PRIOPĆENJE VIJEĆA ZA NARODNU OBRANU I ZAŠTITU USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE

HRVATSKE ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske održalo je 20. ožujka 1991. 14. sjednicu kojoj je predsjedavao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Na sjednici je razmotreno jučerašnje priopćenje Štaba Vrhovne komande oružanih snaga SFRJ te uvjeti za nastavak pregovora za demokratski rasplet jugoslavenske krize. Tekst priopćenja glasi: "Razvitak događaja u zemlji posljednjih dana značio je novi poraz politike koja državnu krizu u Jugoslaviji želi riješiti s pozicija sile. Vijeće je primilo k znanju, da je armijski vrh ipak ovim priopćenjem prihvatio odluku Predsjedništva o neproglašenju izvanrednog stanja i o mobilizaciji. Konstatirano je da Štab Vrhovne komande oružanih snaga SFRJ ne postoji kao institucija u miru, pa je zaklanjanje iza ovog naziva sračunato da impresionira javnost i dramatizira situaciju. Javnost ima pravo znati tko stoji iza nepotpisanog priopćenja tzv. Štaba Vrhovne komande te zahtijevati odgovornost onih koji traže uvođenje izvanrednog stanja. Vijeće je ocijenilo neprihvatljivţm stajalište iz priopćenja Štaba kao i iz pisma Štaba Predsjedništvu SFRJ, te ukazalo na proturječnosti između ta dva dokumenta. 1. Unatoč stajalištu da se JNA neće miješati u političke dogovore o budućnosti zemlje ovim priopćenjem armijski vrh nastoji diktirati uvjete pod kojima se treba odvijati "mirno i demokratsko rješenje jugoslavenske krize". Nigdje gdje se armija miješala u politiku nije postignuto demokratsko rješenje. 2. Iz priopčenja se može zaključiti da li se Oružane snage SFRJ samo formalno vraćaju pod vrhovno zapovjedništvo Predsjedništva SFRJ i strukture savezne vlasti. U popratnom pismu uz priopćenjejkoje Štab šalje Predsjedništvu Jugoslavije stoji da se "Oružane snage i Štab Vrhovne komande, kao stručno i profesionalno telo u oblasti rukovođenja i komandovanja ne oslobađaju odgovornosti za opstanak i bezbednost zemlje", te da će te "ustavne odgovornosti i obaveze bezuslovno izvršavati" Štab Vrhovne komande čak zadržava pravo "podizanja borbene gotovosti dela jedinica JNA ... zavisno od razvoja situacije i konkretnih okolnosti" na temelju vlastite prosudbe. Zadržavanje takve arbitražne uloge JNA izvan važećeg ustavnog uređenja značilo bi tihi vojni udar, pa je potrebno da Predsjedništvo SFRJ stavi jasno do znanja JNA da je njena uloga u sprovođenju, a ne kreiranju politike. 3. Pojedinci u armijskom vrhu ne mogu skidati odgovornost za provođenje Naredbe o razoružanju paravojnih već to pravo ima samo Predsjedništvo SFRJ. U pogledu te odgovornosti proturječna je formulacija u priopćenju sa formulacijom u pismu tzv. Štaba Vrhovne komande Predsjedništvu SFRJ. U ishitrenoj naredbi Predsjedništva SFRJ govori se o "razoružanju ilegalnih paravojnih formacija" i izričito navodi da se to ne odnosi na Teritorijalnu obranu i legalne policijske snage. Iz priopćenja štaba, današnjeg govora predsjednika Borisava Jovića i jučerašnjeg govora predsjednika Slobodana Miloševića jasno je da se, pod time sada misli na legalne policijske snage Republike Hrvatske i Teritorijalnu obranu Republike Slovenije. Republika Hrvatska zato predlaže da Predsjedništvo SFRJ povuče Naredbu jer ona već duže vrijeme nepotrebno stvara napetost u Jugoslaviji. Vijeće također smatra da zahtjev JNA za vraćanje Teritorijalne obrane u sistem rukovođenja i komandovanja utvrđen Ustavom može u miru značiti samo njihovo vraćanje u nadležnost republika. 