DR. FRANJO TUDMAN GOVORIO ZAŠTUPNICIMA HRVAVATSKOG SABORA (NASTAVAK II)

(NASTAVAK II) $ 61. DR. TUDMAN... (21) ekspanzionističkih stajališta, da su u raspravi odustali od takvih zahtjeva koji su se zasnivali na tim osnovama i da smo se bili suglasili najprije s vodstvom Srbije u razgovorima od dva popodne do osam i pol navečer, a zatim i u Predsjedništvu Jugoslavije, da treba tražiti demokratsko rješenje, da se vojska vrati u vojarne, a mi da dezaktiviramo rezervnu miliciju. Ali, dok smo se mi to dogovarali, oni su započeli onu nezapamćenu hajku i kampanju s filmom o ţpegelju i sa svim onim što je slijedilo do dana današnjega. Razumije se, ni tada ni sada mi nismo bili naivni i znali smo s kakvim se koncepcijama suočavamo znali smo o čemu će ishod ovisiti. Znali smo da će ishod ovisiti o našoj snazi, o našoj spremnosti da branimo slobodu, demokraciju i suverenitet Republike Hrvatske, a i o potpori demokratskog svijeta, koju smo dobili toga dana, a i inače. U tim i takvim okolnostima valja podsjetiti da su Slovenci, čiji su pogledi u početku bili u potpunosti istovjetni s našim, svoja gledišta sve više radikalizirali iz dvaju razloga - kao prvo stoga što su u tim razgovorima dolazili do spoznaje da su polazišta za rješavanje krize toliko suprotstavljena da je među njima teško naši neki spoj, neke dodirne točke, ali ne samo to, nego i zbog toga što je postalo gotovo javna tajna da im je (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (22) rečeno: "Idite, bre, što pre." Znači, ne samo da im je rečeno da je njima dopušteno otići nego im je čak preporučeno da idu što prije. Razumije se, naši prijatelji Slovenci vode svoju politiku, politiku interesa slovenskog naroda, i zbog toga su oni u tim i takvim okolnostima došli i do toga da su jučer donijeli tu svoju rezoluciju o početku postupka za razdruživanje. Znači, nisu još uvijek prekinuli sudjelovanje u razgovorima o mogućem stvaranju saveza ili zajednice suverenih država, ali prišli su ovome čak i s obrazloženjem, ispravnim obrazloženjem da je razdruživanje odnosno stvaranje čistih računa o obvezama i pravima koje otpadaju na pojedine republike, zapravo preduvjet i za stvaranje mogućeg saveza ili zajednice suverenih republika, ili pak za razlaz. Kod ostalih republika doživljavali smo isto tako evoluciju gledišta, koja je došla do izražaja istom poslije višestranačkih izbora. I tu imamo činjenicu da Makedonija stoji odlučno na stajalištu suverenosti republika, dakle, da se suverene republike dogovaraju, da je na njima da se dogovore o mogućoj zajednici i o tome što će prenijeti na eventualni mogući savez. Ako sam ja već prije u nekim izjavama za inozemstvo, a i u razgovorima na Predsjedništvu, kazao da, ukoliko bi Slovenija istupila, razdružila se, izdvojila, da ni Hrvatska ne bi ostala u takvoj Jugoslaviji, u ostatku Jugoslavije, bez obzira što, kao što rekoh, Hrvatska mora voditi računa i o onom dijelu hrvatskog naroda koji ne živi u Republici Hrvatskoj, ali sam stavio do znanja da znači Hrvatska ne bi ostala ukoliko Slovenija donese (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJ ... (23) odluku da izlazi iz Jugoslavije, i Hrvatska ne bi ostala u toj Jugoslaviji. Vodstvo Makedonije sadašnje isto tako je izričito se izjasnilo da ako nema Hrvatske i Slovenije da onda nema ni Makedonije u toj Jugoslaviji. Držanje Bosne i Hercegovine s obzirom na njezine unutarnje prilike je nešto složenije. Oni su pošli od toga da su republike suverene, ali su nastojali da pomire, da možda ta buduća zajednica ne bi trebala biti savez država nego li ipak jedna država, na što smo mi ukazali da mi imamo puno razumijevanje za probleme Bosne i Hercegovine s obzirom na njezin nacionalni sastav, ali da ne možemo pristati na nikakva polovična rješenja, jer sa takvim polovičnim rješenjima imamo i odveć gorkih iskustava, i da to što predlažu oni da je