DR. MILAN RAMLJAK: EUROPSKI PARLAMEţT PRIZNAO LEGITIMITET VRHOVNIŠTVIMA SLOVENIJE I HRVATSKE

SLOVENIJE I HRVATSKE ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - "Europski parlament u točki 10. svoje najnovije Rezolucije o stanju u Jugoslaviji priznaje demokratski legitimitet, također i u okviru Jugoslavije, predsjednicima, parlamentima i vladama Slovenije i Hrvatske izabranim na slobodnim, mirnim i demokratskim izborima u skladu sa zakonima Jugoslavije, Slovenije i Hrvatske. Davanje legitimiteta na taj način slovenskom i hrvatskom vrhovništvu implicite znači i priznavanje legitimiteta njihovim ustavnopravnim dokumentima i političkim odlukama". Ovu ocjenu rezolucije koju je u srijedu u Strasbourgu usvojio Europski parlament iznio je u razgovoru za Hinu podpredsjednik vlade Republike Hrvatske dr. Milan Ramljak. On je u Strasbourgu predvodio delegaciju Hrvatske u kojoj su još bili i predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove dr. Hrvoje Kačić i predsjednik Odbora za ljudska prava Neven Jurica. Vodeće poslaničke grupe Europskog parlamenta - socijalisti, demokršćani, liberali, konzervativci, ujedinjena europska ljevica i "zeleni", konsenzusom su usvojili novu "Rezoluciju o stanju u Jugoslaviji", treću u ovoj godini. U njoj se polazi od načelnog stava da jugoslavenski ustav priznaje pravo na samoodredenje, pa i pravo na otcjepljenje, da narodi uživaju pravo da sami izaberu tip vladavine. Inzistira se kod toga da se proces odvija na miran i (Hina - nastavlja se) 94. DR. ... (2) demokratski dogovoren način. U točki 9. ove rezolucije (citat) "pozivaju se vlasti u Srbiji da se prestanu odupirati iznalaženju dogovora o novim institucijama u Jugoslaviji i da napuste svoj centralistički pristup u svjetlu nove političke situacije". Europski parlament u točki 10. rezolucije (citat) "priznaje demokratski legitimitet, također i u okviru Jugoslavije, predsjednika, parlamenata i vlada Slovenije i Hrvatske, izabrane na slobodnim, mirnim i demokratskim izborima u travnju 1990. godine u skladu s jugoslavenskim, slovenskim i hrvatskim zakonima i podvlači protivljenje uporabi vojne sile protiv tih vlasti". Po mišljenju dr. Ramljaka sugovornici hrvatske delegacije nisu imali istovjetne ocjene stanja i njihovih uzroka, kao ni predodžbe o budućnosti. Ono što je, međutim zajedničko svima jeste to da je "održanje Jugoslavije definirane ustavom iz 1974. godine neodrživo". Dr. Ramljak je podsjetio na brojne susrete i razgovore delegacije Hrvatske s istaknutim europskim uglednicima. Delegacija je razgovarala s glavnim tajnikom Europskog vijeća Catherine Lalumiere, predsjednikom Europskog parlamenta Enriqueom Baronom Crespom, zatim s čelnicima frakcije socijalističkih poslanika Eissom Woltjerom, predsjednikom frakcije pučkih stranaka Egonom Alfredom Klepschom, čelnikom liberala Valerie Giscard D Estaingom, leaderom britanskih konzervativaca Christopherom Jacksonom i drugim uglednicima. Dr. Ramljak je posebno podvukao da su se svi sugovornici složili u tome da se sve promjene u (Hina - nastavlja se) 94. DR. ... (3) Jugoslaviji moraju izvršiti na miran način i demokratskim dogovorom. Neki ocjenjuju, nastavio je dr. Ramljak, da je moguće na novim institucionalnim rješenjima očuvati jugoslavensku državu, dok drugi vide jedini izlaz u formiranju i priznavanju samostalnih i suverenih država. "Većina sugovornika bliža je drugom stajalištu" - podvukao je dr. Ramljak. On je posebno iznio dio razgovora s Valerie Giscard D Estaingom koji, kako kaže Ramljak, "nije u svakom pogledu blizak ekstremnim stajalištima". Na kraju njihova razgovora bivši francuski predsjednik podsjetio je na svoju zemlju u vrijeme kada je spoznala da je nemoguće održati njen kolonijalni imperij. Kad je Francuska shvatila da su kolonije daleka prošlost i da je bitka za njih bezizgledna, ona im je odlučila garantirati slobodu i pobrinula se da za prijelazno razdoblje osigura, doduše labave, ali prikladne strukture za osiguranje mirnog i trajnog oslobođenja. Potpredsjednik vlade Hrvatske dr. Milan Ramljak održao je u Strasbourgu i konferenciju za novinare na kojoj je istakao odlučnost Hrvatske u izvršenju ustavnih odluka o samostalnosti i suverenosti, te izrazio mišljenje da su izgledi za konfederalni savez sadašnjih jugoslavenskih republika bili puno veći prije godinu dana ili šest mjeseci nego danas. "Od kada je Srbija povela propagandni, gospodarski i oružani rat protiv Hrvatske i Slovenije, od tada su izgledi za konfederalni savez sve manji", rekao je dr. Ramljak u razgovoru s novinarom Hine. (Hina) 120000 MET jul 91