ITALIJA ŽELI ŽIVJETI U DOBRIM ODNOSIMA SA SLOVENCIMA, ALI I S HRVATIMA I SRBIMA

SRBIMA LJUBLJANA, 16. listopada (Hina) - Talijanski ministar vanjskih poslova Gianni de Michelis u interviewu rimskoj dopisnici slovenskog Dela odgovorio je "na niz pitanja o stvarima i problemima koji su u posljednje vrijeme unosili prilično nejasnoća u odnose između Slovenije i Italije, Hrvatske i Italije, ostatka Jugoslavije i Italije, a posebno je naglasio da se ovaj put radi o interviewu pomirenja sa Slovencima. Prvo se pitanje odnosilo na priznanje Slovenije i Hrvatske, o čemu De Michelis kaže "da Itailja neće imati drukčija stajališta od cijele EZ, kao u slučaju Baltika" dodavši da "to vrijedi i za Austriju". "Međutim, događaji posljednjih tjedana približili su trenutak u kojemu nastaju okolnosti za priznavanje novog položaja. Mi se nadamo da će se to dogoditi u okviru teze koju cijelo vrijeme zastupamo, dakle u okviru uspješnog završetka haške mirovne konferencije". De Michelis drži da je ta konferencija dosegla točku koja otvara tu mogućnost. Ako se konferencija ne završi uspješno, Europa će morati prihvatiti mjere sa značajem sankcija, posebno gospodarske. Obje hipoteze mogu se obistiniti za mjesec ili dva, dakle u oba slučaja u vrlo kratkom roku, i to će omogućiti Zajednici da zauzme konačno stajalište. Politički problem priznanja nikad nije bio pod upitnikom, to su "naša vrlo jasna stajališta i bilo bi besmisleno dvoumiti se o njima" kazao je de Michelis. Na tvrdnju dopisnice Dela da "Srbi u Hrvatskoj više ne prihvaćaju pojam zaštite manjina", talijanski ministar je rekao: "U dokumentu što ga je potpisao Milošević točno je utvrđeno o čemu se radi i to pobuđuje nadu u mogućnost političkog rješenja. Ali znam da manjine na obje strane imaju politički interes da sruše nastojanja za miroljubivo rješenje. Ponavljam, u haškom dokumentu riječ je o zajednici suverenih država, o čuvanju manjina i ni o kakvom mijenjanju granica uporabom sile. Ponovio bih još da vrlo cijenimo stajališta predsjednika Tuđmana i njegova nastojanja kako bismo došli do miroljubiva rješenja - uza sve žrtve i uništavanja u Hrvatskoj". Na pitanje je li priznanje Slovenije i Hrvatske nekakav oblik prijetnje Srbima i vojsci da bi pregovarali, De Michelis odgovara da "nije, nije više",na što je upitan 'otkada'? De Michelis je na to naveo da je to bio možda dojam u Sloveniji, istknuvši uz ostalo "mi smo uvijek mislili samo da bi priznanje obje republike izvan određenog konteksta povećalo rizik rata ... U nastavku De Michelis naglašava kako cijeni dokument slovenske Vlade pri proglašenju neovisnosti, jer traži najveću suradnju sa susjednim državama, a ističe kako je Italija bila među prvima koja se odlučila priznati putovnice i kako poduzima sve da se u EZ prihvate "pragmatične odluke u korist uklanjanja smetnji u međunarodnoj trgovini sa Slovenijom". "Mogu li priznanje interpretirati kao politički akt načelnoga značenja? - zanimalo je dopisnicu. "U vašoj ste zemlji opsjednuti s tim problemom, jedinim koji nije važan. Nikad nije bilo upitno hoće li vam biti priznano pravo na neovisnost". (...) De Michelis drži da je inzistiranje na tom pitanju "određen oblik egoizma", da je slovenska kriza trajala samo do brijunskoga sastanka, pa kaže: "Ja moram kao talijanski političar kazati da je u našem interesu živjeti u dobrim odnosima sa Slovencima, ali i s Hrvatima i Srbima. Ali to mora biti i vaš interes, naime, traženje oblika zajedničkoga života. Ne znam kakvo značenje ima tražiti sada granicu između civilizacije i barbarstva, to nema smisla." Što se tiče priznanja, De Michelis je odgovorio da se to odnosi na sve republike koje to budu željele naglasivši - "Premda će se stvari vjerojatno diferencirano odvijati, ne možemo postaviti Hrvatsku u nesnosan položaj". (...) Na pitanje o Osimskom sporazumu, De Michelis je kazao da je "završeno određeno povijesno razdoblje i kako očito na drugoj strani više neće biti Jugoslavije, nego nešto drugo, valja pogledati kako bi se ugovori prilagodili novom stanju. Naravno da talijanska vlada polazi od točno određenih točaka, posebno u vezi s pitanjem granica. Ostaju nedodirljive, rezultat su određenoga povijesnog razvoja." (Hina) dd 162347 MET oct 91