to nešto što podsjeća na Ustav od 1974. godine ili čak manje od njega, a upravo i taj Ustav, pobornici moderne federacije, pobornici jedne centralističke federacije negiraju i ne zadovoljavaju se s njime. Kako će se kretati dalje držanje Bosne i Hercegovine tek trebamo vidjeti. Predsjednik Bosne i Hercegovine gospodin Izetbegović mi je kazao da su oni već postavili, da su htjeli donijeti rezoluciju o suverenosti republike, ali da su se predstavnici Srpske demokratske stranke suprotstavili tome i da ne znaju kako će se dalje to razvijati. Da biste vidjeli na kakvim se gledištima danas nalazimo, mislim da imate dovoljno elemenata, znači imamo sa jedne strane naš prijedlog za savez ili zajednicu suverenih republika koju podržava Slovenija, ali sa tendencijom što skorijeg izlaska. Imamo (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (24) tendenciju, imamo gledište Makedonije koja prihvaća to s nastojanjem da se nade rješenje za očuvanje zajednice, a držanje Bosne i Hercegovine ovisit će o daljem unutarnjem, prije svega, unutarnjem razvitku i o držanju Jugoslavenske armije. U svakom slučaju Bosna i Hercegovina iz dosadašnjih razgovora dala je znati da ako bi Hrvatska i Slovenija izašla, da i njezin opstanak u ostatku Jugoslavije ne bi bio moguć. Ali, isto tako, a mi to i nismo postavili, ako mi izađemo da tražimo da ona mora pristupiti nekoj konfederaciji hrvatsko-slovenskoj, uostalom nismo ni zapoćeli neke razgovore o djelomičnoj konfederaciji. Oni koji polaze, koji se suprotstavljaju našem, ne samo našem nacrtu o savezu ili zajednici suverenih republika, nego koji su započeli, nezapamćeno u povijesti hajku i protiv demokratske vlasti uspostavljene u Hrvatskoj i protiv čitavog hrvatskog naroda na dobro pripremljenim teorijama o žrtvama fašizma, o genocidnosti čitavog hrvatskog naroda, o ustašoidnosti, fašisnosti, itd. to su zapravo oni pobornici koji se ne mogu pomiriti ni sa ovakvom federacijom, a kamo li sa konfederalnim savezom, i koji se ne mogu pomiriti čak sa opstojnošću hrvatskog naroda, koji eventualno mogu zamisliti kao što su to i otvoreno rekli, neki ostatak ostataka Hrvatske, koja bi se vidjela običnim okom sa Sljemena ili Zagrebačke katedrale. Kod toga je veoma važno uočiti da se ne radi samo o suprotstavljanju, znači takvom dršavno-pravnom rješenju koje bi zadovoljavalo nesrpske narode, nego da se radi o jednom zaokretu od onog početnog opredjeljenja za demokratski izlaz, za (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (25) demokratsku društveno-političku reformu, da se radi o zaokretu koji teži restauraciji bivšeg boljševičkog socijalizma i da se pri tom ne radi samo o slučaju u Jugoslaviji, nego da su se znači potučene komunističke snage dogmatske u nas i hegemonističko-unitarističke snage pribrale, i da su krenule u pokret za obnavljanje znači i komunističke partije u okviru Jugoslavenske narodne armije i oko nje i s otvorenˇm političkim i programskim obrazloženjem da socijalizam nije skinut, da socijalizmu pripada budučnost, da Sovjetski Savez ostaje glavna sila uz Ameriku i oslonac komunističkih snaga. Pri tom se čak u izričaju i rječniku upotrebljava isto opravdanje za intervenciju sovjetske armije u baltičkim zemljama, kao i u uputama za rat u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i za pripremu vojne intervencije protiv demokracije u Hrvatskoj. A da se radi o pokušaju restauracije komunizma šire u svim zapravo srednjoevropskim i istočnoevropskim zemljama gdje je taj socijalizam doživio slom, najbolje pokazuje i slučaj Madžarskee Pošto smo mi kupili naoružanje jednim dijelom i u Madžarskoj, i to ne preko madžarske vlade nego posredstvom redovnih trgovinskih agencija, onda je komunistička opozicija u Madžarskoj napregla sve snage i mobilizirala sve da bi oborila demokratsku vladu Madžarske, što je najbolji dokaz kako se radi o pridizanju ne