SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA CRKVA

Naslov: Religija u Rusiji Nadnaslov: Bog se u zoru službeno vratio u Kremlj Podnaslov: Pravoslavna crkva bori se za vraćanje ugleda pravoslavlju, ne bi li je nametnula kao vodeću vjeru u doba postsovjetskog režima. Piše: Vanora BENETT, Reuter MOSKVA - Bog se službeno vratio u Kremlj. Prije nekoliko dana je održana prva misa, a prošlog je tjedna ruska država pravoslavnoj crkvi vratila hram u Kremlju. Uz obilje purpurnih halja i oblake tamjana, bradati su svećenici iz prostrane crkve Arhanđela istjerali sjećanje na 75 godina ateizma u najstarijem središtu ruske vlade. No sustav osiguranja iz doba komunizma i dalje je na snazi u Kremlju. Prije deset sati, ulaz je ograničen samo na one s propusnicama, objasnio je jedan od čuvara. "Pa da vas je i sam Bog pozvao, ne znam kako biste nezamijećeni prošli pored stražara na ulazu", promumljao je jedan od staraca koji je morao ostati na ulazu u hram. U crkvi su pak basovi već otpočeli s pjevanjem evanđelja. Svijeće su sjajile, starice u šarenim maramama križale se pred povorkom dugobradih svećenika. U zoru, u sivoj treparavoj svjetlosti, dva su brkata kozaka, ulaštenih, do koljena visokih čizama, u uniformama iz XIX. stoljeća, pognute glave čekala na svetu pričest. Kada su 1917. boljševici došli na vlast, u velikoj ateističkoj kampanji mnogi su pripadnici klera izgubili živote u logorima, crkve su opljačkane i pretvorene u pepeo, a kršćansko učenje odbačeno kao reakcionarno. Samo je nekoliko svećenika i mali broj crkvi, "uz blagoslov" komunističke vlasti, moglo unutar sovjetskog sistema nastaviti s radom. Iako su neki od boljševičkih vođa predlagali uništenje crkvi u Kremlju, većina njih pretvorena je u muzeje. Međunaslov: Dozvoljene mise nakon 75 godina Prošlotjedni sporazum o vraćanju crkava narodu i kleru, postignut je godinu dana nakon skidanja crvenog stijega SSSR-a ispred Kremlja. Prvi put nakon 75 godina dozvoljeno je služenje mise. No predstavnici patrijarhata izjavili su kako još nije jasno tko će financirati održavanje srednjovjekovnih crkava, te koliko će ljudi moći dolaziti na mise s obzirom na osiguranje oko rezidencije predsjednika Borisa Jeljcina i zgrade Kongresne palače. "Za vjernike, sve su ovo sveta mjesta, no za sve nas to su također povijesne građevine majke domovine", rekao je prošlog tjedna, za objavljivanja sporazuma, patrijarh Aleksej II. Iako je naglasio da pravoslavna crkva nikada više neće biti državna crkva, kao u vrijeme careva, mišljenja je da je povrat crkvi u Kremlju velika moralna pobjeda patrijarhata. Pravoslavni poglavari bore se za vraćanje ugleda pravoslavne vjere, ne bi li je u ovo doba postsovjetskokg režima nametnuli kao vodeću vjeru, iako su inozemne protestantske crkve krenule u veliku borbu za ruske duše. Odnos crkve i države u Rusiji uvijek je bio složen. Kada su u XV. stoljeću Turci osvojili Konstantinopolis, ruska država u usponu počela je svoju prijestolnicu nazivati "Trećim Rimom". U prvim danima te države, njezin je simbol bio dvoglavi orao, s krunom na svakoj od dviju glava, simbolima države i crkve. Međutim, brojni su naraštaji careva, osobito reformatora, osjećali privlačnost i odbojnost prema moći i strahopoštovanju, koju je nad narodom imala konzervativna pravoslavna crkva. Prvo je ukinuta kruna koja je simbolizirala crkvu. Zatim je u ranom XVIII. stoljeću Petar Veliki crkvu podredio državi, nadomjestio patrijarhat Svetom sinodom a sama sebe imenovao titularnim poglavarom crkve. (Hina) rb 242014 MET nov 92