INTERVIEW PREDSJEDNIKA REPUBLIKE DR. FRANJE TUĐMANA "GLASU AMERIKE"

ZAGREB, 4. lŤpnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman u interviewu koji je večeras dao specijalnom izvjestiocu iz Zagreba Krešimiru Fijačku za "Glas Amerike", na pitanje što očekuje od šeste runde razgovora republičkŤh predsjednika koji u četvrtak počinju u Sarajevu je rekao: "To treba biti završni sastanak predsjednika na temu da li je moguć sporazum o preobrazbi jugoslavenske zajednice u savez suverenih republika država, ili ako ni.je razlaz. Prema svemu onome što se do sada odvijalo na tim sastancima nema baš puno izgleda za neki uzajamni dogovor. No, s obzirom na niz okolnosti koje su se u meduvremenu zbile, oko izazivanja krize ustavne promjene predsjednika, na intervenci.je i SAD-a i EZ-a, možda je posljednji trenutak da Srbija pristane na takvo nešto iako po dosadašnjem, zato nema izgleda.' Zamoljen da komentira prijedlog Izetbegovića i Gligorova, predsjednik Tudman je istaknuo kako je to jedan kompromisan prijedlog, koji je u osnovi konfederalan, ali ima i federalnih elemenata i "zbog toga su oni željeli da bude prihvatljiv i za Srbiju". "No, na temelju dosadašnjih iskustava i to ne bi bilo prihvatljivo za Srbiju", dodao je on, rekavši da bi "glede nas u Hrvatskoj i Sloveniji, to mogla biti neka osnova za razgovore, ali ipak mi u Hrvatskoj i Sloveniji ne bismo mogli pristati na takav prijedlog, jer bi on morao biti doraden u smislu nacrta kakvog smo mi (Hina - nastavlja se) 77. INTERVIEW ... (2) predložili o savezu suverenih država" Na upit da li promjena stajališta Europske zajednice o Jugoslaviji, u kojoj ona govori i o mogućnosti saveza suverenih republika uz poštivanje unutarnjih i vanjskih 9ranica, može utjecati na rješenje jugoslavenske krize, dr. Tudman je potvrdno odgovorio. "Mislim da to može utjecati kao i dosta izrˇčito ustrajanje Sjedinjenih Američkih Država na pronalaženju demokratskog rješenja. No, nisam siguran da jedna iracionalna politika s kakvom smo suošeni, tj. sa srpskim pretenzijama za stvaranje velikosrpske Jugoslavije ili Velike Srbije, da će se ta srpska politika osvrnuti ozbiljno na te prijedloge. Tijekom razgovora predsjednik Tudman pojasnio je i termin skandinavizacije, kazavši da je o tome pisao i prije dvadeset godina, a i u svojoj knjizi "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi". "Polazio sam od to9a da su se narodi Skandinavsko9 poluotoka sve do 1905. ovoga stoljeća medusobno sukobljavali oko dominacije, pa su se tada razišli na miran način, i ostalo je švedskih nacionalnih manjina u Pinskoj, i finskih u Švedskoj itd., sve do švedsko-norveških i švedsko-danskih problema. A danas je skandinavski poluotok gotovo uzor u svakom pogledu, u smislu demokracije, neovisnosti zemalja i suradnje medu zemljama. I vjerujem, a i u svojoj posljednjoj knjizi "Bespuća" sam napisao, da su narodi Balkanskog poluotoka i ovog dijela jugoistočne Europe, a uostalom Hrvatska nije sastavni dio Balkanskog poluotoka ne9o je dio jugoistočne Eţrope, već iscrpˇli sve ono što se na nerazumnosti i nerazboritosti i na medusobnom poricanju moglo učiniti, te da bi bilo vrijeme da pobijedi razbor i da dode do (Hina - nastavlja se) 77. INTERVIEW ... (3) moglo učiniti, te da bi bilo vriieme da pobijedi razbor i da dode do jednog medusobnog sporazuma o stvaranju, ako ne prijateljskih, onda bar snošljivih dobrosusjedskih odnosa", istaknuo je hrvatski Predsjednik. Osvrćući se na srpsku ekspanzŁonističku politiku on je dodao, da bez obzira što je Milošević nositelj takve politike, on ju nije sam kreirao. "S tom politikom se mi susrećemo na ovom tlu od prošloga stoljeća, tj. od Garašaninnva "Načertanija" pa na dalje", istaknuo je predsjednik Tudman, kazavši kako je ta politika bila ˇntelektualno programski zasnovana u poznaitom memorandumskom stilu SANU. "No, razumije se, Milošević ju ie provodio i nien ie zastupnik, ali danas več imamo i one koji idu dalje od MiloševŤća, čak i iedan Vuk Drašković s tobože svojim demokratskim programom, a da ne spominjem četničkog vojvodu Šešelja", izjavio ie dr. Tudman. On se osvrnuo i na razgovore koje je hrvatsko vodstvo vodilo sa srpskim vodstvom, pa i predsjednik Tudman osobno sa Miloševišem, istaknuvši da je ipak bŤlo nekih nagovještaja da bi i srpska strana, pa i sam Milošević, bili voljni da se nadu rješenja na demokratskim osnovama, tj. takva da bi zadovoljilo i srpski i hrvatski narod - i Hrvatsku i Srbiju. "U tom smislu sam izrazio nadu da nademo izlaz iz te duboke krize, najdublje u kojoj su se narodi na ovom tlu nalazili u posljednjih pola stoljeća - mirnim demokratskim putem", zaključio je dr. Tudman. Odgovarajući na pitanje što ako do kraja lipnja ne dode do sporazuma, hrvatski predsjednik je izjavio: "Ako ne bi došlo do sporazuma o tHina - nastavlja se) 77. INTERYIEW ... l4) ugovornom uredenju odnosa i o savezu dršava, onda će Hrvatska kao i Slovenija donijeti odluke o osamostaljivanju. Mislim da će tu odluku slijediti, prema onome što su dosad izjavljivali, predsjednici Makedonije i vjerojatno Bosne i HercegovŤne, s tim da se u BiH već sada zbivaju takvi dogadaji koji dovode u pitanje samo odlučivanje". "Prema tome, ako ne dode do sporazuma do tih rokova, onda je proces razdruživanja neizbješan i onda bˇ trebalo usmjeriti sve napore razboritih političkih snaga i u Jugoslaviji, da uz pomoć medunarodne zajednice i Europske zajednice i SAD pronademo mirni razlaz da izbjegnemo tragediju", rekao je dr. Tudman na kraju interviewa emitiranog večeras na "Glasu Amerike". (Hina) dd 040000 MET jun 91