samo glave, nego i o međunarodnom pokušaju ponovnog uspostavljanja komunističkog bloka i podjele Evrope. U tim i takvim okolnostima gdje se Jugoslavenskoj narodnoj armiji pridaje sve veda važnost i dodjeljuje posebna uloga, bili su oni razgovori kritičnog dana kada sam ovdje tako rekuč (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (26) iz Sabora odlazio na razgovore u Beograd, i kada mnogi ljudi i prijatelji i ovdje u Saboru nisu bili zadovoljni s takvim korakom, smatrajući da nemamo šta razgovarati. Međutim, politika se ne vodi samo srcem, politika se mora voditi i razumom, i čak one sile koje imaju silu da nametnu svoju volju moraju razgovarati, a kamo li one snage koje svoju volju ne mogu nametnuti, koje svoje pravo ne mogu izborlti siloma Jasno je da mi nismo išli u Beograd zato da bismo popustili u bilo čemu od svojih ciljeva i od svojih zahtjeva za suverenošću Republike. I mi smo tada postigli ne samo to da sprijećimo krvoproliće, ja osobno sam vjerovao da bi i da dode do vojne intervencije na kraju hrvatski narod pobijedio uz pomoć svijeta, ali bila bi to skupa pobjeda, ali smo svojim držanjem htjeli dati potporu i onim krugovima u drugim republikama i u saveznim vrhovimao pa i u Jugoslavenskoj narodnoj armiji koji su za demokratsko razrješavanje. I treba posebno istači da smo tog dana, te noči prvi puta dobili izričite izjave, iznudili ako hoćete izričite izjave i od predsjednika Predsjedništva gospodina Jovića i od saveznog sekretara obrane Kadijevića, ono što je i sadršano u toj izjavi da se poziva na uspostavu pravnog poretka na čitavoj teritoriji. Znači ako smo se sporazumjeli da se Armija povuče u vojarne, da mi demobiliziramo ili dezaktiviramo rezervnu miliciju, u isto vrijeme je rečeno, pozvalo se da se upostavi pravni poredak na čitavoj teritoriji, rečeno je da je naše pravo da uspostavimo pravni poredak u Kninu i svugdje drugdje i da se Armija ne smije u to miješati. To je tada rečeno. I u tome je bio, ako hoćete (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (27) i uspjeh tih tadašnjih pregovora, ali i mi se i nadalje susrećemo s namjerama obaranja demokracije u Hrvatskoj i suverenosti Republike Hrvatske i pomoću obnavljanja Komunističke stranke- Pokreta za Jugoslaviju i pomoću davanja specijalnih ovlaštenja jugoslavenskoj vojsci. Kako su se stvari u tom pogledu razvijale od onih početnih gledišta do danas imam nešto iz sjednice Predsjedništva 31. siječnja, gdje Jović ističe da je Predsjedništvo SFRJ "više puta javno i zvanično u Skupštini Jugoslavije proklamovalo i saopštilo da se Ustav Jugoslavije i zakoni Jugoslavije moraju dosledno poštovati, a pogotovo je to važno u periodu dok ne dođemo do novih rešenja". Znači i to kako se s tim Ustavom itd. postupalo i poštovalo u Srbiji, itd. a jedan segment u okviru toga jesu vojni propisi i vojni zakoni za koje je zadušena Jugoslavenska narodna armija i ne treba nitko da se skandalizira time što netko inzistira da se poštuju i vojni zakoni i svi drugi zakoni. Od toga mi nikako ne močemo odustati, jer ne bi bilo moguće ostvariti u miru rasplet jugoslavenske krize. Naglašavamo da republička vodstva nemaju pravo, u postojećoj Jugoslaviji nemaju pravo da mijenjaju ono što je u nadležnosti Federacije bez dogovora u Skupštini Jugoslavije, nemaju pravo, ponavljam. To što oni misle da imaju pravo na osnovu svog suvereniteta da preuzmu te funkcije kod sebe i odlučuju samostalno, pa onda dolazi do sukoba nadležnosti, zato mi nismo krivci i ukoliko je u nekim stvarima Republika Hrvatska, Slovenija ili bilo tko odlučila da na svojoj teritoriji tako i tako organizira ne znam kakvu obranu ili bilo šta, ako je to u (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (28) sukobu sa zakonima Jugoslavije mi nismo krivi, zakoni Jugoslavije se moraju poštovati to smo vam govorili, a vi niste verovali. Prema tome, Predsjedništvo