VEČERNJI LIST: RAT SE PRIBLIŽAVA BEOGRADU

ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - U interviewu današnjem Večernjem listu predsjednik Državne komisije za UNPROFOR Ivan Milas drži da je preuranjeno govoriti o tome hoće li se UNPROFOR-u u proljeće otkazati mandat. "Činjenica je da smo željeli internacionalizirati pitanje bivše Jugoslavije, a time i hrvatsko pitanje. Dolazak UNPROFOR-a u Hrvatsku posljedica je te internacionalizacije. Onaj tko misli da je to bio krivi potez, neka se sjeti kako je tada bilo (...) Osobno nikad nisam imao iluzija da će netko mimo nas osloboditi Hrvatsku. Mislim da ih nitko ozbiljan nije imao, pa ni onaj tko je odlučivao o Hrvatskoj. Ali, taj predah nama je omogućio reorganizaciju vojnih snaga, a Međunarodnoj zajednici da vidi kako produženje rata ima i za njih negativne posljedice". Milas smatra da dolaskom UNPROFOR-a Srbija nije postala jačom, već da je "izgubila teritorij, jer je Jugoslavija bila najveća Srbija (...) Koliko god izgledao kao njihov uspjeh, i rat u BiH neuspjeh je Srbije, jer su tamo imali apsolutnu vlast. Istina, posljednji ih vojni uspjesi ohrabruju da nastave rat, ali vijesti koje dolaze s Kosova i Sandžaka govore da im se rat sve više približava kući. A logika je da što je neprijatelju gore, onome tko se oslobađa sve je bolje". Na pitanje treba li se bojati odluke o spajanju dviju 'krajina' - jedne u Hrvatskoj, druge u BiH - u 'zapadnu Srbiju', Milas odgovara: "To apsolutno nema nikakva značenja. Hrvatska nikad neće pristati na cjepanje svoje državne cjelovitosti, a osim toga, međunarodna nas je zajednica priznala u granicama Socijalističke Republike Hrvatske, čiji smo mi pravni sljednici (...) Uostalom, ako bi se slijedila velikosrpska logika, na području Srbije stvorilo bi se barem deset država. Dakako, jasno je da oni argumente neće prihvaćati ako ne budu na to prisiljeni. Ali, stvarna će situacija i najambicioznije među njima učiniti realističnima". Kad je riječ o zadaćama UNPROFOR-a u Hrvatskoj, Milas napominje: "Po sporazumu po kojemu je UNPROFOR došao, trupe JNA su se morale povući, i formalno su to i učinile (...) Zatim, došli su da u UNPA-zonama uspostave policiju nacionalnoga sastava prema popisu stanovništva iz 1981. godine, da se vrate prognanici i da se pripreme sve za uvođenje pravnog sustava Republike Hrvatske u ta područja. Ono što mi zahtijevamo jest da UNPROFOR ispuni postavljeni zadatak, odnosno da razoruža paravojne formacije i omogući povratak prognanih". "Koliko god Srbija javno odriče svoje sudjelovanje u događanjima u Hrvatskoj, u najnovijem rebalansu budžeta 'SRJ' nalaze se svi troškovi održavanja trupa i vlasti u 'krajinama'. Zato je pretpostavka stvarne normalizacije odnosa jugoslavensko priznanje Hrvatske u njenim granicama, te nepoticanja i povlačenje onih koje uzdržava i kojima dirigira", objašnjava Milas rješavanje problema 'krajina' putem hrvatsko-jugoslavenskih pregovora. Što se tiče 'ružičastih zona' Milas kaže da su one "zacrtane bez obzira na to što je tko osvojio" tako da se "moraju napustiti i bit će izvan kontrole UNPROFOR-a. Odgovarajući na pitanja o konkretnim problemima na određenim područjima pod kontrolom UNPROFOR-a Milas tvrdi: "Te snage UNPROFOR-a, to su vojnici koji ne rješavaju nikakvo političko pitanje. Mnogi od njih nisu ni upućeni u političke probleme. Gdje ih se ostavi, tamo stoje. Odluke padaju na svjetskoj razini, a odlučuje i odnos snaga u bivšoj Jugoslaviji". Milas drži da iza pojedinih poteza UNPROFOR-a ne stoji nikakva direktiva kojom bi se verificiralo srpsko osvajanje. "Uostalom, i Vance i Owen su izričito rekli da nema nikakve srpske države u Hrvatskoj, da se paravojne formacije moraju razoružati i sva izješća idu za tim da se to učini, te da nema spajanja nikakvih navodnih država". Na kraju, zamoljen da prokomentira eventualni unutarsrpski sukob, Milas je rekao: "Bez obzira na prognoze, do toga će neminovno doći. Sandžak i Kosovo su njihove objektivne teškoće, koje će Srbiju prisiliti na realizam. A kad dođe do tog suočavanja sa stvarnošću, mi ćemo moći odahnuti". (Hina) mc 160054 MET nov 92