaboraviti na sumnjičavost pojedinih zapadnih zemalja, koju njemačka vlada s pravom nastoji suzbiti. "Njemačka ne može sama vojno pomoći Hrvatima, ali civilizirani svijet neće dugo čekati prekriženih ruku. Njegova dosadašnja politika je apsurdna: mirovne snage bit će angažirane tek nakon uspostave primirja. Međutim, Srbija želi nastaviti rat", upozorava Reissmueler, dodajući da Hrvatska ne može čekati da srpska manjina, koja je iskusila rat u Hrvatskoj i ne želi više ratovati, postane većina. "Samo vojna pomoć može spasiti Hrvatsku", zaključuje on, ističući da EZ zatvara oči pred činjenicama i raspravlja o posve nevažnim pitanjima, poput gospodarskih sankcija protiv Srbije. LE MONDE - Claire Trean o stajalištu Francuske o ujedinjenju Europe, te o jugoslavenskoj krizi, izvješćuje da za gospodina Mitterranda jugoslavenska kriza prije svega otvara spektar jedne Europe koja stalno prolazi kroz ratove, te da se on kao od "kuge čuva zamaha njemačke simpatije prema Hrvatima". Mitterrand ipak "drži značajnom zaslugom Kancelara - i europskim uspjehom - što nije odstupio od svog mišljenja te je sam poduzeo inicijativu za priznavanje Hrvatske i Slovenije". Autorica nadalje piše da je za jednog čovjeka, tako ljubomornog na "svoju vlastitu domenu", teško prihvatiti ideju o zajedničkoj europskoj vanjskoj politici. Francuska želi ostati nezavisna, ali istodobno traži od Europe da ponovno uspostavi red između Hrvata i Srba. Autorica drži da "Mitterrand ne radi previše na zajedničkoj integraciji, već naprotiv radi premalo", dodajući da će Mitterrand vjerojatno priznati dvije republike nedugo nakon Maastrichta, kako bi sačuvao europski konsenzus, ali zadržavajući "pravo postavljanja svojih uvjeta". "Zajednički interesi Njemačke i Francuske jedine su Mitterrandove odrednice", zaključuje Claire Trean. (Hina) fp 090547 MET dec 91