KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE DR. TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je danas u Predsjedničkim dvorima redovitu mjesečnu konferenciju za strane i domaće novinare. Na pitanje što Hrvatska očekuje sa ili bez UNPROFOR-a, kada mu istekne mandat, predsjednik Tuđman je ponovio kako je Hrvatska već postavila, a i postavit će još određenije zahtjeve za provedbu Vanceova plana. No, u svakom slučaju, nastavio je, Hrvatska nije voljna produžavati mandat zaštitnim snagama ako one ne izvršavaju svoje obveze. Potvrdio je da je krajem prošlog tjedna imao dugi, zatvoreni radni sastanak s Cyrusom Vanceom i lordom Owenom, na kojemu su raspravljali o svim pitanjima vezanim uz UNPROFOR i krizi na tlu bivše Jugoslavije. "UNPROFOR je zaključio, kao i supredsjedatelji Ženevske konferencije Vance i Owen, da je Vanceov plan došao u pitanje i da treba poduzeti korake da bi ga UNPROFOR proveo", rekao je, između ostalog, predsjednik Tuđman. Odgovarajući na pitanje kako vidi rasplet kninske situacije u svjetlu najnovijih događaja, tj. pokušaja napada na izvorište Čikole i dovlačenje novih snaga na sinjsko područje, dr. Tuđman je naglasio kako su Vance i Owen jasno dali do znanja srpskim kolovođama u Kninu za vrijeme njhova posljednjeg boravka tamo, da se oni nalaze na teritoriju Hrvatske, međunarodno priznate države, te da rješenje problema srpske manjine treba tražiti u okviru te države, sukladno s međunarodnim konvencijama i Ustavnim zakonom koji je donijela Hrvatska. Ovi primjeri, nastavio je, govore i o tome da se iz Beograda vuku potezi preko ekstremista u Kninu, koji žele držati atmosferu u Hrvatskoj što napetijom i izazvati incidente. "No, i Hrvatska je danas u drugoj situaciji i sam rat u BiH isto tako neće poslužiti, kao što su se nadali, povezivanju krajina i srpske krajine u Bosni s područjima koja su sada pod mirovnim snagama u Hrvatskoj", smatra hrvatski predsjednik. Predsjednik Tuđman je te primjere ocijenio zadnjim političkim trzajima velikosrpske ekspanzionističke politike i pokušajima da zaoštravanjem odnosa spriječe međunarodnu zajednicu da nametne mirno rješenje. Drži da su izgledi za bilo kakav uspjeh agresivne srpske politike danas, unatoč momentalnim uspjesima u Bosni, ipak manji, nego li što su to očekivali, te da je svijet sve jedinstveniji u osudi i međunarodnoj izolaciji takve srpske politike. Zamoljen da komentira pregovore generala zbora Tusa i Bobetka s predstavnicima neprijateljske vojske, predsjednik Tuđman je rekao kako je Bobetko na taj sastanak otišao zato da bi s predstavnikom mirovnih snaga generalom Morillonom razgovarao o problemu obustave napada na Hrvatsku s teritorija BiH, od Bosanskog Broda do Županje. Drugi razlog, dodao je, bio je opovrgnuće navoda da Hrvatska u BiH ima vojne snage od sto tisuća ljudi ili 16 do 19 brigada, kako su to lansirali službeni beogradski krugovi. I general Bobetko, naglasio je predsjednik Tuđman, zahtijevao je da se u te razgovore uključe i predstavnici vrhovnog zapovjedištva oružanih snaga BiH, TO i HVO, ali to je bio problem organizatora. Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost obnove ratnog sukoba u Hrvatskoj, s obzirom na glasine da je u mnogim poduzećima pojačano stanje pripavnosti, dr. Tuđman je odbio mogućnost takva sukoba u sadašnjim okolnostima. On je kazao kako osobno nije znao za uputu o potrebi borbene pripravnosti te da je do toga došlo zbog velike revnosti pojedinaca koji su čuli da srpske snage pokreću nekakve rakete u BiH, "pa su se poneki ljudi uplašili da bi one mogle biti upućene i na hrvatske gradove", dodavši kako to pokazuje da su naši ljudi spremni na sve. Komentirajući događaje u Beogradu, gdje su neki ministri Panićeve vlade dali ostavke, predsjednik Tuđman drži da ta kriza pokazuje da se ta vlada nalazi u sve većim poteškoćama, međunarodnoj izolaciji s obzirom na politiku koju vode i nastavljajući agresiju na BiH. "To previranje stvar je unutrašnjih prilika u Srbiji povezanih s predizbornom kampanjom i ne želim se upuštati u ishod, jer je to stvar njihovih političkih snaga, samog srpskog naroda i uvjeren sam da će Srbija napokon biti prisiljena odustati od stvaranja velike Srbije od dijelova Hrvatske i da neće moći priključiti čitavu BiH, ako je namjeravala, te da će se ipak morati podrediti međunarodnoj zajednici i traženju rješenja odustajanjem od ratne agresije", objasnio je dr. Tuđman. Od drži da stvaranje saveza između Turske i Bugarske, te Albanije i Bugarske pokazuje kako Srbija nailazi na jednodušnu osudu gotovo svih susjednih zemalja, te da i to može biti jedan od čimbenika koji će utjecati na rasplet krize na tlu bivše Jugoslavije. Glede proširenja sukoba na Kosovu, dr. Tuđman drži da takva opasnost postoji, te da iako međunarodna zajednica odveć dugo dopušta nastavljanje agresije, što bi srpskoj politici moglo dati krila za nastavljanje nekih planova na drugim područjima, "čini mi se da će se stvari ipak tako razvijati da neće doći