HRVATSKA: NOVOSTI U POSLOVANJU SA SLOVENIJOM

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Najveće su teškoće u poslovanju između Hrvatske i Slovenije, nakon proglašenja monetarne samostalnosti te republike 8. listopada, iskrsle u platnom prometu. Zbog toga je, među ostalim, privremeno prekinut robni promet između dvije republike. Točnije, u međuvremenu su razmjenjivane robe za robu, promet kojima je dopušten u obje republike. Potpisivanjem Platnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije omogućeno je otvaranje distribucijskih kanala, ali će robni promet biti pod odgovarajućom kontrolom obiju republika. Na to će utjecati sistem plaćanja između dviju republika, instrumenti vanjskotrgovinskog poslovanja i carinska kontrola pa je Gospodarska komora Hrvatske ovih dana organizirala više predavanja na kojima su zainteresirani privrednici upoznati s novitetima u poslovanju sa Slovenijom. Pritom je u opsežnim izlaganjima stručnjaka istaknuto da poduzeća i druge pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koje samostalno obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana, a prema zakonu nemaju svojstvo pravne osobe, mogu izvoz roba i usluga naplatiti u valuti koja se po propisima druge zemlje ne može transferirati, ako je s tom zemljom sklopljen sporazum o plaćanju u domicilnim-netransferibilnim valutama. Tako je izvoz roba i usluga u Sloveniju moguće naplatiti preko nerezidentnih računa, koje pri stranim bankama mogu otvarati banke i poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovlaštena za poslovanje s inozemstvom. Treba reći da poduzeća mogu otvarati nerezidentne račune samo po posebnom ovlaštenju Narodne banke Hrvatske uz određene uvjete, a takvo se odobrenje izdaje najdulje za godinu dana. Potraživanja u slovenskim tolarima mogu se koristiti za plaćanje uvoza roba i usluga u Republiku Hrvatsku, za prijenos na nerezidentni račun druge osobe, za kapitalna ulaganja u skladu s propisima kojima se reguliraju ulaganja u inozemstvu i drugo. Naplata izvoza roba i usluga mora se obaviti u rokovima propisanim zakonom, a danom naplate smatra se dan kada je iznos odobren na nerezidentskom računu banke. Carinski postupak na granici Hrvatske i Slovenije reguliran je zakonima i jedne i druge republike. Tako se za uvoz roba slovenskog porijekla primjenjuje preferencijalna stopa "slobodno" i temeljem toga se ne naplaćuje posebna uvozna pristojba, kao ni pristojba za izravnavanje poreskog opterećenja uvozne robe. Naplaćuje se samo pristojba za carinsko evidentiranje od 1 posto i porez na promet. Isto važi i za izvoz roba hrvatskog porijekla u Sloveniju. Režimi uvoza i izvoza roba, kako su razvrstani u važećoj odluci u Hrvatskoj, primjenjuju se i u poslovanju sa Slovenijom. To znači da je za pojedine robe potrebno prethodno ishoditi potvrdu za izvoz i uvoz ako je roba na kontingentu, odnosno odgovarajuću dozvolu i suglasnost ako je roba na režimu dozvole ili LSB režimu. Propisani postupak za kompenzacijske, reeksportne i druge poslove u vanjskotrgovinskom poslovanju primjenjuju se i u poslovanju s Republikom Slovenijom. Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije, svoj će status morati regulirati i dijelovi pravnih subjekata iz Slovenije u Hrvatskoj i obrnuto. Kako će biti uređen njihov pravni status ovisit će, dakako, o interesu pravnih osoba u čijem su sastavu. (Hina) sj 060947 MET nov 91