SABORSKA KOMISIJA RASPRAVLJALA O PRIJEDLOGU ZAKONA O PRAVIMA I SLOBODAMA NACIONALNIH ILI ETNIČKIH SKUPINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

SLOBODAMA NACIONALNIH ILI ETNIČKIH SKUPINA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Komisija za zaštitu i unapređenje ravnopravnosti naroda i narodnosti Sabora Republike Hrvatske, u raspravi koju je vodio predsjednik Komisije dr. Žarko Domljan, razmatrala je danas prijedlog Zakona o pravima i slobodama čovjeka i o pravima nacionalnih (narodnih) ili etničkih skupina (grupa) u Republici Hrvatskoj. Prijedlog Zakona pripremili su članovi te saborske Komisije zajedno s grupom stručnjaka iz Hrvatske, na poticaj Haaške konferencije, koja je, kako je rekao dr. Domljan, dala precizne upute za takav dokument. Donošenje takva zakona uvjet je za formalno međunarodno priznanje Hrvatske, a i za druge republike iz bivše Jugoslavije koje žele međunarodno priznanje, precizirao je Domljan. Uz preporuke iz Haaga i sve važeće međunarodno-pravne konvencije i povelje, kako je rečeno na sjednici Komisije, priprematelji zakona vodili su računa o odredbama Deklaracije o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, Povelji o pravima Srba u Hrvatskoj i temeljima Ustava Republike Hrvatske, koji određuje okvire Prijedloga toga zakona. Prijedlog zakona na 21 stranici obuhvaća poglavlja Temeljnih odredaba, Prava i sloboda čovjeka, Kulturnu autonomiju i druga prava nacionalnih (narodnih) ili etničkih skupina (grupa), Posebni autonomni status područja u kojima Srbi čine natpolovičnu većinu, poglavlje o imovini i financiranju područja s posebnim statusom, zatim Međunarodni nadzor i suradnju, Sudsku zaštitu, Kažnjive radnje i Završne odredbe. U tih 9 poglavlja, od ukupno 59 članaka najviše ih je u četvrtom poglavlju - 34 članka - gdje je, između ostaloga, utvrđeno da se "područja u kojima Srbi čine natpolovičnu većinu konstituiraju u autonomne cjeline koje imaju pravnu posebnost unutar Republike Hrvatske, a koja je jedinstvena i nedjeljiva na osnovu ustavnih načela". Zakonski prijedlog predviđa da ta područja tvore sljedeće općine: Dvor, Glina, Kostajnica, Vojnić, Vrginmost, Benkovac, Donji Lapac, Gračac, Knin, Obrovac i Titova Korenica. Granice tih općina utvrđene su Zakonom o područjima općina u Republici Hrvatskoj, i to odredbama citiranog zakona koje su bile na snazi 30. svibnja 1990. godine. Te će općine, predviđeno je, tvoriti dva autonomna kotara, Knin i Glinu, koji će biti izvan sastava županija, a na čijem će području u cijelosti djelovati ustrojstvo državne vlasti Republike Hrvatske propisano Ustavom, zakonima i drugim propisima te međunarodim ugovorima kojime je Republika Hrvatska stranka. Skupštine autonomnih kotara i općina, te njihova izvršna i druga tijela birat će se na temelju načela o razmjernoj zastupljenosti stanovnika glede nacionalne pripadnosti, predviđeno je u prijedlogu Zakona. U obrazloženju prijedloga Zakona stoji da nakon stupanja na snagu Zakona i nakon povratka svih izbjeglica na njihova ognjišta, valja provesti slobodne i demokratske izbore, nakon čega će legalni predstavnici srpskog i hrvatskog naroda tamo ustanoviti kotarske skupštine i imenovati druge organe. "Ne radi se ni o kakvoj 'autonomnoj pokrajini' po Ustavu SFRJ iz 1974. niti o 'srpskoj autonomiji' koja bi bila država u državi, ili u bilo kakvom federalnom odnosu s Hrvatskom, nego se radi o srpsko-hrvatskom autonomnom području u jedinstvenoj i nedjeljivoj Republici Hrvatskoj, čiji je režim zamišljen tako da stvarno štiti brojčanu manjinu", ističe se u obrazloženju prijedloga Zakona. Prema nekim poznatim presedanima, predviđeno je, stoji dalje u obrazloženju, da se tamo provode propisi kotarske skupštine, ali i svi propisi Republike Hrvatske. Usporedno, zamišljeno je, djeluju i sudovi republike i sude u svim stvarima koje nisu u nadleštvu kotarskog sudstva. Također, hrvatska vlada tamo imenuje i svoje povjerenike, a na sličnim se načelima zasnivaju i policijske kotarske snage. Demilitarizaciju područja ovaj nacrt zakona ne predviđa. Radi se o osjetljivom pitanju koje će biti predmetom budućeg međunarodnog ugovora, a zatim možda i posebnog hrvatskog zakona, navodi se u obrazloženju. U današnjoj raspravi sudjelovalo je više stručnjaka i članova Komisije. Među prvima, dr. Đorđe Pribićević upozorio je da će ostvarivanje toga zakona ovisiti o dobroj političkoj volji onih koji su ga donijeli i o povjerenju građana na koje će se odnositi. Dr. Drago Roksandić drži da bi zakon trebao imati ustavnu snagu i upozorio je da "hitnost njegova donošenja može donijeti i negativne posljedice." On je protiv kriterija apsolutne većine jer to, po njemu, dovodi do borbe za prostor, a zauzima se za "personalnu autonomiju individualnih i kolektivnih prava". Po Gordani Grbić, taj prijedlog proizvodi različitosti između naroda i nacionalnih manjina, dok je predsjednica Saveza Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj Vesna Pichler upozorila da će on negativno djelovati na manjine koje su raspršene i nigdje ne predstavljaju značajan postotak stanovništva. Mnogo je Nijemaca i Austrijanaca zbog rata izbjeglo u inozemstvo i teško da će se vratiti, što njihovu manjinu još više obesnažuje, rekla je ona. Predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić ocjenjuje zakon zadovoljavajućim, ali drži da uz njega treba donijeti i niz drugih zakona na čija se područja naslanja Zakon o pravim i slobodama čovjeka i o pravima nacionalnih ili etničkih skupina u Republici Hrvatskoj. On je zažalio što zakon nije donesen prije godinu dana, jer da je to Ustav Republike Hrvatske dopuštao. Mato Arlović je predložio da Zakon uz prava njegovim korisnicima propiše i obveze, a predstavnica Saveza Čeha i Slovaka u Hrvatskoj Leonora Jantova, pozdravljajući donošenje Zakona, izrazila je zabrinutost u pogleadu mogućnosti njegove primjene s obzirom na sudbinu koja je stigla sve građane u Hrvatskoj, a koja se posebno negativno odrazila na manjine. Dr. Domljan je kazao da će o Zakonu još raspravljati više saborskih i vladinih tijela, te klubovi zastupnika. Donošenje Zakona predviđeno je, po hitnom postupku, na saborskom zasjedanju početkom prosinca, rekao je dr. Domljan. (Hina) mn 211432 MET nov 91