PRIOPĆENJE SA ČETVRTOG SASTANKA PREDSJEDNIKA REPUBLIKA PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTAVA REPUBLIKA ODRŽANOG 18. TRAVNJA 1991.

PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTAVA REPUBLIKA ODRŽANOG 18. TRAVNJA 1991. $ U OHRIDU $ OHRID, 18. travnja (Hina) - Predsjednici republika, odnosno Predsjedništava republika, danas su u Ohridu nastavili razgovore za prebrođavanje političke i državne krize u Jugoslaviji i o karakteru buduće jugoslavenske zajednice. Na sastanku je raspravljano pitanje provođenja referenduma o izjašnjavanju građana u republikama u vezi s dva rješenja o karakteru buduće jugoslavenske zajednice. Donijet je zaključak kojim se predlaže skupštinama svih republika da do konca svibnja 1991. raspišu referendum na kojem će pitanja biti formulirana tako da se uz ostalo dobije i jasan odgovor građana da li su zato da se sadašnja jugoslavenska zajednica transformira u (1) savez suverenih država ili (2) da ostane savezna država. Pod dva navedena modela (rješenja) podrazumijevaju se koncepti bliže definirani u priopćenju sa sastanka predsjednika republika, odnosno predsjednika Predsjedništava republika u Kranju 11. travnja 1991. Predsjednik Republike Srbije i predsjednik Predsjedništva Crne Gore drže da prijedlog o neposrednom odlučivanju između savezne države i saveza država zanemaruje činjenicu da Jugoslavija postoji i da umjetno stavlja građane u poziciju da se odlučuju između nesporne činjenice o postojanju Jugoslavije kao međunarodno-pravnog subjekta i opcije o savezu suverenih država od kojih ni jedna kao suverena i nezavisna danas ne postoji. Izjašnjavanje o mogućem savezu suverenih država zahtijevalo bi da se te i takve države, kao nezavisne i suverene, prije toga konstituiraju i definiraju na temelju neposredno izražene volje građana i naroda koji u njima žive. U tom smislu, reepublike u kojima je pokrenuta inicijativa da se konstituiraju kao nezavisne i suverene države - morale bi prije toga da se putem referenduma izjasne da li su za ili protiv izdvajanja njihove republike iz Jugoslavije i njeno konstituiranje u nezavisnu i samostalnu državu. Izjašnjavanje bi moralo omogućiti utvrđivanje volje i odluke pripadnika svih jugoslavenskih naroda, koji u republici žive. Bit proširivanja prava naroda na samoodređenje i referenduma o navedenom pitanju jest da se nijedan narod i nijedna republika ne mogu protiv volje zadržati u Jugoslaviji, ali ni protiv volje izvesti iz Jugoslavije. Niti se Jugoslavija kao država jednostranim aktom može ukinuti. Slovenija je referendum (plebiscit) na kome se izjasnila za samostalnu i nezavisnu državu već obavila. U skladu s Izjavom o dobrim namjerama i Rezolucijom o razdruživanju Slovenija je spremna za razgovore o postavljanju moguće zajednice suverenih država na prostoru dosadašnje Jugoslavije. Dogovoreno je da se nastavi razgovor o osnovnim zajedničkim funkcijama, koje će ponuditi konkretna rješenja za odnose u budućoj zajednici. Predsjednici su se složili da je nužno započeti razgovore o utvrđivanju principa za sporazumno reguliranje međusobnih prava i obveza iz dosadašnjeg zajedničkog življenja u SFRJ, jer zato postoji i interes i potreba bez obzira na konačno rješenje političke krize. Rezultati referenduma i dogovora o budućim zajedničkim funkcijama, kao i načina njihovog reguliranja bit će temelj o razrješenju jugoslavenske krize. Na današnjem sastanku predsjednici su se dogovorili da se u svim republikama osiguraju nužni uvjeti za poštivanje pravnog poretka. U tom smislu nužno je da republički i savezni organi poduzmu potrebne mjere kako bi svim građanima u zemlji, kao i turistima u nastupajućoj sezoni, osigurali potpuna sigurnost i mir. (Hina) 180000 MET apr 91