U HRVATSKOJ TRENUTNO DJELUJU 54 POLITIČKE STRANKE

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Po podacima Ministarstva pravosuđa i uprave u Hrvatskoj trenutno djeluju 54 političke stranke, u tijeku je registracija još jedne, Slavonsko-baranjske stranke, dok formalni zahtijevi za registraciju nekih drugih stranaka, čije su osnivačke skupštine najavljene ili već održane, još uvijek nisu stigli u Ministarstvo. Zakonom o političkim organizacijama iz 1990. utvrđeni su uvjeti za registraciju političkih stranaka, od dokumentacije s osnivačke skupštine, popisa najmanje sto osnivača, do političkog programa i statuta, čiju usklađenost sa zakonom kao i provjeru da li su svi ti formalni uvjeti ispunjeni, obavlja Ministarstvo pravosuđa i uprave pri kojem se i vodi registar političkih stranaka. Ni jedna stranka nije odbijena ------------------------------ "U postupku registracije Ministarstvo nije odbilo registraciju ni jedne stranke", izjavila je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra za upravu Mira Martinec, pojašnjavajući da Ministarstvo provodeći registraciju, ukazuje osnivaču na nepravilnosti zbog kojih bi se registracija mogla odbiti, pa ako se taj zahtjev nadopuni nema razloga za odbijanje. Do sada nije bilo ni slučajeva zabrane rada neke stranke, za koju je po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu nadležan Ustavni sud. "Zabrana stranaka nije u nadležnosti Ministarstva, ono je", naglašava Mira Martinec, "samo dužno provesti odluku Ustavnog suda". Trenutno se postupak za ocjenu zakonitosti rada pred Ustavnim sudom vodi za dvije stranke, Hrvatsku stranku prava i Srpsku demokratsku stranku. Pri registraciji, Ministarstvo je dužno voditi računa i o nazivu same stranke, jer je Zakonom propisano da se naziv novoosnovane stranke mora jasno razlikovati od već postojeće. Do sada su, po riječima upravnog savjetnika u Ministarstvu pravosuđa i uprave Marijana Bertalanića, vođena dva takva spora. Prvi je preimenovanje Stranke demokratskih promjena Hrvatske u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske - SDP, kada je prigovorila Socijaldemokratska stranka Hrvatske Antuna Vujića. Upravni je sud, ocijenivši da se naziv SDPH-SDP jasno razlikuje od naziva SDH, poništio rješenje Ministarstva koje je i postupilo prema toj presudi i registriralo SDPH-SDP. Drugi je slučaj registracije Hrvatske stranke prava - dr. Ante Starčević za koju je Ministarstvo donijelo rješenje o registraciji, na što je upravni spor pokrenuo HSP. Usvojivši tužbu, Upravni je sud registraciju vratilo u pravni postupak s obrazloženjem da se u HSP-u, kao zainteresiranoj strani, nije pružila mogućnost sudjelovanja. HSP - dr. Ante Starčević podnijela je novi zahtjev i konačno je ragistrirana kao Hrvatska demokratska stranka prava. Razlika između zabrane i brisanja stranke ----------------------------------------- Postoji bitna razlika između zabrane rada stranke, za koju je nadležan Ustavni sud, i brisanja iz registra, upozorava Marijan Bertalanić. "Ministarstvo može, po službenoj dužnosti, utvrditi postoje li zakonski razlozi za pokretanje postupka brisanja iz registra. Jedan od razloga za brisanje je, ako se utvrdi da je proteklo dvostruko više vremena od vremena određenog za održavanje skupštine, a ona nije održana, a drugi faktični prestanak njihova rada". Po riječima Mire Martinec, Ministarstvo pokreće postupak za utvrđivanje tih činjenica za četiri stranke - Jugoslavensku samostalnu demokratsku stranku, Stranku Jugoslavena, Socijalističku partiju Hrvatske - Partiju jugoslavenske orijentacije, te za Zajednicu radnika progresista Jugoslavije - ogranak za Hrvatsku, koja je doduše dostavila dopis o promjeni imena, ali ne i odluku skupštine koja je za to jedina nadležna. "Treba napomenuti da za brisanje nije dovoljna pretpostavka da ta stranka više ne postoji, već Ministarstvo mora utvrditi činjenično stanje u zakonom propisanom postupku. Najprije se na adrese tih stranaka mora uputiti dopis kojim ih se poziva da Ministarstvu dostave obavijest, odnosno zapisnike sa održanih skupština. Ako to ne učine u roku, tek tada postoji temelj za njihovo brisanje. Ministarstvo ih ne može samo brisati", kazao je Marijan Bertalanić, napominjući kako je Ministarstvo suočeno s problemom dostave tih dopisa, jer su nekima, kao npr. Mikelićevoj SPH-SJO sjedište na privremeno okupiranom teritoriju. O prestanku svoga rada mogu izvijestiti i same stranke, a na temelju takvih prijava iz registra su, ističe Bertalanić, brisane Zelena akcija Zagreb, Autonomni demokratski savez Hrvatske, Hrvatska republikanska seljačka stranka, Demokršćanska stranka, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka braće Radić, Savez reformskih snaga Jugoslavije, odnosno njegovi ogranci za Zagreb, Istru, Split i primorsko-goransku regiju. "Zakon o političkim organizacijama, kojim je i omogućeno višestranačje u Hrvatskoj, kao i Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana donešeni su 1990. i nažalost nisu jedini koji su još formalno na snazi, a nisu usklađeni s Ustavom Republike Hrvatske. Kao vrlo značajni zakoni, prije čijeg će konačnog teksta trebati riješiti neka značajna pitanja, ti zakoni, iako su u prvoj fazi bili u travnju u saborskoj proceduri, nisu konačno utvrđeni. Ministarstvo je osim toga nadležno za izradu niza zakona o ustroju države, oko 20 zakona čija je izrada prioritetna, tako da će se rasprava o tim zakonima vjerojatno otvoriti početkom slijedeće godine", ocijenila je Mira Martinec. (Hina) do 190813 MET dec 92