DO BOŽIĆA HRVATSKI CARINICI U NOVIM ODIJELIMA

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Hrvatska carinska služba je od početka godine do danas na graničnim prijelazima oduzela oko dva milijuna njemačkih maraka od građana koji su ih pokušali ilegalno iznijeti iz Hrvatske, kazao je direktor Carinske uprave Republike Hrvatske Josip Knezić, a samo u zadnjih mjesec i pol oduzeto je oko 850.000 DEM. Inače, prihod od carinskih pristojbi trenutno iznosi oko 430 milijuna njemačkih maraka, što je oko 10 posto hrvatskog državnog proračuna, iznosi Knezić, dok u zemljama u mirnodopskim uvjetima taj postotak iznosi oko 40 posto. "Mi ćemo kroz dva do tri mjeseca povećati taj udio na oko 30 posto i time rasteretiti sadašnja velika porezna opterećenja hrvatskog pučanstva i gospodarstva", ustvrdio je Knezić, dodajući da je za to potrebno poboljšati uvjete rada na graničnim prijelazima te osuvremeniti zastarjelu organizaciju carinske službe. Od prihoda za carinsko evidentiranje do sada je prikupljeno oko 40 milijuna DEM, a što će se utrošiti za poboljšanje uvjeta rada čitave službe. Tako se, primjerice, ubrzano priprema uvođenje informatičkog sustava kojim bi se povezao rad Carinske uprave u Zagrebu s carinarnicama u Zagrebu, Rijeci, Koprivnici, Osijeku, Splitu, Puli, Zadru, Šibeniku, Pločama i Dubrovniku, kao i s više desetaka carinskih ispostava u Hrvatskoj. Također, naglasio je Knezić, "najkasnije do Božića svi naši carinici posao će obavljati u prvim hrvatskim carinskim odorama, a uskoro se očekuje i završetak radova na objektima kako bi carinici dobili neophodni krov nad glavom". Carinska odijela bivše države koja, u nedostatku hrvatskih, još uvijek nose neki carinici, jedino su što je u hrvatskoj carinskoj službi ostalo od bivše Jugoslavije. Naime, osamostaljenjem Republike Hrvatske donijeti su još 8. listopada 1991. Carinski zakon, Zakon o carinskoj tarifi te Zakon o carinskoj službi Republike Hrvatske čime su postavljeni temelji hrvatskog carinskog sustava. Svi prateći propisi za provedbu ovih osnovnih zakona donijeti su početkom listopada 1992., tako da sada Hrvatska ima carinski sustav u cijelosti uređen svojim propisima. Carinsko opterećenje smanjeno je u odnosu na bivšu saveznu državu, u kojoj je raspon carinskih stopa bio između 0 - 25 posto, a sada od 0 - 18 posto, dok je većina cariskih stopa između 0 - 10 posto - što se ipak, uzimajući u obzir gospodarsku situaciju, ocjenjuje prilično visokim. Taksa za carinsko evidentiranje iznosi jedan posto, pristojba za izravnanje poreznog opterećenja 7,5 posto, a posebna taksa iznosi 15 posto. Za opremu, repromaterijal i osobna vozila taksa je 7,5 posto. "Hrvatska mora štititi svoje gospodarstvo i ona to čini svojim carinskim sustavom", pojasnio je Josip Knezić. "Primjerice, nedavno su stupili na snagu propisi kojima se štite hrvatski proizvođači alkohola i cigareta, međutim, to ne znači da možemo donositi propise kojima se zatvaramo prema svijetu jer uvijek moramo poštivati međunarodne norme i propise". Granica Republike Hrvatske proteže se u dužini 3.000 kilometara, od čega je 835 kolometara pomorska granica i do sada je ustrojeno 114 graničnih prijelaza, od čega 34 međunarodna, šest sezonskih, 37 povremenih i četiri kontrolne točke na granici s BiH i Crnom Gorom. Tijekom prvih devet mjeseci ove godine državnu granicu preko graničnih prijelaza prešla su, prema podacima MUP-a, 34.071.344 putnika u oba smjera, od kojih je bilo 19.820.887 stranih državljana. Inače, u Carinskoj se upravi ističe da je za istu dužinu granice bivša savezna država upošljavala tri puta više službenika. (Hina) do 041722 MET dec 92