GRADNJA NOVIH ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA JEDINO RJEŠENJE

VELIKA, 26. lipnja (Hina) - Hrvatska uvozi 40 posto električne energije, pa se njena nestašica reflektira na cjelokupni razvoj gospodarstva. To je rečeno na današnjoj konferenciji za tisak Hrvatske elektroprivrede u Velikoj kod Slavonske Požege kojoj je bio nazočan ministar energetike i industrije dr. Božo Udovičić. Ocijenjeno je da taj problem Hrvatska mora prvenstveno rješavati gradnjom novih elektroenergetskih objekata, ali ne može prihvatiti zahtjeve za ukidanjem nuklearne elektrane Krško, čiji je suvlasnik 50 posto, a koja joj daje 15 posto potrebne električne energije. Dva su kapˇtalna objekta koje Hrvatska elektroprivreda mora dovršiti: Termoelektranu Plomin II i dalekovod Zagreb - Rijeka. Medutim, nedostaju sredstva, pa se traže domaći i strani krediti. Unatoč problemima oko gradnje TE Plomin II u Hrvatskoj elektroprivredŤ predvidaju da bi probna proizvodnja mogla započeti u trećem kvartalu 1993. godine, a ujedno je rečeno, da će ona obvezno raditi sa sustavom za odsumporavanje. Medutim, Hrvatska elektroprivreda mora ići i na gradnju objekata na druge energente. Najviše prednosti ima plin, jer je to energent kojeg u stanovitim količinama ima i Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda ne zanemaruje ni gradnju hidroelektrana, iakc je u dosadašnjim razgovorima s Madžarskom propao dogovor o gradnji hidroelektrane u Durdevcu, a radit će i na gradnji termoelektrana, iakc neće zanemariti ni nuklearne elektrane, prateći svjetska kretanja gradnje nuklearki i probleme radiaktivnog otpada. Veliki problem gradnje novih elektroenergetskih objekata je odabir lokacija, jer postoje veliki otpori stanovnika odredenih područja. Medutim, u Hrvatskoj elektroprivredi naglašavaju da se mora razumjeti da su resursi energenata u Hrvatskoj vrlo ograničeni, a da je prvi korak u izboru lokacija napravljen. Naime, radna skupina Vlade obavila je izbor kriterija za lokaciju elektroenergetskih objekata, poštujuću svjetske kriterije, a u njihovoj izradbi sudjelovalo je više od pedeset ustanova i znanstvenika. Hrvatska elektroprivreda iz vlastitih akumulacijskih sredstava, kako je priopćeno na konferenciji za novinare, ne može financirati gradnju novih objekata, pa je upućena na strane kredite i zajednička ulaganţa. Do sada je sklopljen sporazum s američkom tvrtkom "Hidraco", da bˇ se ušlo u zajedničku gradnju i eksploataciju hidroelektrane u Leššu, akumulacijskog sustava u †aprazliji i hidroelektrana u Krčiću. Očekuje se da bi radovi na tim objektima mogli početi polovicom 1992. godine. (Hina) mc 260000 MET jun 91