DANAS PREMIJER, NEKADA TERORIST

JERUZALEM, 1. studenoga (Reuter/Hina) - Britanska je vlada nekoć pokušavala uloviti Yitzhaka Shamira (Jichak Šamir). Sada s njim pregovara o budućnosti Bliskog istoka. SAD odbija pregovarati s Jaserom Arafatom zbog njegova "terorizma", a Shamirovoj vladi daje kredite od tri milijarde dolara godišnje. U petak je na mirovnoj konferenciji u Madridu sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al-Šareh mahao jednom starom britanskom potjernicom sa slikom Yitzhaka Shamira i izjavio da je ona bila štampana jer je Shamir "bio terorist". Shamir ni u kom slučaju nije osamljen među svjetskim leaderima mračne prošlosti, osobito na Bliskom istoku. Sirijski predsjednik Hafez al Asad domogao se vlasti učestalim pučevima, tijekom kojih je prolijevao krv svojih sunarodnjaka. Zapad vrlo uljudno zanemaruje njegovu prošlost, kao uostalom i bivše živote mnogih drugih leadera čije su se zemlje borile protiv kolonijalizma. Shamir je bio u trijumviratu na čelu "Sternove bande" (Štern). Ta je skupina svojim akcijama često užasavala i ostale pripadnike židovske gerile. Sternova je banda nastala tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Britanija, koja je tada vladala Palestinom, bila u ratu s nacističkom Njemačkom, koja je opet pokušavala istrijebiti europske Židove. Sternova se banda borila protiv Britanije. Među najsenzacionalnijim akcijama bilo im je umorstvo lorda Moynea (Mojn) 1944. godine, tadašnjeg britanskog državnog ministra za Bliski istok. Također i atentat na švedskog plemića Bernadottea, koji je te 1948. godine bio mirovni posrednik UN. Shamir se priključio Irgunu odmah po dolasku u Palestinu iz Poljske, 1935. godine. Organizacija Irgun već je bila ekstremnija od ostatka židovskoga podzemlja, a 1940. raspala se zbog problema u vezi s prijedlogom prekida vatre u dogovoru s britanskim vlastima. Avraham Stern vodio je odmetnutu frakciju, a kad su ga 1942. ubili britanski policajci, trijumvirat u kojem je bio i Shamir preuzeo je vodstvo i tako je ostalo sve do osnivanja države Izrael, 1948. godine. Ova se skupina službeno zvala Lohamei Herut Izrael, Borci za slobodu Izraela. Bavila se atentatima i napadima na policijske postaje, vlakove i državne ustanove. Godine 1947. slali su pisma-bombe britanskim političarima izvan Palestine. Skupina je 1948. godine odigrala ključnu ulogu u napadu na arapsko selo Deir Jasin, blizu Jeruzalema, kada je poginulo najmanje 120 civila, među njima žene i djeca. Strah od masakra bio je glavni razlog bježanja arapskih seljaka pred židovskom vojskom tijekom arapsko-izraelskg rata 1948. godine. Tako se začeo problem palestinskih izbjeglica, neriješen ni danas, četiri desetljeća kasnije. Shamir nikad nije požalio zbog svoje prošlosti. U jednom interviewu u rujnu rekao je da "osobni teror" u borbi protiv neprijatelja opravdava činjenica da je cilj bio pravedan. Nije Shamir prvi bivši "terorist" na čelu Izraela. Naslijedio je Menachema Begina (Menahem Begin), koji je vodio Irgun tijekom rata protiv britanskih vlasti. Beginova je glava bila ucijenjena na 10.000 funti sterlinga. Menachem Begin je svoju preobrazbu u političara kojeg svijet prihvaća okončao 1979. godine, kada je s egipatskim predsjednikom Anuarom el Sadatom podijelio Nobelovu nagradu za mir, nakon potpisivanja prvog mirovnog sporazuma s nekom arapskom državom. (Hina) 011657 MET nov 91