do proširenja balkanskog, što bi značilo na svoj način i širega svjetskog sukoba". Istaknuo je da su poznati planovi srpskih krugova da bi se pitanje Kosova moglo riješiti tako da se Albanci potisnu sa sjevernog dijela pokrajine, pa da onda dovedu u pitanje i položaj Makedonaca, te da samo pitanje nepriznavanja Makedonije od strane Grčke, pa i EZ, ostavlja taj problem otvorenim. Prema tome, dodao je on, Europa, a i svijet suočeni su s jednim balkanskim problemom koji je do sada prouzročio dva puta rat. "Razumije se da je svijet pomalo zaokupljen i time, ali isto tako traži alibi kao i sa humanitarnom pomoći u odnosu na glavni problem, a to je agresija na BiH", rekao je Predsjednik. "Nažalost", nastavio je, "mislim da ne može biti riječi o tome da se angažiraju jače kopnene snage ni EZ ni SAD na ovom području i najviše što bismo mogli očekivati je da Vijeće sigurnosti angažira veće mirovne snage i ovlasti ih na upotrebu oružane sile radi sprečavanja daljnje agresije i uz upotrebu zračnih snaga. Pridružujem se onim mišljenjima koji smatraju da bi zračni udar po vitalnim objektima agresora bio dostatan za obustavljanje rata", naglasio je predsjednik Tuđman. Na upit što očekuje od Islamske konferencije u Džeddi te drži li da bi njihov pritisak mogao iznuditi od Zapada odlučnije korake u BiH, dr. Tuđman je ocijenio to pitanje vrlo složenim, naglašavajući kako su mnogi svjetski čimbenici bili suzdržani u obuzdavanju agresije, upravo zbog bojazni od islamskog fundamentalizma. On smatra da će zaključci islamske konferencije utjecati na daljnje donošenje i rješavanje krize na tlu BiH, upravo s obzirom na strahote etničkog čišćenja i razaranja kako su malo kad u povijesti i zabilježeni. Ponovio je da je za vrijeme posjeta Zagrebu delegacija Islamskih zemalja potvrdila da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja je bila na strani bosanskih Muslimana i u priznanju i obrani BiH, te u zbrinjavanju gotovo pola milijuna izbjeglica. "U tom pogledu su uklonjene nedoumice koje su se javljale i na temelju kojih su tobože neki izvodili zaključke i dovodili u pitanje i hrvatsku politiku i njezin ugled", kazao je dr. Tuđman. S obzirom da neki mediji sve učestalije donose kritike na račun hrvatskih vlasti pa i predsjednika osobno, zamoljen je da kaže koji su pravi razlozi tih negativnih stajališta i namjerava li nešto poduzeti. "Ugled Hrvatske raste, a ne opada i trenutno je u svijetu na najvišoj razini. Hrvatska ima ne samo normalne službene odnose, negoli izjave i uvjeravanja od najodgovornijih sila Europe pa i glavne svjetske sile o suradnji na političkom i gospodarskom polju", rekao je Predsjednik. Prema tome, nastavio je, takve ocjene su ishitrene i neargumentirane, a ako se pojavi neki člančić pa i u nekom ozbiljnijem listu, to ne znači da ugled Hrvatske pada, nego naprotiv, dodavši kako ćemo vrlo brzo biti primljeni i u međunarodne financijske organizacije. Predsjednik je zamoljen i za mišljenje glede ponuđenog prijedloga podjele Hrvatske na 20 županija i 383 općine, te osobito prigovore na određivanje srpskih kotareva. On smatra da je taj prijedlog vrlo pogodan i da vjerojatno neće pretrpjeti neke bitnije promjene, "jer su u njemu dosta sretno pomirene povijesne tradicije bivših županija na ovom tlu", te da time vraćamo na europsku organizaciju ustrojstva teritorijalne vlasti. "Broj županija povezan je s povijesnim iskustvom i svim onim na čemu smo gradili i gradimo županijsku, državnu i lokalnu samoupravu, ne robujući nikakvim shemama da sve županije moraju biti podjednako velike, tj. priznajemo posebnosti i Međimurja i Istre ili Dubrovnika. Nastojimo pomiriti na najsukladniji način suprotne interese, s tim da ćemo ostaviti punu slobodu samoodlučivanju građana u pojedinim općinama kojoj će općini pripasti", rekao je dr. Tuđman. Glede glinskog i kninskog kotara, predsjednik Tuđman je izrazio zadovoljstvo nastupom onih zastupnika koji su kazivali da je Knin bio i bit će hrvatski grad i kotar, te da ga kao takvog treba smatrati i da to ne znači nikakav teret u pogledu kojoj će županiji pripasti. Može se raspravljati o udruživanju tih dvaju kotareva u jednu županiju, nastavio je, ali to ne čini jedinstvenu cjelinu, jer smo županije zamislili dako da one predstavljaju jednu prometnu, gospodarsku cjelinu, te da se sve županije što svrhovitije integriraju u cjelinu Hrvatske. Bitno je da ustrojstvom novih općina i županija dovršavamo demokratsko ustrojstvo naše zemlje, a kada je riječ o broju županija onda treba podsjetiti i na to da je taj broj približan onome kako su se do sada u praksi ustrojili organi državne uprave, policijske ustanove i sudovi. Na upit što hrvatska Vlada radi glede Masleničkog mosta, dr. Tuđman je kazao kako će se vrlo brzo uspostaviti i pontonski most, a početi i izgradnja mosta i to vjerojatno s trajnim rješenjem za Jadransku auto cestu, te da u tom pogledu postoji suglasnost i vode se pregovori s nekim međunarodnim čimbenicima. (Hina) žb 011503 MET dec 92