POVIJESNI TRENUTAK I ZA ŠPORT, I ZA HRVATSKU

ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Utorak je, 10. rujna, osnutkom Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), definitivno povijesni datum ne samo za hrvatski šport nego i Hrvatsku uopće, koja mukotrpno krči put k međunarodnom političkom priznanju, ostvarenju tisućljetnog državotvornog sna. Osnivanje HOO je, također, ispunjenje gotovo stoljetne želje hrvatskih športaša da dobiju svoje vrhovno olimpijsko tijelo te korak ka glavnom cilju, natjecanju pod hrvatskom zastavom na olimpijskim igrama. Svečanoj osnivačkoj sjednici u zagrebačkom hotelu "Esplanade", osim istaknutih športskih djelatnika, športaša i osvajača olimpijskih odličja, prisustvovao je i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, potpredsjednik hrvatske Vlade Mate Granić, zatim ministri u Vladi Andrija Hebrang, Vlatko Pavletić i Zvonimir Šeparović te gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić. Nakon kratka podsjećanja na povijest olimpijske ideje u Hrvatskoj, uslijedilo je osnivanje HOO koji tvore 32 člana (predstavnici republičkih granskih saveza olimpijskih športova, predstavnik Hrvatskog društva športskih novinara, Udruženja liječnika športske medicine Hrvatske i Fakulteta za fizičku kulturu zagrebačkog Sveučilišta). Nakon toga prihvaćena su i Pravila HOO. Za predsjednika HOO izabran je Antun Vrdoljak, predsjednik Atletskog saveza Hrvatske, a dopredsjednici su Mirko Novosel (Hrvatski košarkaški savez) i Zdravko Hebel (Hrvatski vaterpolo savez). U Vijeće HOO su, uz Antuna Vrdoljaka, Mirka Novosela i Zdravka Hebela, ušli Zlatko Celent, Marijan Flander, Matija Ljubek, Marijan Malović, Drago Marović i Damir Škaro. Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, koji je proglašen prvim počasnim članom HOO, nazočnima se obratio prigodnim riječima, istaknuvši općedruštveno značenje osnivanja HOO u cilju brže afirmacije Hrvatske na međunarodnom planu. Predsjednik HOO Antun Vrdoljak je, na osnovi razgovora koje je vodio s ljudima iz olimpijskog pokreta, obećao da će na Olimpijskim igrama u Barceloni godine 1992. nastupiti hrvatski predstavnici u barem tri natjecanja (košarci, vaterpolu i rukometu). Izrazio je nadu da će to biti pod hrvatskim zastavom, a ako Hrvatska do tog trenutka ne bude međunarodno politički priznata, pod bijelom olimpijskom zastavom, pod kojom su nastupali športaši bivše Istočne Njemačke, čiji su uspjesi natjerali svjetsku zajednicu na političko priznanje. Treba istaknuti da svi članovi HOO, predsjednik i dopredsjednici, te Vijeće imaju četverogodišnji mandat. (Hina) zg 101313 MET sep 91