HRVATSKA VLADA PRIHVATILA PRIJEDLOG NACRTA USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA I SLOBODAMA ČOVJEKA I O PRAVIMA NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U HRVATSKOJ

SLOBODAMA ČOVJEKA I O PRAVIMA NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U HRVATSKOJ ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Hrvatska Vlada prihvatila je prijedlog nacrta Ustavnog zakona o pravima i slobodama čovjeka i o pravima nacionalnih ili etničkih zajednica (skupina) ili manjina u Republici Hrvatskoj, priopćilo je danas Ministarstvo informiranja. Nakon višesatne rasprave, u kojoj su sudjelovali gotovo svi članovi Vlade, konstatirano je da se prije podnošenja na prihvaćenje u Saboru moraju obaviti neka poboljšanja formulacija u prijedlogu zakona, a očekuju se izmjene i dopune, koje će se učiniti na sjednicama saborskih odbora i drugih tijela pri doradi konačnog teksta. Ovoj sjednici održanoj u petak, 29. studenoga navečer pod predsjedanjem dr. Franje Gregurića, nazočni su bili i predsjednik i potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan i Vladimir Šeks, kao i članovi ekspertne skupine, koja je radila na ovom zakonskom projektu. U uvodnim napomenama potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks je istaknuo upravo završne odredbe (članak 61), u kojima se utvrđuje da će se ovaj zakon primjenjivati "nakon uspostave potpunog i trajnog mira na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, čije su granice potvrđene Ustavom bivše SFRJ iz 1974. godine i utvrđene Ustavom Republike Hrvatske iz te iste godine". Uvjet je, također, da se u općinama s posebnim položajem održe slobodni i višestranački izbori pod međunarodnim nadzorom. Istaknut je i zahtjev da se sličnim zakonima urede temeljna prava i slobode čovjeka i prava nacionalnih (narodnih) ili etničkih skupina (grupa) i u republikama koje su činile bivšu SFRJ, kako bi se osigurala prava Hrvatima i drugima na razini utvrđenoj ovim zakonom. U raspravi je naglašeno da se ovaj zakonski prijedlog oslanja na međunarodne konvencije, koje normiraju tu materiju i na odredbe Ustava Republike Hrvatske i ni u jednom svom dijelu im ne proturječi. Naprotiv, Hrvatska donosi ovaj pravni dokument zbog svoje demokratske i europske orijentacije, a ne pod pritiskom bilo kojih činitelja iz svijeta, premda se zahtjev za takvim zakonom traži i u dokumentima konferencije o Jugoslaviji u Den Haagu. Stvarno je specifično vrijeme u kojem će Sabor Republike Hrvatske donijeti ovaj zakon, jednoglasno su istaknuli članovi Vlade. Rat protiv Hrvatske se nastavlja svom žestinom u nekim dijelovima republike, a internacionalizacija jugoslavenske krize navela je Vijeće sigurnosti UN da donese rezoluciju o slanju mirovnih trupa na teritorij bivše Jugoslavije. U raspravi o zakonu nisu sudjelovali predstavnici hrvatskih općina s većinskim srpskim stanovništvom, iako je takva mogućnost bila otvorena i poželjna. Međutim, više uglednih Srba iz Hrvatske bilo je uključeno u radnim i stručnim skupinama. "Bilo koji zakon kojega hrvatski Sabor donese odbacit će političari poput Miloševića, Babića i Hadžića", istakao je ministar Živko Juzbašić, "jer oni žele osvajanje hrvatskih teritorija, a ne pravnu zaštitu Srba u Hrvatskoj". Potpredsjednik Vlade dr. Milan Ramljak je istaknuo da su naizgled suprotni ciljevi, koji se ostvaruju ovim zakonom. U njemu treba ostvariti zaštitu (srpske) manjine od (hrvatske) većine u našoj republici. Istodobno, država Hrvatska mora biti zaštićena od nezakonitog vladanja manjine. I konačno, hrvatska manjina mora biti zaštićena od većine nehrvatskog pučanstva u tim općinama. Dr. Žarko Domljan je u svojstvu predsjednika Komisije Sabora za zaštitu i unapređivanje naroda i narodnosti pohvalio radnu skupinu, sastavljenu od predstavnika Sabora, Vlade i eksperata za kvalitetno obavljen veliki posao. Radilo se vrlo intenzivno, ali je i u skraćenom roku očuvana puna pravna procedura. Sva tijela Sabora i javnost imali su mogućnost da iznesu svoja stajališta o ovom zakonskom tekstu, koji doseže najvišu razinu europskih pravnih standarda u ovoj osjetljivoj oblasti ljudskih prava. Predsjednik Vlade dr. Franjo Gregurić je istaknuo da usprkos ratnom stanju izradba ovog zakonskog prijedloga je pokazala veliku hrabrost i mudrost da se usprkos i psihološkim barijerama izradi tekst. Premijer je najavio susret s predstavnicima stranaka, koje su zastupljene u Vladi demokratskog jedinstva, a takve će razgovore obaviti i visoki predstavnici Sabora. Zanimljivo je da je predsjednik Gregurić zatražio i formalno glasanje o odluci Vlade da u načelu usvoji prijedlog ovog ustavnog zakona. Od 21 nazočnog ministra, prijedlog je prihvaćen uz jedan glas protiv (ministar pravosuđa i uprave, član HNS-a, Bosiljko Mišetić). Vlada je donijela i više značajnih odluka, između kojih i osnivanje inozemnog ureda Republike Hrvatske u Ottawi, Ontario, Kanada. Za opunomoćenog predstavnika predložen je mr. Andre Fistonić, rođen u Zastražišću na otoku Hvaru, a već je više godina ugledni poslovni čovjek u Kanadi. Vlada je usvojila i odluku o podnošenju zahtjeva za primanje Republike Hrvatske u međunarodne organizacije i institucije. Raskidom državno-pravnih veza s dosadašnjom SFRJ, Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država stekla je pravo učlanjivanja u međunarodne organizacije i institucije od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske je suglasna da Republika Austrija pruža u hitnim i humanitarnim slučajevima odgovarajuću pomoć državljanima Republike Hrvatske u smislu i opsegu dogovorenog između ministarstava inozemnih poslova dvije države. Vlada je donijela i načelnu odluku da preporuči Saboru Republike Hrvatske da formalno zatraži učlanjivanje u Vijeće Europe. Vlada je suglasna da se pokrene postupak pregovora o učlanjivanju Republike Hrvatske u Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA). Vlada je prihvatila navode Deklaracije Republike Madžarske i SSR Ukrajine o nacionalnim manjinama i donijela odluku o pristupanju toj Deklaraciji. (Hina) mc 301127 MET nov 91