Jugoslavije ovdje nikome ništa ne može da pomogne, naprotiv ćvrsto mora da traži sprovođenje vojnih zakona Jugoslavije kao što to važi i za druge zakone. Molim da se ne povezuje pitanje armije sa politićkim pitanjem. Kao što je pitanje Saveza komunista Jugoslavije, jer to su politička pitanja i ako vi prihvaćate demokraciju, a čini mi se da je prihvaćate samo pod uslovom da komunizam ne može da dođe u obzir onda i oni imaju pravo kao i svi drugi da propagiraju svoje stavove i da se bore za Jugoslaviju. Prema tome, to je gledište Jovića. On doduše ostaje po mnogim pitanjima sve više u manjini, ali se nastoji sa takvim gledištima isposlovati neko rješenje u njihovom duhu do 15. svibnja, kad bi trebalo doći do smjene na vrhu Predsjedništva, kad predstavnik Hrvatske treba doći. I znaći u inzistiranju na tome da se provede da vojska ima pravo da provede naredbu Predsjedništva, a pokazalo se da ta naredba zapravo i nije bila donijeta za to da bi se razorušale neke neregularne, nelegalne vojne formacije nego da je bila donešena zato da bi se moglo ići na razorušanje legalnih formacija hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, da bi se išlo zahtjevom hapšenja jednog hrvatskog ministra, pa drugog, pa hrvatske vlade itd., onda je vrijeme da mi kažemo: mi smo tada, 25. pristali da se provede istraga protiv nelegalnih, ali takvih nelegalnih nije hrvatska Vlada stvarala, hrvatska Vlada je stvarala, naoružavala svoju legalnu miliciju, što je njezino (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO... (29) ustavno pravo i po bivšim ustavima, osobito po sadašnjem Ustavu, o čemu nećemo ni sa kim razgovarati. Međutim, oni su započeli istragu protiv toga i zbog toga je vrijeme da mi danas kažemo, dosta toga gospodo, mi nećemo dopustiti da se armija ili bilo tko miješa u unutarnji suverenitet Republike Hrvatske. Mi smo do sada nekoliko puta izjavljivali da cijenimo to što JNA dala i svoj udjel demokratskoj preobrazbi, što se nije miješala, nije onemogućavala provedbu višestranačkih izbora. Mi znamo isto tako da u toj Jugoslavenskoj armiji ima veoma odgovornih ljudi koji jesu za provedbu tih demokratskih načela o kojima smo se dogovorili za izlazak iz krize. Mi isto tako znamo da treba voditi raćuna i o životnim interesima pripadnika Armije kao pojedinaca i kao cjeline, ali se ti interesi ne mogu riješiti na nedemokratski naćin i angažiranjem Armije u retrogradnom smislu, pokušaja ne samo restauracije komunizma nego i stavljanja Armije u službu jedne hegemonističke i unitaristiške politike. A da se u tom smislu i nadalje nastavlja presija, da pojedinci iz Armije uspijevaju Armiji nametnuti takvu ulogu, ja ću vam potkrijepiti onim o čemu sam izvještavao i na sjednicama Predsjedništva. Jučer sam, recimo, dobio podatke kako je sastav KOS-a na teritoriji Hrvatske povećan i 200 posto u odnosu na mirnodopsko stanje, kako kontroliraju i žele kontrolirati sve pore života, itd. Danas sam, praveči pribilješke za ovo izlaganje, dobio od Komande Pete vojne oblasti, iz Operativnog centra, preko Ministarstva unutrašnjih poslova, ovakvu obavijest: "Inspekcija Oružanih snaga SFRJ nalazi se na teritoriji Republike Hrvatske, u Podravini i Moslavini, gdje u toku ove sedmice vrši kontrolu određenih (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (30) jedinica i sve planirane aktivnosti izvodi po svom posebnom planue To je nešto s čime se mi susrećemo od uspostave demokratske vlasti, pa naovamo. Iz našeg Centra za obavještavanje dobio sam izvješće iz Novog Marofa - u cijelosti imam dostavjeno izvješće primljeno od Općinskog odbora Zlatar-Bistrica 20.2. u 9,30 sati: "Sjevernim graničnim dijelom općine Zlatar-Bistrica, a na području Novi Marof u večernjim satima 20. 