4. Neprihvatljivo je da se u priopćenju tzv. Štab Vrhovne komande poziva na svoju ulogu u obrani "Ustavom SFRJ utvrđenog društvenog poretka", jer su rezultati izbora u svim jugoslavenskim republikama dokinuli taj društveni poredak i uveli višestranačku parlamentarnu demokraciju. Pozivanjem na obranu socijalističkog poretka autori prioćenja poistovjećuju se s političkim programom sadržanim u čuvenoj Informaciji Političke uprave SSNO. 5. Dužnost je državnih organa republika, prije svega ministarstava unutrašnjih poslova, a ne oružanih snaga da sprečavaju međunacionalne sukobe i jamče unutrašnji red i pravni poredak. Neprihvatljivo je da JNA zadržava pravo da se miješa u međunacionalne i međustranačke odnose. 6. Vijeće podsjeća da je od samog početka pregovora u Predsjedništvu Jugoslavije Republika Hrvatska ponudila nastavak financiranja JNA u prijelaznom periodu do postizanja dogovora, kao i načela na kojima bi se obrana u savezu suverenih republika trebala reorganizirati, a koja bi garantirala nacionalnu sigurnost svih republika kao i socijalnu sigurnost oficirskog kadra, uz uvjet dosljedne depolitizacije i profesionalizacije JNA." II. U nastavku rada, Vijeće je razmatralo i izlaganje predsjednika Predsjedništva SFRJ u ostavci, dr. Borisava Jovića, što ga je danas podnio u Skupštini Republike Srbije, te s tim u vezi ocijenilo: "Ekspoze gosp. Jovića ocijenjen je potpuno neprihvatljivim, budući da samo ponavlja i dalje zaoštrava optužbe o navodnoj podršci većine članova Predsjedništva SFRJ, "protuustavnim i protuzakonitim postupcima koji vode raspadu zemlje." Istovremeno, gosp. Jović odnosno, Skupština Republike Srbije, u suprotnosti s Ustavom SFRJ i s vlastitim, republičkim Ustavom, razrješuje člana Predsjedništva iz SAP Kosovo. U svezi s ovim, Vijeće je utvrdilo da razrješenje gospodina Rize Sapundjije znači ozbiljnu povredu ustavnih načela, koja zahtijeva hitnu reakciju Ustavnog suda Jugoslavije. Vijeće je dalje ustvrdilo da su se nezakonita i ratnohuškačka stajališta Borisava Jovića nastavila i u kasnijoj raspravi u Skupštini Republike Srbije, u kojoj su prevladale neprihvatljive optužbe iz poznatog protuhrvatskog i protudemokratskog arsenala beogardskih sredstava javnog informiranja." Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske upoznato je sa inicijativama predsjednika Hrvatske i Slovenije dr. Franje Tuđmana i Milana Kučana o sazivu zajedničke sjednice predsjednika republika, te s time u vezi ističe: "Do inicijative Predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije za sazivanje sastanka svih predsjednika republika, odnosno, predsjedništava republika, došlo je u vrijeme kada se nije znalo da bi se ranije najavljeni sastanak u Predsjedništvu SFRJ, zakazan za 21. ožujka, mogao održati, s obzirom na to da su predsjednik, dr. Borisav Jović i članovi Predsjedništva, Nenad Bućin i Jugoslav Kostić podnijeli ostavke, a predsjednik Republike Srbije, Slobodan Milošević objavio da ne priznaje odluke Predsjedništva SFRJ. Kako su oni sada naglo promijenili svoje stajalište, a postoji i objektivni interes da se nastavi kontinuitet u radu Predsjedništva, osobito u njegovoj funkciji Vrhovne komande oružanih snaga, Vijeće je predložilo da se, sporazumno s vrhovništvima drugih republika, predloženi sastanak svih predsjednika odloži za petak, 22. ili ponedjeljak 25. ožujka 1991. Predstavnik Republike Hrvatske, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ, gospodin Stipe Mesić, sudjelovat će u radu sutrašnje sjednice Predsjedništva SFRJ". Ispravak: Obavijest redakcijama Na 2. stranici Priopćenja ... prva rečenica pod rednim brojem 2. treba da stoji: "2. Iz Priopćenja se može zaključiti da se oružane snage ... " (Hina)