U JESENSKOJ SJETVI U HRVATSKOJ ZASIJANO 198 TISUĆA HEKTARA

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - U Hrvatskoj je do 16. studenoga zasijano 198 tisuća ili 70 posto od planiranih 282 tisuće hektara poljoprivrednih površina za jesensku sjetvu. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Hrvatske, pšenica je do tog vremena zasijana na 159 tisuća od planiranih 225 tisuća hektara. Podaci su iznjeti na prvoj sjednici Upravnog Odbora Zadružnog saveza Hrvatske, održanoj danas u Zagrebu. Na sjednici je predloženo i rješenje duga zadruga Direkciji za državne robne rezerve, po zajmovima ratom ugroženim područjima za provođenje programa ovogodišnje proljetne sjetve. Naime, zbog otežanih uvjeta sjetve na ratom ugroženim područjima i posljedica suše, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez predlaže da se poljoprivrednim zadrugama produži rok vraćanja glavnice i kamata do 15. veljače iduće godine, a poljoprivrednim zadrugama u Dalmaciji da se odpiše cijeli dug ili ih se barem oslobodi plaćanja kamata. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je do sada, preko Privredne banke Zagreb, odobrilo 222 zajma za obnovu stočnog fonda u ukupnoj visini od 1,43 milijarde hrvatskih dinara ili oko osam milijuna njemačkih maraka, rekao je savjetnik u Zadružnom savezu Hrvatske Zoran Starešina. Za to kreditiranje poslužilo je 6,25 posto sredstava prikupljenih iz poreza na promet proizvoda i usluga. Predsjednik Zadružnog saveza mr. Željko Mataga najavio je i mogućnost da Svjetska banka odobri namjenski zajam za nabavku stoke, obnovu poljoprivredne mehanizacije i kupovinu sušara za žitarice te je pozvao poljoprivrednike da pripreme zahtjeve za zajmove kako bi se mogao pripremiti precizan zahtjev Svjetskoj banci. Kreditni je rok do 15 godina, uz grace period od tri godine, a kamata će najvjerojatnije biti oko dva posto godišnje. Vraćanje zajma Svjetskoj banci jamčila bi Vlada Republike Hrvatske, a odobravao bi se preko Hrvatske kreditna banke za obnovu. Zadružni savez Hrvatske pripremio je primjedbe i prijedloge za donošenje Zakona o zadrugama i Zakona o štedionicama, štedno-kreditnim zadrugama i štedno-kreditnim službama. Tako se predlaže da se u definiranju imovine zadruge u zadružnu imovinu uključi i ona stvorena radom i poslovanjem zadruge i zadrugara. Takvim definiranjem zadružne imovine, ističu zadrugari, nedvosmisleno bi se utvrdilo da je riječ o privatnom vlasništvu koje ne podliježe Zakonu o pretvorbi društvenog vlasništva. Zadrugama bi se osim nacionalizirane trebala vratiti i imovina oduzeta na druge načine, mišljenja su zadrugari. Radi se o zadružnoj imovini koja se danas nalazi u sastavu poljoprivrednih kombinata. Kao jedan od načina vraćanja imovine, zadrugari predlažu, da se pogonima za kooperaciju pri društvenim poduzećima u poljoprivredi otvori mogućnost da se organiziraju u zadrugu i tako vrate zadružnu imovinu. Pri donošenju Zakona o štedionicama, štedno-kreditnim zadrugama i štedno-kreditnim službama predlažu da se izbriše članak koji propisuje visinu osnivačkog uloga u štedno-kreditnim zadrugama u visini od 100 tisuća njemačkih maraka te da zadrugari sami odrede koliki će biti osnivački udjel. Kako je većina postojećih štedno-kreditnih zadruga osnovana sa ulogom manjim od tog koji predviđa prijedlog Zakona, zadrugari ističu da bi ostavljanjem te odredbe u Zakonu one morale prestati s radom. (Hina)ds 251337 MET nov 92