INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA BONSKOM DNEVNIKU "GENERALANZEIGER"

"GENERALANZEIGER" $ BONN, 20. veljače (Hina) - "Titova Jugoslavija više ne postoji", naslov je interviewa, što ga je bonski dnevnik "Generalanzeiger" objavio s predsjednikom Republike Hrvatske, drom Franjom Tuđmanom. Razgovor, što ga je za ovaj list, koji se uz nadregionalni njemački tisak svakog jutra nade na stolovima bonskih narodnih zastupnika i vladinih političara, vodio Herbert Leiner, započinje najaktualnijim pitanjem: Ne ostavlja li Slovenija, svojim istupom iz jugofederacije, Hrvatsku na cjedilu. Dr. Tudman je u vezi toga naglasio, kako "Slovenija naravno ima suvereno pravo sama odlučiti, kada će ostvariti svoju samostalnost", te da se slovenski narod i slovensko vrhovništvo ravnaju prema osobnim interesima, što se djelimice razlikuje od hrvatskih. "To je potpuno logično i legitimno" - rekao je predsjednik Hrvatske u odgovoru. Bonski novinar želio je saznati, koje to razlike dijele Zagreb i Ljubljanu. Odgovor dr. Tuđmana glasi: "Naš interes, da se pronađe formula suradnje i sigurnosti u okviru saveza suverenih država nešto je izrazitiji nego slovenski, jer velik dio Hrvata živi u Bosni i Hercegovini i drugim republikama, a također i zbog geopolitičkog položaja Republike Hrvatske." No, dr. Tuđman je u interviewu za bonski dnevnik "Generalanzeiger", opetovao poznato hrvatsko držanje, da bi Hrvatska - poslije istupa Slovenije iz federacije - neodgodivo postupila na isti način. (Hina - nastavlja se) 63. INTERVIEW ... (2) Obrazlošenje dr. Tuđmana: "U tom slučaju se više ne bi moglo govoriti o Jugoslaviji kao o državnoj zajednici". Na pitanje, kakve izglede hrvatski predsjednik još daje Titovoj Jugoslaviji, dr. Tuđman je konstatirao ono, što je tom razgovoru za bonski list dalo i naslov: "Titova Jugoslavija zapravo više ne postoji". On je naglasio, kako "povijesna spoznaja pokazuje, da osnivanje Jugoslavije kao demokratske državne zajednice nije moguće". "Poslije velikosrbijanske hegemonije izmedu dva rata, ta se povijest poslije Drugog svjetskog rata ponovila", rekao je hrvatski predsjednik. On je istodobno naglasio, kako je poslijeratna Jugoslavija - iako zasnovana na komunističkoj doktrini internacionalizma - predviđena s pravom pojedinih naroda na samoodređenje. "No, u trenutku, kada su nestali svi ovi fiktivni integracijski mehanizmi, došlo je do spontane neizbježne dezintegracije. Jugoslavija se kao prije, tako i poslije Tita, pokazala nesposobnom biti demokratska državna zajednica. Razlike među narodima u državama današnje Jugoslavije nisu samo etničke, religiozne i gospodarske, neqo i civilizacijske i svjetonazorne", naglasio je dr. Tuđman. "Vjerujete li, da bi Srbija bila u stanju, da poslije eventualnog istupa Slovenije i Hrvatske, podjarmi Bosnu i Hercegovinu?", želio je znati bonski novinar. Predsjednik Republike Hrvatske je odgovorio, kako se prema scenariju, što je izrađen u krugovima Velikosrba, želi restaurirati unitaristiška i nekomunistička Jugoslavija pod srbijanskom hegemonijom. "No, ako to ne uspije, tada će se pokušati, uz podršku prokomunističkih dijelova armije i (Hina - nastavlja se) 63. INTERVIEW ... (3) militantnog dijela,srpske manjine u drugim republikama proklamirati veliku Srbiju", odgovorio je dr. Tuđman. Bonski novinar je također želio čuti, da li je Hrvatska sposobna za život kao neovisna država. Hrvatski predsjednik je rekao, kako je - protivno komunističkim teorijama - Hrvatska i te kako sposobna da kako gospodarski tako i politički bez Jugoslavije postoji sretnije i bolje. Dr. Tuđman je istaknuo činjenicu, kako u Europi ima više samostalnih država, što su manje od Hrvatske. Na pitanje o planovima za dovršenje prakse Srba oko Knina, da dalje podržavaju atmosferu nalik na građanski rat, dr. Tuđman je rekao, kako hrvatsko vrhovništvo problem kninskog terorizma želi riješiti prije svega političkim sredstvima i to dogovorom između Hrvatske i Srbije o međusobnom poštivanju suverenosti postojećih granica, te o recipročnim pravima narodnih manjina. "Kninski terorizam stvoren je i promican izvan Hrvatske", naglasio je predsjednik Tuđmanm Hrvatski je predsjednik istodobno spomenuoo činjenicu, kako se "većina Srba, koji žive u Hrvatskoj, smatraju lojalnim građanima Republike Hrvatske, te da se protive terorizmu. "U više navrata smo garantirali, da Srbi, koji žive u Hrvatskoj, mogu sami definirati sadržaj svoje kulturne autonomije i spremni smo to poštivati", napomenuo je dr. Tuđman. "Njemačka savezna vlada očito polazi od pretpostavke, da je jugoslavenska država još intaktna. Da li biste u vezi sa svojim nastojanjima za neovisnošću željeli znatniju njemačku pomod?", pitao je novinar bonskog dnevnika. Odgovor dr. Tuđmana: "Siguran sam, da će njemačka savezna vlada sada za svoju (Hina - nastavlja se) 63. INTERVIEW ... (4) vanjsku politiku imati više vremena i spoznati potrebu, da kaže vlastitu riječ o bitnim pitanjima, što su bitna za stabiliziranje mira u Europi. Očekujem, da će i njemačka politika sve znatnije izražavati uvjerenje, da trenutačna Jugoslavija zbog krize, što je proživljava, nije čimbenik sigurnosti i mira u tom dijelu Europe". Zadnje pitanje interviewa u bonskom dnevniku "Generalanzeiger" odnosilo se na eventualne otpore u Europi procesu konfederiranja Jugoslavije ili štoviše njena komadanja u samostalne države. "U našoj borbi za demokratske promjene imali smo dojam, da u Njemačkoj, kao i u cijeloj Europi, vrlo polako sazrijeva spoznaja, da Titova Jugoslavija, što je nekada igrala pozitivnu ulogu u razbijanju staljinističkog bloka, više ne postoji, te da su se samoupravljanje i nesvrstanost pokazali kao iluzije", zaključio je predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, svoj razgovor s novinarom bonskog dnevnika "Generalanzeiger". (Hina) 200000 MET feb 91