INTERVIEW DR. FRANJE TUĐMANA "VEČERNJEM LISTU"

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - U povodu jubilarnog desettisućitog broja "Večernjeg lista", s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tudmanom razgovarao je novinar tog zagrebačkog dnevnog lista Branko Tuđen. Prenosimo dio interviewa koji će biti objavljen u sutrašnjem "Večernjem listu". Na pitanje novinara kakvi su mu dojmovi s prvog susreta s predsjednicima Izetbegovigem i Miloševićem, dr. Franjo Tuđman je odgovorio: - Na žalost, postignuto je tek to da su se pregovori poveli, da smo se dotaknuli bitnih problema, ali ni izdaleka još nema spremnosti za pravo suočavanje s njima. Koji su stvarni problemi u Bosni i Hercegovini? - pitao je novinar, a predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odgovorio: - BiH je suočena s djelovanjem SDS-a na izdvajanju onih dijelova te republike u kojima je većinsko srpsko pučanstvo. Jasno, time se automatski postavlja problem sadašnjeg statusa BiH. Nasuprot takvom zahtjevu SDS-a, hrvatsko pučanstvo BiH s pravom je postavilo pitanje što s nama. Vi znate da u BiH ima izrazito kompaktnih područja s hrvatskim stanovništvom, poput zapadne Hercegovine, a osim toga Hrvata ima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Isto tako se postavlja pitanje gotovo dva milijuna muslimanskog življa. Mi u Hrvatskoj od samog početka bili smo jasni u tom pogledu. Bili smo za to da i Bosna i Hercegovina u sadašnjim granicama stupi u savez suverenih republika, drugim riječima, tražili smo da narodi BiH u cjelini treba da sami odlučuju o svojoj sudbini. Na pitanje kako gleda na činjenicu da se broj Hrvata neprestano smanjuje, predsjednik Franjo Tuđman je odgovorio: - Problem je u tome što je hrvatsko pučanstvo, osobito u BiH, bilo ne samo zapostavljeno, nego u svakom pogledu prikraţeno. Hrvati su neprekidno iseljavali u Hrvatsku i u svijet i postoji stalna tendencija opadanja hrvatskog pučanstva u HiH. Shvatljivo, mi o tome moramo voditi računa, jer oni su sastavni dio hrvatskog naroda, pa i u kontekstu već postojećih granica Republike Hrvatske i BiH. Tim je granicama, povučenim poslije Drugog svjetskog rata, prihvaćena linija osmanlijskog osvajanja, i one su za Hrvatsku i u pravnom i svakom drugom pogledu potpuno neprikladne. Osim toga odvojile su i jedan dio najkompaktnijeg hrvatskog stanovništva. U odnosu na stanje u kojem SDS već izdvaja područja nastanjena srpskim pučanstvom ispod središnje bosanskohercegovačke vlasti, mi smo željeli razmotriti problem BiH u cjelini. Na pitanje što je s područjima tzv. Krajine, jer je ona za Hrvatsku od izuzetnog značenja, budući da je to ne samo povijesno nego i geografsko-strategijsko pitanje, predsjednik Tuđman je odgovorio: - Uopće ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor kome to područje pripada. Izričito sam to kazao i na sastanku koji smo imali s rukovodstvom Srbije i na sastanku s predsjednikom Miloševićem. Na konstataciju novinara da se problem tog dijela Hrvatske nastanjenog pretežito srpskim pučanstvom objektivno nameće, predsjednik Tuđman je rekao: - Mi smo bili do krajnjih granica pomirljivi u traženju demokratskih rješenja. Pri tome i ostajemo, ali ne budemo li mogli riješiti probleme na miran, demokratski način, nebemo trpiti odmetništvo i trganje hrvatskog nacionalnog i državnog teritorija, kako se to pokušava u Kninu, i upotrijebit ćemo sva sredstva da uspostavimo pravni poredak. Jeste li o tome razgovarali s drugim republičkim čelnicima? - pitao je novinar, a predsjednik Tuđman odgovorio: - Moji sugovornici, predsjednici, nisu našli nikakvih razloga protiv takva stanovišta Hrvatske i suglasili su se da je to hrvatski nacionalni teritorij, i sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da taj kninski terorizam, koji je nanio ne samo političke nego i gospodarske štete Hrvatskoj i ditavoj Jugoslaviji, većina srpskog stanovništva ne odobrava. To se vidjelo i sudjelovanjem znatnog dijela, gotovo polovice srpskog pučanstva u referendumu i posebno javljanjem sve većeg broja ljudi iz tih općina u kojima su odmetnici nametnuli teror i zlostavljaju i srpsko stanovništvo. Ono se i samo javlja s inicijativama da se upostavi pravni poredak. Vjerujem da ćemo i kninski slučaj razriješiti političkim putom, na demokratski način. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je u sutrašnjem jubilarnom, desettisućitom broju zagrebačkog "Večernjeg lista" odgovarao i na pitanja o procesu razdruživanja, o tome koliko će hrvatska i slovenska odluka o osamostaljenju utjecati na druge pregovarače, o platformi predsjednika Izetbegovića i Gligorova, o međunarodnim reagiranjima na hrvatsko osamostaljenje, a na pitanje novinara što misli o izjavi talijanskog ministra vanjskih poslova De Michelisa kako ne može razumjeti zašto Milošević ne prihvaća Mesića, predsjednik Tuđman je rekao: - Nama odgovara da Mesić preuzme Predsjedništvo zato, jer bismo time dobili uvid u ono što se hoće s jugoslavenskom armijom. S tog gledišta mogli bismo normalnije provesti proces razdruživanja i eventualnog udruživanja u savez suverenih republika. A što su Srbi time htjeli? Mislim da uzroke treba tražiti u tome što se oni još nisu odvikli od toga da su Hrvatskoj mogli postavljati zahtjeve. Od 1918. do nedavno oni su Hrvatskoj postavljali zahtjeve i u Hrvatskoj su nalazili takvu situaciju i takve političare koji su te zahtjeve ispunjavali. Bili su spremni odricati se bitnih hrvatskih interesa za tobožnji mir, nadajući se da će se njihovom dobronamjernošću i kompromisima odnosi jednom srediti. Ja sam otvoreno rekao da su takva vremena jednom za svagda prošla. Oni su se vjerojatno ipak nadali, misleći da ćemo mi pristati, bilo da zamijenimo Mesića, bilo da pristanemo na to da se odreknemo svog sadašnjeg mandata po poslovniku. Drugi razlog je možda u tome da su htjeli dokazati da im više nije do Jugoslavije, da žele veliku Srbiju". (Hina) ds 190000 MET jun 91