2. pojavile su se jedinice JNA. Postavile su straže pored vitalnih objekata na cesti prema Varaždinu i Zagrebu kao ţ na cesti prema Budinščini. Zaustavljaju i legitimiraju vozače, predsjećnik Izvršnog vijeća navodno je o tome obaviješten teleksom, kao i zapovjednik policijske stanice. Dana 20. 2. u 17,30 sati južnim područjem sela Jeretovec naletjelo je osam helikoptera, 19. 2. u večernjim satima šest helikoptera nadlijetalo je sjeverni dio općine 2latar. Stanovništvo je uznemireno.' Prema tome, vode se akcije za uznemiravanje, za psihičko iscrpljivanje, itd. Kada se spuštao predsjednik Sabora po povratku iz Njemačke, vojni helikopteri isto su tako nadlijetali aerodrom, a onda, da bude do kraja - imamo informacije kako će (što ne mora biti točno, ali što može biti takoder element psihičkog rata i pokušaja rastrojstva hrvatske vlasti i hrvatskog pučanstva) u subotu i nedjelju, 23. i 24. doći do pokreta tenkovskih jednica u okolici Zagreba, itd. Prema tome, i nadalje se pokušava koristiti Jugoslavensku narodnu armiju, uvlačiti je u to da bude stalno prisutna, stvaraju se nenormalni uvjeti za dovršenje pregovora o izlasku (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (31) iz krize. Jasno, s ciljem obaranja demokratske vlasti u Hrvatskoj i s ciljem iznuđivanja kojekakvih rješenja, osobito do 15. 5. kada bi trebalo doći do smjene na vrhu Predsjedništva. Nalazimo se, znači, još uvijek u nenormalnim uvjetima, u uvjetima u kojima se borio ne samo za obranu izvojevane slobode i demokracije, u našoj domovini Republici Hrvatskoj, nego i za opstojnost samog hrvatskog naroda jer, kao što znate, u nacrtanim kartama objavljenima i ovdje i u inozemstvu granice velike Srbije ili pak centralistićke Jugoslavije i te kako skreću pozornost na to o čemu se radi. Pokrenuto je i u zemlji i inozemstvu sve što se moglo pokrenuti da bi se dovelo do rastrojstva demokratske vlasti u Hrvatskoj. Ne preza se ni pred čime. Poduzimaju se dugotrajne akcije, sječate se kad sam jesenas upozoravao da su neki naši ljudi upali čak i u međunarodne zavjere protiv Republike Hrvatske, što su sada iskoristili govoreći o nekakvom zajmu od četiri milijarde dolara Hrvatskoj da bi kompromitirali Hrvatsku, itd. Toga ima još uvijek i u te unutarnje i međunarodne zavjere protiv demokracije, protiv suverenosti Republike Hrvatske padaju na žalost i neki naši neiskusni ljudi, ali se tu održavaju i neki pojedinci koji su odigrali fatalne uloge u posljednjih dvadeset godina na hrvatskom tlu. I budući da se zaista radi ne samo o obrani slobode i demokracije u Republici Hrvatskoj, nego i mnogo dubljim pitanjima od životnog interesa hrvatskog naroda, pozivam sve vas i sve hrvatske ljude da dobro razmisle o prilikama u kojima (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... C32) šivimo i radimo. Mi smo doduše u tim i takvim okolnostima, u takvoj jednoj već pripremljenoj hajci gdje je gotovo svaki hrvatski čovjek i čitav hrvatski narod oznaćen fašistom, ustašom itd, usprkos činjenici na koju sam ja ukazao i tim ljudima u samom Predsjedništvu da se u vodstvu Hrvatske nalazi više sudionika antifašistićke borbe negoli u svim njihovim vodstvima zajedno. Oni usprkos tome ponavlţaju te ogavne obmane i laži o fašistoidnosti i ustašoidnosti nove hrvatske vlasti, o genocidnosti čitavog hrvatskog naroda, o pripremama nekakvog novog pokolja i genocida nad srpskim pučanstvom itd. No, u okolnostima takve hajke mi možemo biti zadovoljni da smo ostvarili jedinstvo svih demokratskih politiških struja u Hrvatskoj, svih stranaka i jedinstvo hrvatskog naroda, možda kakvoga do sada nismo imali u spremnosti na obranu svoje slobode i demokracije, i da smo istodobno ostvarili takav ugled Republike Hrvatske u svijetu koji nam omogućava i daje osnove da možemo provoditi i nadalje svoju samostalnu demokratsku politiku i ošuvati svoju suverenost. Jasno, osim teških politiških prilika u kojima se nalazimo do izlaza iz te krize na ovaj ili onaj naćin, do stvaranja saveza ili zajednice ako