SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN

Nadnaslov: Iznova je pokrenuta rasprava o proširenju Vijeća sigurnosti UN Naslov: Njemačka i Japan za veći utjecaj u UN Podnaslov: Političari Trećeg svijeta ocjenjuju da Zapad brine kako "sačuvati svoje povlastice koliko je duže moguće", zahtijevajući "demokratizaciju i otvorenost" Vijeća sigurnosti. Njemačka drži kako će Vijeće u budućnosti igrati ključnu ulogu u pitanju ravnoteže i stabilnosti u svijetu, te je potrebno voditi računa o "novoj političkoj, financijskoj i gospodarskoj relanosti", a Japan zagovara razborit pristup "ne tražeći sukob". Piše: Rene SLAMA, AFP NEW YORK - Njemačka i Japan te nekoliko velikih nesvrstanih zemalja još su se jednom izjasnile za proširenje Vijeća sigurnosti UN. Pojekt rezolucije, predstavljen u utorak na Generalnoj skupštini UN, ograničio se na to da naglasi potrebu "razmjene stajališta" između zemalja članica prije sljedećeg zasjedanja u rujnu 1993. Tekst što ga je Indija podijelila prošlog tjedna ocijenjen je "suviše odrešitim" za ukus pojedinih zapadnih zemalja, koje brinu kako "sačuvati svoje povlastice koliko je duže moguće", ocjenjuju diplomati Trećeg svijeta. U svom govoru predstavnik New Delhija u UN, Chinmaya Gharekhan, ocijenio je da je restrukturacija Vijeća sigurnosti "hitnija no ikada ranije" te bi takva promjena odrazila "značajne promjene" što su se desile u svijetu, no dodao je kako njegova zemlja traži "konsenzus" o tom pitanju. Poput Kube, nesvrstane zemlje inzistiraju mnogo na "demokratizaciji" i potrebi "otvorenosti i providnosti" Vijeća sigurnosti. One ističu kako broj zemalja članica UN ne prestaje rasti 47 godina postojanja (51 zemlja godine 1945, 113 1963. i 179 danas). Brazil koji je, uz Indiju i Nigeriju, deklarirani kandidat za dobivanje statusa stalne članice Vijeća sigurnosti, otvoreno je poželio da se promjene dogode prije 50. rođendana UN, godine 1995. Međunaslov: "Nova politička, gospodarska, financijska realnost" Ambasador Brazila, Ronaldo Mota Sardenberg, priznao je da se o pitanju restruktuiranja treba "realno" razmišljati, ali "ne bez osjećaja za hitnost". Odbacio je argument da bi povećanje broja stalnih članica otvorilo "Pandorinu kutiju". "Da je taj argument bio naveden i prihvaćen godine 1963 (kada je Generalna skupština po prvi put razmatrala to pitanje), Vijeće sigurnosti brojalo bi 11 članica, kao 1945. godine, dodao je on. Vijeće sigurnosti, najviše tijelo za odlučivanje UN -a, broji 15 članova, pet stalnih s pravom veta (SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija, Rusija) i deset zemalja koje to pravo turnusno dobijaju izmjenjujući se svake dvije godine. Zapadnjaci tvrde kako je Vijeće postalo "djelotvorni instrument" otkako je nestao SSSR i strahuju da bi ga suviše veliko otvaranje iznova paraliziralo. Ambasador Njemačke, Detlev Grav zu Rantzau, izjavio je da će "zbog sve većih očekivanja, Vijeće sigurnosti morati u budućnosti igrati ključnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u svijetu". On je ocijenio da proces reformi UN mora voditi računa o "novoj realnosti" u politici, gospodarstvu i financijama naše planete. "Nema magičnih formula", za rješavanje pitanja ravnoteže, dodao je on, tražeći ipak "objektivan i konstruktivni dijalog" kojemu bi se pridružilo pet stalnih članova Vijeća. Japanski predstavnik, Yoshio Hatano također je zagovarao razborit pristup naglasivši da Tokio "ne traži sukob". On je predložio da zemlje članice podnesu "pismene prijedloge" o tom pitanju, uz napomenu da je Japan spreman preuzeti "aktivnu ulogu" u procesu raspravljanja o njemu prije 50. rođendana UN. Italija, koja strahuje da će ona "platiti troškove ulaska" Japana i Njemačke u Vijeće sigurnosti, izjasnila se putem svog ambasadora Vieria Traxlera za instituciju "europskog sjedišta", ako takvu mogućnost "dozvoli institucionalni razvoj EZ". Francuska i Velika Britanija, koje počinju proces proširenja shvaćati kao neizbježiv, potpuno se protive talijasnkoj ideji. (Hina) fs 261613 MET nov 92