IZBOR IZ TISKA: 'GLASNIK'

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - U razgovoru s dr. Antom Čičinom-Šainom, budućim ambasadorom Hrvatske pri Europskoj zajednici u Bruxellesu, objavljenom u novom broju hrvatskog političkog tjednika 'Glasnik' pod naslovom "Otvorena vrata MMF-u", Maju Freundlich je zanimalo zašto nismo dobili nikakvu vijest o, kako je najavljivano, presudnom 15. studenom kada je bila najavljena mogućnost ulaska Hrvatske u MMF. Čičin-Šain objašnjava kako je odbor izvršnih direktora održan 13. studenog, i kako je na odboru "definitivno prevladao stav o potrebi što bržeg učlanjenja.(...) To jest prvo je prevladao stav o potrebi donošenja odluke kojom se bivša SFRJ definitivno proglašava mrtvom i briše iz članstva, a onda se, na temelju njezinog brisanja iz članstva, otvaraju mogućnosti, otvara proces za učlanjenje država nasljednica". Čičin Šain ističe da je riječ o učlanjenju "tih država ne kao novih država, nego kao država nasljednica bivše SFRJ. Razlika je formalno mala, a materijalno vrlo velika. Jer, po modelu sukcesije mi imamo pravo nasljediti prava i obveze bivše SFRJ. Kako je bivša SFRJ u MMF-u imala znatno veća prava i znatno veću imovinu od obveza, to je evidentan naš veliki materijalni interes da se učlanimo u okviru modela sukcesije". On je dodao da bi sjednici odbora izvršnih direktora, u najskorije vrijeme, trebali slijediti operativni zahvati. Govoreći zatim o operativnim koracima MMF-a koji će uslijediti, Čičin-Šain kaže kako očekuje dvije odluke odbora izvršnih direktora. "Prva bi odluka trebala biti da je s formalno-pravnog stajališta Međunarodnog monetarnog fonda došlo do raspada države SFRJ. (...) Jer, za njih sad SFRJ još postoji. Ona je samo suspendirana", razlaže Čičin-Šain i dodaje da je takvo stanje s položajem SFRJ i u Ujedinjenim narodima. Na temelju odluke o raspadu SFRJ odbor izvršnih direktora MMF-a ponudit će učlanjenje državama nasljednicama. "Dvije su mogućnosti kako će onda biti napravljena ta ponuda. Jedno je model takozvane totalne sukcesije, drugo je model parcijalne sukcesije. Za nas bi model parcijalne sukcesije bio idelano rješenje. U tom bi modelu zemlje nasljednice stjecale pravo na članstvo onim redoslijedom kojim se odluče prihvatiti to članstvo. (...) Totalna sukcesija pretpostavlja da se sve zemlje odluče prihvatiti model sukcesije. Tu, čini se, postoji određena mogućnost veta". Dr. Čičin-Šain napominje kako je moguće da jedan od zemalja odbije ponudu, čime bi se blokirao cijeli proces. Predviđa da će MMF Hrvatskoj ponuditi model totalne sukcesije, i dodaje: "Taj model totalne sukcesije u prvoj je verziji predviđao da bi sve zemlje nasljednice postale članicama u istom trenutku. Međutim, tijekom prošlih nekoliko mjeseci model je modificiran. Tako da je rečeno kako zemlja koja prihvati uvjete koji su navedeni u modelu totalne sukcesije, može postati članicom Fonda tek od trenutka kada ispuni određene, ne samo financijske nego i političke uvjete". Objašnjava kako politički uvjeti zasad nisu poznati, "ali izgleda da će biti određenoga vezivanja uz ispunjavanje uvjeta što ih je propisalo Vijeće sigurnosti". Dr. Čičin-Šain spominje i jednu 'delikatnu stvar'. "Naime, MMF podnoseći zemljama ponudu za učlanjenje implicitno priznaje te zemlje. Zbog toga je to sve jedno izvanredno delikatno pitanje, koje je s jedne strane u koliziji s odredbama Vijeća sigurnosti, a s druge strane je u koliziji s odredbama MMF-a, koji za učlanjenje ne predviđa nikakve političke uvjete". Dr. Čičin-Šain je zatim objasnio kako MMF slijedi "politiku kvalificirane većine svojih dioničara. U MMF-u se glasa na temelju udjela u kapitalu". Šest zemalja - SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Saudijska Arabija - donose sve bitne odluke. Inače, MMF je "na području gospodarstva i financija barem toliko moćan koliko su Ujedinjeni narodi na političkom području. Dakle, učlanjenje u MMF se može po svim bitnim karakteristikama uspoređivati s učlanjivanjem u Ujedinjene narode". Na kraju razgovora za 'Glasnik' dr. Ante Čičin-Šain prokomentirao je izjavu dr. Šime Đodana koji je sugestiju MMF-a da inflaciju zauzdamo smanjenjem javne potrošnje protumačio kao vrstu petokolonaškog ponašanja. Dr. Čičin-Šain drži da si "dr. Đodan ne daje truda razlikovati pojedine korake u donošenju odluka", i naglašava kako dosad u cijelom postupku nije bilo riječi o ekonomskoj politici, nego samo o formalno-pravnim razlozima kojima se utvrđuje imamo li ili ne pravo preuzeti dio imovine i nasljediti dio obveza bivše SFRJ. (...) Sutra kad budemo članovi, onda ćemo samim članstvom postati punopravnim članom međunarodne ekonomske, i financijske zajednice. Kad smo jednom članovi možemo, ali ne moramo, ulaziti u bilo kakav novi financijski aranžamn s MMF-om". (Hina) 230145 MET nov 92