je moguće u kojoj bismo ostvarili punu suverenost ili do razlaza, borimo se i sa sve većim gospodarskim teškoćama. Gospodarsko stanje samo je po sebi teško zbog zamršenosti i teškoća izlaza iz socijalistiškog društvenog sustava u sustav slobodnog tršišta, slobodnog društva. (Hina - nastavlja se) 61. DR. TLTDMAN... (33) Ali mislim da i tu već postižemo vidne rezultate i da unatoč tome što je svijet izgubio povjerenje u Jugoslaviju u cjelini, da taj i takav svijet bez čije pomoći ne možemo obnoviti našu privredu, ali prije svega i bez pomoći naših vlastitih snaga u domovini i bez pomoći naših ljudi u svijetu, da taj i takav svijet sve više pokazuje povjerenje u Hrvatsku. Ono što smo mi već do sada postigli govori ne samo da imamo program, a ima mudraca koji govore kako hrvatska Ylada nema proeram i kako ništa nije učinila, kao da smo u tim okolnostima i u to vrijeme mogii mnogo više učiniti, a na mnogim područjima učinili smo u ovih nekoliko mjeseci više negoli desetljećima prije. Samo se o tome nedovoljno priča i nedovoljni su takvi pozitivni primjeri. Imamo primjer obnavljanja proizvodnje u jednoj tvornici u Bujama, imamo primjer rješavanja krize dalmatinskih cementara, imamo primjer potpisivanja ugovora o izgradnji dviju hidrocentrala i proširivanju treće. Tmamo dogovore i već potpisane ugovore o pretvaranju ovih novinskih i radio-televizijskih kuća u dionička društva. Pred potpisom smo takvih velikih rješenja kao što su prometnice, kojima ćemo Hrvatsku povezati sa svijetom. Šentilj - Maribor - Zagreb - Rijeka, Budimpešta - Zagreb - Rijeka, Zagreb - Split, itd. Pa čak mislim da ćemo ostvariti i san o kanalu Dunav - Sava, itd. Prema tome, imamo i rezultata, ali, razumije se, imamo i problema, a u organizaciji i u radu državne uprave i velikih slabosti. Morat ćemo tražiti rješenja u poboljšanju rada državne uprave od republičke vlade do općinskih, no to je proces kojim se svi moramo pozabaviti i koga dobrim dijelom nismo mogli uspješnije i (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (34) učinkovitije rješavati upravo zbog ovih politićkih prilika kakve su nam nametnute. Sve u svemu mislim da sa onim što smo do sada postigli na tome možemo graditi, znali smo šta hočemo i kako da ostvarimo, kako da učvrstimo, kako da postupno, ali odlučno idemo punoj hrvatskoj suverenosti. Da zaključim, iz čitavog ovog zlaganja mislim da je potrebno da ovaj Sabor donese uz onaj zakon o kojem ste već raspravljali o primarnosti hrvatskog Ustava i hrvatskih zakona na našem tlu, da donesemo Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ-a i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika, čime odgovaramo na poziv Skupštine Slovenije, a i dajemo, ističemo svoja naćela na kojima je moguće stvaranje toga saveza ili pak, ako nije moguće tražiti razlaz, i drugo da donesemo Rezoluciju o zaštiti ustavnog poreLka u Republici Hrvatskoj, da bismo sa zahtjevom da Predsjedništvo Jugoslavije povuće naredbu o ovlaštenju Jugoslavenske narodne armije, jer je ona po svim do sada prikupljenim dokazima orijentirana protiv legalnih organa Republike Hrvatske, što ne možemo dopustiti i čemu moramo stati na kraj. Smatram da će se ovim prihvaćanjem tog spomenutog zakona i s prihvaćanjem ovih dviju rezolucija Hrvatski sabor dati dalje poticaja i osnove za jačanje hrvatskih pozicija u daljnjim pregovorima za izlazak iz državno-političke krize Jugoslavije, bilo u traženju rješenja u eventualno mogućem sporazumu za savez ili zajednicu suverenih republika ili pak ako takav savez ne bi bio moguć za demokratski razlaz. (Hina - nastavlja se) 61. DR. FRANJO ... (35) Smatram da će te odluke biti u cilju osiguranja demokratskog poretka u Hrvatskoj, da će biti oslonac za ćuvanje slobode i suvereniteta i Republike Hrvatske i interesa hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske. Hvala". (Hina) 210000 MET feb 91